U današnjem poslovanju, kreativnost i inovativnost su ključni čimbenici tržišne konkurentnosti i uspjeha. Da bi bili kreativni i inovativni, potrebni su vam određeni resursi koji će vam to omogućiti.
Promislite na koji način vaša organizacija upravlja kreativnim potencijalom menadžera i zaposlenika, te saznajte može li se on razvijati. Za vaš poslovni uspjeh, vrlo je važna vaša konkurentnost na tržištu. Ako smo konkurentni znači da ste dovoljno zanimljivi i privlačni na tržištu. Hrvatsko Vijeće za konkurentnost davno je dalo preporuku hrvatskom gospodarstvu. Prema njihovom prijedlogu, ako želite biti konkurentni, trebate biti drukčiji, jedinstveni, davati ono što drugi ne mogu. Drugim riječima, da biste to uspjeli, ne možete samo kopirati druge, već trebate biti kreativni i osmisliti nešto drugačije i funkcionalno. Važno je da ljudima možete pružiti one usluge koje im trebaju ili ih žele. Ljudi možda ni ne znaju da im je to nešto potrebno, ali im vi svojom uslugom upravo to možete pružiti.
Nekima možda zvuči jednostavno, da samo trebate biti drukčiji i jedinstveni na tržištu. Nekima se pak i sama ideja o tome čini kompleksna i nejasna. Kako biti drukčiji i jedinstven na gospodarskom tržištu? Kako znate što pružiti ljudima, a da je to ono što im ostali ne mogu dati? Koliko god rješenje za takav uspjeh nekima zvuči jednostavno, čini se da problem leži u nečemu drugome. Mi smo svjesni da trebamo biti inovativni i kreativni da bi bili uspješni, ali i dalje nekako to ne ostvarujemo. Je li problem nedostatak sredstava ili poduzetnička kultura koja nas ne motivira?
Jednostavan recept uspjeha, nedostatna primjena u praksi
Recept za uspjeh zvuči jednostavno, a ipak se slabo primjenjuje. Ponekad vam je jasno što trebamo raditi, ali ne znate na koji način. Svjesni ste činjenice da je konkurencija na tržištu velika, ali ne znate kako istaknuti svoje ideje u moru drugih. Je li problem u tome što niste dovoljno informirani što kreativnost jest i kako ona može unaprijediti vaš rad? Ili vam je nepoznato kako možete izraziti svoju kreativnost? Postoje li ograničenja koja ju zaustavljaju? Imate li dovoljno resursa za nju? Dopušta li vaša organizacijska kultura kreativno izražavanje? To su neka pitanja koja se javljaju kada je riječ o izražavanju kreativnosti na radnom mjestu.
Organizacijska kultura u kojoj je prisutna kreativnost je svima poželjna, ali nekima nedostižna. Često u organizacijama pojedinci dobiju zadatak ili projekt na kojem moraju raditi kao tim. Ponekad ne znaju kako bi nešto napravili, ne znaju od kuda početi ili nemaju ideja. Da bi spojili nespojivo i napravili nešto na novi i originalan način, potrebna vam je motivacija za to. Kada imate motivaciju za rad lako možete „uključiti“ svoju kreativnost. No što ako smatrate da niste kreativni? Ili ako imate novih ideja, zašto ih ne izražavate? Postoje brojni razlozi za to.
Zašto niste dovoljno konkurentni na tržištu?
U Hrvatskoj žive i rade pojedinci koji svojim inovacijama mogu stati uz bok vodećim svjetskim znanstvenicima i gospodarstvenicima. Bez obzira na to, ipak smo po indeksu kreativnosti i inovativnosti – na europskom začelju. Postavlja se pitanje zašto je to tako? Kada se pokušava doznati razlog tome, naši gospodarstvenici se opravdavaju nemotiviranošću ljudi da naprave svoj osnovni posao. Smatraju da neki jedva naprave minimalan broj obaveznih zadataka na poslu, a kamoli da ih još i kreativno razrađuju.
Drugim riječima, smatraju da su ljudi na poslu pasivni, da ulažu minimalni trud da bi se zadaci obavili. Samim time, ne izražavaju svoje ideje dovoljno ili uopće. Upravo zbog toga, tim završi neki projekt na minimalnoj razini kvalitete. Na razvoj same kreativnosti i novih ideja na poslu, utjecaj može imati organizacijska kultura. Preciznije, ako je dominantna organizacijska kultura osude i kritika, umjesto organizacijske kulture koja potiče strast, vjerojatno je da ljudi neće izražavati svoju kreativnost.
