Smjena generacija je neizbježna pa tako i pojedinci iz generacije milenijalaca počinju svoje poduzetničke korake. Oni koji su neki dan došli na ovaj svijet, danas stvaraju poduzeća za koje nitko nije znao da mogu postojati.
Svaka generacija ostane na neki način zatečena onima koji se rode desetljeće ili dva nakon njih. Generacije iz 60-ih godina prošlog stoljeća nisu znali što da izvuku ili misle o tzv. "generaciji X". Ta generacija, pak, nije sasvim načisto s novom generacijom koju nazivamo milenijalci.
Milenijalci sami po sebi, čini se, čine generaciju odraslu na tehnologiji i ubrzanom pulsu svijeta. Čitav svijet je, s obzirom na to da su naučeni koristiti tehnologiju od malih nogu, njihovo igralište. Upravo ta povezanost sa svim informacijama ih čini posebnima i otvorenijima prema svijetu. Čini se kao da znaju što bi trebalo od svijeta očekivati i kako da to i postignu. Čine odlične klijente i potrošače, pa i radnike. No, postoji par zapreka u kvalitetnom uključivanju milenijalaca u svijet poduzetnika, jer su poslovni svijet osmišljavale starije generacije poduzetnika.
Izazov za poslodavce
Poslodavci diljem svijeta suočavaju se s problemima zbog generacije mladih ljudi kojima je svijet postavljen na postojeći način – stran! Poslodavci imaju već ustaljene obrasce poslovanja utemeljene na vrijednostima koje se vrlo vjerojatno razlikuju od vrijednosti na kojima milenijalci temelje svoja radna ponašanja. Drugim riječima, organizacijska kultura milenijalaca se razlikuje od organizacijske kulture starijih poslodavaca. Ako bi se promijenila organizacijska kultura organizacijama u kojima su prisutni milenijalci, pomogli bismo im da se uspješno prilagode zahtjevima organizacije.
Što je zapravo organizacijska kultura? To je obrazac vrijednosti ili pretpostavki u određenoj grupi (u ovom slučaju organizaciji). Taj obrazac vrijednosti pokazuje se dovoljno dobrim za suočavanje s problemima i izazovima u organizaciji, stoga se njime podučava nove članove organizacije kako bi se oni ispravno ponašali u odnosu na probleme i izazove. Ipak, u mnogim organizacijama taj obrazac vrijednosti je zastario u odnosu na milenijalce te nije više prigodan za poslovanje.
Pitanje koji si tada poslodavci trebaju postaviti jest je li trenutna organizacijska kultura odgovarajuća i kakva oni žele da bude kako bi zaposlenici i svi u organizaciji bili zadovoljni. Uključivanje svih zaposlenih u ovaj proces mijenjanja kulture je vrlo korisno jer se tada osvještavaju željene vrijednosti i načini ponašanja u organizaciji. Tada su i zaposlenici spremniji prihvatiti promjenu koju donosi organizacijska kultura. Milenijalci bi bili puno zadovoljniji ako bi mogli implementirati neke svoje ideje u sadašnji rad organizacije jer svojim znanjem mogu doprinijeti razvoju organizacije.
Organizacijska kultura u nastajanju
Postavlja se pitanje kako organizacijska kultura nastaje? Prije svega, važno je napomenuti da je organizacijska kultura proces koji zahtijeva vrijeme. Za njeno nastajanje potrebno je uključiti stavove i ponašanja svih članova organizacije. Za postizanje vidljivosti organizacijske kulture vrlo je važno da svi članovi organizacije razumiju postavljene vrijednosti i ponašaju se u skladu s njima. Na primjer, ako je vrijednost organizacije održivost – čemu mnogi milenijalci teže, onda bi se i razvoj organizacije trebao temeljiti na održivosti, a zaposlenici bi se trebali ponašati u skladu s time. Također, ako je vrijednost organizacije poštivanje multikulturalizma, tada bi postavljanje kvota za zapošljavanje ljudi iz drugih kultura bio dobar potez.
Organizacijska kultura zapravo donosi svrhu i obvezu ponašanja što rezultira ponašanjem zaposlenika i svih članova organizacije temeljnu na obrascu određenih vrijednosti. Organizacija je tada dobro usklađena i uspješno posluje. Organizacijska kultura je tajni recept za uspjeh i može doprinijeti i prepoznavanju i razlikovanju od drugih organizacija što pruža prednost u poslovanju i isporuci proizvoda potrošačima – a to omogućuje razvoj organizacije.
Organizacijska kultura donosi promjene
S obzirom da je svijet milenijalaca drugačiji od svijeta poslodavaca koji većinom pripadaju starijim generacijama, organizacijska kultura se treba promijeniti kako bi odgovarala svima. Poslodavci milenijalcima trebaju omogućiti uhodavanje u posao. S njima trebaju i postupati na drugačiji način, s obzirom na to kako oni vide svijet oko sebe. Marketinški stručnjaci moraju razmisliti kako predstaviti nove proizvode i učiniti ih poželjnima generaciji koja je gotovo u potpunosti digitalizirana. Jednostavnost pristupa, jednostavnost usluge, atraktivnost, i još mnogo sličnih komponenti današnjeg marketinga su nešto što milenijalci prate pod povećalom.
