Razne vrste kreativnosti na razne načine doprinose boljim rezultatima poduzeća. Suvremena istraživanja nedvojbeno ukazuju da svi ljudi imaju kreativni potencijal, što opovrgava mišljenje koje je dominiralo tijekom gotovo cjelokupne ljudske povijesti - da je kreativnost poseban dar koji imaju samo neki ljudi.
Kako istraživanja pokazuju da svi ljudi imaju kreativni impuls, organizacije su počele u svoju organizacijsku kulturu uvrštavati i kreativnost. Prije svega, organizacijska kultura je ozračje organizacije. Drugim riječima, to je obrazac vrijednosti i pretpostavki prema kojima se članovi organizacije ponašaju na svom radnom mjestu. Bilo da se radi o nekom problemu ili radnom izazovu, organizacijska kultura može pružiti odgovor kako se nositi s tom situacijom. Danas se sve više kreativnost prepoznaje kao komponenta organizacijske kulture i ponašanja na radnom mjestu. Kreativnost na radnom mjestu je nešto čemu danas teži sve više organizacija, a posebno je važno za poduzetnike nove generacije.
Važno je samo imati motivaciju da se taj potencijal prepozna i razvija. Važno je imati strast i volju za predanim radom na usvajanju potrebnih stručnih znanja i iskustava kako bi on mogao zasjati punim sjajem u svakodnevnom radu. Organizacijska kultura koja se temelji na kreativnosti u fokus stavlja implementiranje kreativnosti na radnom mjestu. Mnogi se mogu opravdano pitati treba li na baš svakom radnom mjestu osoba koja zna primjenjivati kreativni pristup stvarima ili je on rezerviran samo za odjele koji se bave istraživanjem, razvojem, marketingom i slično? Je li i u kojoj mjeri kreativnost dobrodošla u odjelima koji se bave pravom, financijama, proizvodnjom i slično? Istraživači imaju odgovor i na to pitanje razlikujući dvije vrste kreativnosti: inovativnu i adaptivnu.
Inovativna kreativnost
Kreativnost je podloga za inovaciju, a inovacija je primjena kreativnosti. Inovativna kreativnost podrazumijeva sposobnost sagledavanja problema iz različitih kutova i dolaska do potpuno novog rješenja, dok se adaptivna vidi u stalnoj potrebi za poboljšavanjem svakodnevne kvalitete rada. Inovativna kreativnost podrazumijeva da se spoje nespojive kombinacije, nešto što na prvi pogled možda nema smisla – ali pruža rješenje za problem. Inovativna kreativnost je više primjenjiva kada treba osmisliti nešto potpuno novo, što znači da je ona dobrodošla u razvojnim i marketinškim odjelima, dok je adaptivna primjenjiva baš svugdje. Naime, osnovno pitanje na koje se odgovara adaptivnom kreativnošću je što se u konkretnom poslu može napraviti drukčije, odnosno kako se on može poboljšati da bi se efikasno ostvarili ciljevi. To mogu biti npr. ideje za uštedu uredskog materijala ako se uvidi bolji način za njegovo racionalno korištenje.
Adaptivna kreativnost
Netko adaptivno kreativan može uvidjeti da su uzroci nesporazuma međusobno nerazumijevanje ciljeva koje svaki odjel treba ostvariti, a koji, kada se pažljivije gleda, imaju mnogo dodirnih točaka. Stoga će taj netko predložiti da se napravi zajednički sastanak na kojem će se odjeli na zanimljiv način predstaviti jedan drugome. Tamo mogu razmijeniti međusobna očekivanja kako bi se stvorili čvrsti temelji za zajedničku suradnju. Mogu pokazati sugovornicima da međusobno poštovanje nije nestalo. Time će, jednim konstruktivnim sastankom u trajanju od dva sata uštedjeti mjesece loše suradnje i slabih rezultata. Dakle, promatrajući kreativnost u organizaciji, poboljšanja potaknuta adaptivnom kreativnošću mogu biti i u područjima povećanog zadovoljstva zaposlenika, bolje suradnje među kolegama, efikasnijeg korištenja zajedničkih znanja i vještina, boljeg zadovoljenja potreba korisnika, bolje usluge i slično, jednako kao i u povećanju produktivnosti, odnosno inim ekonomskim mjerama. Štoviše, ako se postignu poboljšanja u navedenim područjima, ona će direktno rezultirati i boljim ekonomskim pokazateljima!