Stoga je sasvim logično zapitati se sljedeće: kako to promijeniti? Prije nego li saznamo odgovor na to pitanje, postoji još jedan razlog zbog kojeg smo na europskom začelju. Neke organizacije se opravdavaju da nemaju dovoljno sredstava. Još jedno opravdanje je mit da se kreativne osobe rađaju s darom kreativnosti te da je takvih u društvu malo. Drugim riječima, ako u organizaciji nema „rođenih” kreativaca, ona je osuđena na kopiranje umjesto na originalnost.
Priroda kreativnosti kroz povijest – natprirodna pojava ili sretne okolnosti?
Svi ti spomenuti mitovi utječu na vaše stavove o kreativnosti i uspjehu. Moguće je da ne samo da vi sami ili vaše organizacije niste kreativni zbog tih stavova, već da čvrsto vjerujete da vam je kreativnost nedostižna. Ili vam to vaša organizacijska kultura ne omogućava? Jeste li na neki način odustali od kreativnosti jer smatrate da su samo neki rođeni pod „sretnom“ zvijezdom? Postoje teorije koje su dominirale tijekom povijesti koje su mogle utjecati na vaš stav prema kreativnosti.
Ranije spomenuto razmišljanje o prirodi kreativnosti identično je onome koje je dominantno prevladavalo tijekom ljudske povijesti do sredine prošlog stoljeća. Naime, čitavo to vrijeme na kreativnost se uglavnom gledalo kao na vrlo tajanstvenu i neobjašnjivu, gotovo natprirodnu pojavu. Samo iz takvog posebnog dara, poklonjenom od strane bogova, mogla su proizaći izuzetna djela (umjetničke prirode ili izumi). I uistinu, gledajući djela Michelangela, Mozarta, Leonarda da Vincija, Fausta Vrančića ili Tesle, potpuno smo zadivljeni nad njihovim savršenstvom. Prema tom pristupu, svatko tko nije rođen s darom kreativnosti, ne može kreativnost razviti. Ako ćemo vjerovati u to, kreativnost i inovativnost u poslovanju padaju u vodu. Svoju konkurentnost bi onda možda mogli ostvariti samo ako biste imali više osoba s tim darom unutar vaših timova.
Neki su kreativnost doživljavali i kao rezultat slučajnih sretnih okolnosti, kada se osoba nađe u pravo vrijeme na pravom mjestu. Po tom pristupu Fleming je imao sreću da mu se jednom slučajno nakupi plijesan na laboratorijski uzgajanim kulturama. Zbog te slučajnosti, bio je u mogućnosti vidjeti djelovanje plijesni i tako doći do otkrića penicilina.
Priroda kreativnosti kroz povijest – ipak karakteristika ličnosti?
Tek pedesetih godina prošlog stoljeća kreativnost se počela promatrati kao posljedica određenih karakteristika ličnosti. Stoga su se neki znanstvenici orijentirali na pronalaženje karakteristika ličnosti kreativnih osoba. Došlo se do spoznaja da kreativce krasi originalnost u pristupu situacijama, fleksibilnost i lakoća dolaska do novih ideja. Uz to, kreativci imaju i sposobnost uočavanja pravog problema te sposobnost redefiniranja situacije. Originalnost u pristupu situacijama znači da kreativci na poznate situacije ne reagiraju uvijek na predvidljiv način. Oni svaki put nastoje dodatno razumjeti i pronaći novi odgovor na njih.
Nadalje, fleksibilnost možemo objasniti kao prihvaćanje različitih mišljenja i stavova o nekoj temi. Drugim riječima, kreativci ne inzistiraju tvrdoglavo na samo jednom „ispravnom“ mišljenju. Osim toga, dok drugi ljudi vide da je situacija problematična, kreativci gledaju na jednu situaciju iz više različitih perspektiva. To im olakšava pronalazak uzroka, ali i rješenje problema.
Izgleda da je bilo potrebno nekoliko tisuća godina da saznamo podrijetlo kreativnosti i možemo li ju svi imati. Možemo reći da kako su naše teorije o kreativnosti rasle, rasla je i naša kreativnost. Sama kreativnost i njen razvoj od iznimne su važnosti u vašim timovima i organizacijama. Ako razvijate i potičete kreativnost i vaša organizacijska kultura postaje pozitivnija. Kao posljedicu, imat ćete stimulirajući okolinu, a vaša konkurentnost na tržištu će rasti. Sada kada znamo korijene kreativnosti, možete lakše razumjeti kako kreativnost razvijati i koje su njene posljedice.