Kreativnost u poslovnom kontekstu
Neki istraživači kreativnost dijele na tehničku i administrativnu, što je također zanimljiva i korisna podjela vezana za poslovni kontekst. Tehnička kreativnost je ona koja je direktno povezana s primarnom djelatnošću organizacije (npr. građevinarstvo, farmaceutika, informatičko-komunikacijska tehnologija i slično). Ona se javlja kod osmišljavanja potpuno novog proizvoda ili usluge, odnosno kod uvođenja novih elemenata u postojeće proizvodne procese. Administrativna kreativnost se odnosi na poboljšanje administrativnih procesa unutar organizacije, kao npr. poboljšanje načina odabira kadrova.
Nekoliko je karakteristika koje se mogu imenovati odlikama kreativnih osoba. Svatko od nas može postati kreativan, a organizacijska kultura može pružiti smjernice koja ponašanja su poželjna na tom putu. Nije nužan preduvjet da osoba ima sve karakteristike kako bi se mogla nazvati kreativnom osobom, ali od velike pomoći su kod izražavanja kreativnosti.
Neka od njih su znanje – što više informacija imamo, možemo više povezivati informacije. Mašta – otkrivanje novih načina. Znatiželja – interes za otkrivanjem nečeg novog, neviđenog. Sklonost riziku – čak i neobične ideje mogu dati odlična rješenja. Fleksibilnost – sagledavanje problema iz različitih perspektiva. Unutarnja motivacija - stanje koje potiče na djelovanje. Kreativna okolina – atmosfera koja potiče učinkovitost.
Važnost kreativnosti
Razne su definicije kreativnosti, a najčešće se misli na nešto novo, originalno i inovativno kada se spomene pojam kreativnosti. No, za razliku od ostalih područja ljudskog djelovanja, kada se spomene kreativnost u poslovanju, misli se na rješenje problema. Upravo je kreativnost ta koja pomaže kada se organizacija nađe pred nekim izazovom. Organizacijska kultura koja naglasak stavlja na kreativnost je tajni recept za uspjeh. takva kultura teži postizanju stvaranja novih obrazaca ponašanja i rada, povezivanja naizgled nespojivih termina te razlikovanju od prosječnosti.
Kreativnost se ne odnosi samo na ono što već znamo o poslovanju ili od spremnosti da već poznatim načinima rješavamo probleme. Kreativnost se odnosi na dobivanje sasvim novih, nepoznatih rješenja. U poslovanju kreativnost je bitna u raznim situacijama, od postavljanja pitanja, razvoja proizvoda, podršci potrošačima pa čak i do upravljanja ljudskim potencijalima. Drugim riječima, kreativnost je dobrodošla u svim domenama poslovanja.
Kreativnost kao temelj razvoja
Kao što se može zaključiti, ima više različitih vrta kreativnosti koje se mogu implementirati u poslovnom kontekstu. Kreativnost u organizacijama omogućava djelovanje koje je inovativno i u korak s vremenom. Moglo bi se reći da je to danas poželjna karakteristika organizacija. Stoga, organizacije koje u viziji i misiji svoga poslovanja navode kreativnost, prate trendove na tržištu. Organizacijska kultura koja se temelji na kreativnosti stvara ozračje u kojemu je svaka nova ideja dobrodošla, a zaposlenici imaju priliku za svoj osobni razvoj. Njihovo zadovoljstvo i motivacija bit će veći ako mogu pružiti nove ideje za organizaciju, čime dobivaju osjećaj da su važni članovi organizacije čije se mišljenje cijeni. Takva atmosfera među zaposlenima omogućava zadržavanje radnika, ali i privlačenje novih koji žele doprinijeti poduzetničkom uspjehu organizacije. To svakako dovodi do razvoja organizacije te njenog prepoznavanja kao poželjnog radnog okruženja.
Članovi organizacije su njeni pokretači, stoga su partnerski odnosi i njihovo zadovoljstvo bitni kod ostvarivanja uspjeha organizacije. Mogućnost da budu kreativni na svom radnom mjestu doprinosi većoj radnoj uspješnosti. Stoga je bitno kreativnosti potaknuti i razviti ako ona nedostaje u organizaciji. Razvijanje kreativnosti je moguće ostvariti i kroz razvoj trenutnih znanja i vještina. Organizacijska kultura može pridonijeti u stvaranju kreativne okoline za rad naglaskom na vrijednostima koje se temelje na kreativnosti. Ulogu u tome ima i rukovoditelj koji uspješno delegira zadatke svojim podređenima te im pruža povjerenje i daje osjećaj slobode, a sve to potiče razvoj kreativnih sposobnosti pojedinaca.
Kako potaknuti kreativnost u organizaciji?
U poslovnom svijetu kreativnost se često potisne služeći se već postojećim i ustaljenim obrascima ponašanja na radom mjestu. Međutim, kreativnost se može potaknuti uvođenjem promjena u radnom ponašanju. Odgovor na pitanje kako to postići jest – organizacijska kultura. Kako organizacijska kultura sadrži obrasce ponašanja koji su poželjni na radnom mjestu, njenom promjenom se mogu promijeniti i ponašanja članova organizacije. Svaki član bi trebao krenuti od sebe te se suočiti s negativnim stanjima, uspostaviti listu prioriteta te ustrajno krenuti u razradu novih ideja. Neka radna mjesta zahtijevaju više kreativnosti, poput odjela za istraživanje i razvoj. Međutim, ako i osoba radi na mjestu koje ne zahtjeva kreativnost u opisu posla, ona može kreativnost iskazati samoinicijativno.
Veliku ulogu u poticanju kreativnosti ima i osnaživanje ljudskih potencijala. To podrazumijeva primjenu ponašanja koje od uobičajenog radi nešto neuobičajeno. Na primjer, to može biti novi način proizvodnje ili novi način vođenja financija. Također bi odjel za ljudske potencijale mogao početi provoditi treninge koji potiču kreativnost za članove organizacije. Tako bi svaki zaposleni na svom radnom mjestu mogao dobiti ideje kako koristiti kreativnost na svom radnom mjestu. Organizacija bi mogla i poticati svoje članove na daljnja usavršavanja znanja, vještina i sposobnosti. Isto tako, atmosfera u organizaciji koja potiče otvorenu komunikaciju također doprinosi povećanju kreativnosti. Organizacijska kultura koja potiče kreativnost trebala bi imati sve te aspekte.
Mitovi o kreativnosti
Razni su mitovi o kreativnosti bilo u poslovanju ili nekom drugom ljudskom djelovanju. Jedan od njih je da kreativnost dolazi samo od kreativnih ljudi, odnosno da samo neki ljudi imaju dar kreativnosti. U poslovanju je to vidljivo u tome da se smatra kako je kreativnost potreba samo u marketingu i sličnim odjelima, dok se smatra da nije potrebna u računovodstvu. Ipak, novija istraživanja pokazuju drugačije. Prema teorijama rukovođenja, jedna od funkcija menadžera je promicanje kreativnosti u svim odjelima. Primjer uspješnog promicanja kreativnosti u svim odjelima je da u posljednjih nekoliko godina postoji toliko inovacija u financijskom računovodstvu koje su donijele velike promjene i uspješno poslovanje.
Sljedeći mit je da novac potiče kreativnost u poslovnom svijetu. Drugim riječima, da će nagrađivanje pojedinaca potaknuti njihovu sposobnost pronalaženja novih i inovativnih rješenja. No, istraživanja pokazuju da to zapravo može dovesti do suprotnog efekta – gušenja kreativnosti. Razlog tomu je što će onda inovativno ponašanje biti potaknuto samo dobitkom nagrade, a ne osobnim zadovoljstvom. A osobno zadovoljstvo ima veći utjecaj na kreativnosti jer su osobe koje rade nešto iz osobnog zadovoljstva daleko produktivnije. Organizacijska kultura može pomoći razbiti ove mitove stavljajući naglasak na vrijednosti koje se temelje na osobnom rastu, razvoju i zadovoljstvu što doprinosi i razvoju organizacije u cjelini.
Razvijajte svoju kreativnost!
Kreativnost je ljudska vještina s kojom se rađamo. U poslovnom svijetu ona spletom okolnosti postaje sputana i potisnuta drugim obrascima ponašanja. No, dobra vijest je ta što se kreativnost može razvijati i što se danas sve više shvaća kako je ona prisutna u svim domenama. Tako i organizacije mogu osnažiti svoje članove ulagujući u njihova znanja i vještine, ali i kreativnosti. Kada se organizacija nađe pred nekim izazovom koji ne može svladati poznatim radnim ponašanjima, kreativnost pruža novo rješenja. Svima nam je poznata izreka Alberta Einsteina – mašta je važnija od znanja. Stoga, upotrijebite maštu u svom poslovanju i uspjeh sigurno neće izostati.