Najnoviji pristup kreativnosti
Već 60-ih godina prošlog stoljeća uočeno je da kreativan pristup stvarima ima svoje zakonitosti koje se mogu naučiti. Drugim riječima, kreativnost nije dar s kojim se rađa, već karakteristika osobe koja se razvija tijekom vremena. Da bi osoba bila kreativna, a samim time i inovativna, potrebne su određene metode kojima bi se takav potencijal razvijao. Između ostalih postupaka, od velike važnosti je motivacija osobe. Primjerice, za nekog današnjeg poznatog kipara (kao što se nekoć smatrao Michelangelo) se ne smatra da se rodio sa darom. Prema novijem pristupu, taj kipar je niz godina mukotrpno radio na tome da usavrši svoje vještine kiparstva. Dakle, da biste bili kreativni i doveli svoje djelo na neku bolju razinu, potrebno je uložiti vrijeme i trud. A da biste bili spremni uložiti energiju u nešto, organizacijska kultura mora biti motivirajuća.
Takav način razmišljanja je bila uistinu revolucija u poimanju kreativnosti! Nešto što se smatralo darom bogova ili proizvodom slučaja pokazalo se da se može definirati i sustavno usvajati kao znanje. Štoviše, konstantnim uvježbavanjem i svakodnevnom primjenom osoba je postajala sve vještija u kreativnom pristupu stvarima. Od tada se kreativno rješavanje problema uspješno uvježbava na za to specijaliziranim radionicama. Pomoću radionica za timove u organizaciji može se razviti svijest o važnosti kreativnosti i inovativnosti. Može se i saznati koliko veliku ulogu organizacijska kultura ima po pitanju konkurentnosti na tržištu. Osim toga, timovima se može pomoći pri motivaciji za rad i razvoj novih ideja. Sve to može pomoći pri povećanju vaše konkurentnosti na tržištu.
Kako razvijati kreativni potencijal menadžera i zaposlenika?
Da bi kreativan pristup došao do punog izražaja osoba treba stalno stjecati nova znanja i iskustva u svome području. Kreativan pristup je samo tehnika ili metoda za dolazak do originalnih rješenja u nekom području. Ako osoba nema dovoljno kompetentnog znanja u njemu, teško će doći do stvarno korisnih i primjenjivih rješenja. Upravo zbog toga se najkreativnijim osobama smatraju one koje imaju odlično stručno znanje i određeni broj godina praktične djelatnosti. Zbog iskustva i stečenog znanja mogle su sagledati sve aspekte nekih problema ili izazova i na njih pronaći kreativan odgovor. Najnovija istraživanja ukazuju da svi ljudi imaju kreativni potencijal, što znači da se svi s pravom možemo zvati rođenim kreativcima. Svi možemo biti kreativni, ako uložimo određeno vrijeme i trud na stjecanje znanja i vještina u određenom području. Kada već imamo određenog iskustva, tada možemo osmisliti nove ideje i pružiti ljudima drukčije stvari od kojih će imati koristi.
Kako bi bili što kreativniji, posebice na poslu, važno je i da ste dovoljno motivirani za stvaranje nečega novoga. Ako ste motivirani, jer je i organizacijska kultura poticajna, lakše ćete prepoznati vlastiti potencijal. Uz to, lakše ćete prepoznati i potencijale drugih te će vam proces osmišljavanja nečega biti lakši. Posebno se taj potencijal može razvijati kada je organizacijska kultura stimulirajuća, tj. međusobno se motiviramo i zajednički pokušavamo nešto stvoriti.
Organizacijska kultura i kreativnost
Da bi se vaša kreativna ideja pretvorila u djelo, potrebno je biti predan tome radu, nastaviti usvajati stručna znanja i iskustva. Naravno, nakon nekog vremena, kreativne ideje će „navirati“ same od sebe, a vi ćemo iza sebe imati niz uspješnih zadataka. To sve vam može dati „vjetar u leđa“, motivirati vas da nastavite na taj način raditi i usavršavati vaše vještine. Upravo je ta motivacija direktan i brzi put do konkurentnosti na tržištu.
Možemo zaključiti kako kreativnost ima veliku važnost u organizacijama. U velikoj mjeri utječe na razvoj vaših ideja, koje su jedinstvene i originalne, a samim time i inovativne. Da biste bili kreativni, potrebne su vam određena znanja i vještine koje razvijate tijekom radnog vijeka. Kreativnost i inovativnost su ključni čimbenici prilikom osvajanja vrha tržišta. Ali da bi se „dočepali“ kreativnosti, potrebna vam je motivacija. Tek kada imate želju i volju za radom, počinju navirati kreativne i inovativne ideje. Kasnije te ideje lako mogu prerasti u proizvod koji ljudi žele.
Stoga su od iznimne važnosti i odnosi unutar tima, međusobna motivacija i bodrenje članova tima za stvaranje ideja. Važno da je prisutno međusobno poštovanje i dobra organizacijska kultura te prostor za kreiranje novih ideja. Svime time zajedno možete pridonijeti uspjehu organizacije i njenoj konkurentnosti na tržištu.