Stoga bi se organizacijska kultura trebala temeljiti upravo na tim vrijednostima kako bi uspješno poslovala i privukla ciljanu skupinu ljudi. Prelazak na nove tehnologije svakako je siguran korak u predstavljaju svoje organizacije milenijalcima. Dobro osmišljen marketing zainteresirat će milenijalce ako prati njihove interese. To će doprinijeti zadovoljstvu milenijalaca kao potrošača, ali kao i radnika u organizacijama.
Milenijalac poduzetnik je sve češća pojava
Milenijalci, međutim, nisu samo novi radnici i potrošači. Milenijalaci sve više i češće razmišljaju kako postati poduzetnik i menadžer. Koja bi mogla biti tajna njihovog poduzetničkog uspjeha? Zbog toga je važno upoznati se s rezultatima istraživanja o milenijalcima kao poduzetnicima u današnjem svijetu. Ako vodite ustaljeni posao, milenijalci su vaši budući partneri i prodavači. Ako ste investitor, oni su vaša prilika.
Istraživanje je provedeno diljem svijeta (Europa, SAD-a, Afrika, Azija i Australija) na preko 7.500 osoba između 18 i 33 godine starosti. Cilj istraživanja je bio procijeniti njihovu motivaciju i vrijednosti, a zatim ih usporediti s onima starijih generacija. Iako je istraživanje pokazalo kako milenijalci imaju strast i skloniji su razvijanju vlastitih poduzetničkih poduhvalta od svojih prethodnika, ističe se da milenijalci imaju drugačije poduzetničke motive.
Čak je 66% milenijalaca jasno izjavilo kako rade da bi živjeli, a ne žive da bi radili. Poštovanje prema vlastitim vrijednostima je kod njih značajno izraženo. Drugim riječima, njih čak 66% je stavilo vlastite ideje i ideale, kao i svoj život ispred samog rada. Dvije trećine je konstatiralo da su se odrekli profita kako bi zadržali svoje vlastite vrijednosti i ostali vjerni sebi samima. Njih 70% odgovorilo da su motivirani željom da naprave razliku u društvu te da žele doprinijeti općem socijalnom dobru.
Znači li to da se u uredima nalaze "hipiji" kojima je važniji životni stil od posla i komercijalne zarade? Nimalo! Trećina ispitanih želi da im posao raste i razvija se, a druga trećina želi da im posao postane ogromnih razmjera. Znači, potencijala i ambicije ne nedostaje! 65% ispitanika je odgovorilo kako namjeravaju napraviti više od samo jednog takvog pothvata u životu. Drugim riječima, organizacijska kultura milenijalaca se temelji na rastu i razvoju, ambiciji i ostvarivanju vlastitih ideja. Naglasak je možda više na atmosferi i uvjetima rada – u cilju im je omogućiti ugodno iskustvo rada. Takav način razmišljanja privući će nove zaposlenika, ali i zadržati postojeće što doprinosi razvoju poduzeća.
Milenijalci tehnologiju koriste za ubrzanje rada
Moglo bi se argumentirati kako kod milenijalaca postoji nerazmjer između uživanja u životu i rada. Za rad je potrebno proliti krv, znoj i suze kako bi se uspjelo i biti usredotočen samo na posao. S druge strane, to su ljudi koji pokušavaju živjeti život i biti poduzetnici na održiv način. Ipak, iznenađuje da oni ne vide puno problema u sustizanju svih obaveza na njihovom putu (stariji ih vide na tisuće!).
Većina se slaže da bi poslove koje vode milenijalci mogli voditi i s tehnologijom starom dvadesetak godina. No, koriste više tipova kreativnosti pa time i blagodati tehnologije jer se njome znaju služiti. Koriste ju da unaprijede svoj posao i prošire utjecaj na društvo u kojem žive i rade. Znaju baratati većim brojem izvora znanja i informacija i to im daje konkurentsku prednost u odnosu na starije generacije. Tehnologiju koriste i za usavršavanje svojih znanja i vještina čime postaju konkurentni na tržištu i spremniji su nositi se s zahtjevima tržišta.
Iz ankete je također vidljivo da milenijalcima nedostaje određena vrsta strpljenja. Teško im je nositi se s birokracijom koja ih demotivira. Smetaju im i sva ograničenja te pravila koja su u suštini nepotrebna i koja otežavaju proces i razvoj. Njih 36% je navelo kako se klijenti ne odnose "fer" prema poslovanju. Klijenti vole misliti da su uvijek u pravu. Stoga se često prema mlađim radnicima i menadžerima znaju odnositi kao da su neiskusni i nesposobni.
Suradnja generacija
Kao što je već spomenuto, milenijalci su odlični klijenti i potrošači, ali i poduzetnici. Ambiciozni su i ustrajni, prilagodljivi što je vrlina na današnjem tržištu te zbog toga vrlo uspješno barataju zahtjevima tržišta. Njihova organizacijska kultura može se definirati kao ozračje koje se temelji na jednostavnom pristupu, jednostavnoj usluzi i atraktivnosti. U korak su s tehnologijom stoga imaju pristup velikom broju informacija i znanja. Priliku za poslovanje vide i u situacijama u kojima se starije generacije ne bi odlučile poslovati. Postoji puno primjera uspješnih milenijalaca poduzetnika.
Ipak, sve te prednosti koje milenijalci posjeduju ne moraju značiti da su sposobniji poduzetnici od starijih generacija. Iskustvo igra veliku ulogu u poslovanju organizacija koje su osnovale starije generacije, ali s obzirom na brzinu kojom se svijet mijenja i razvija, tako se mijenja i razvija i tržište. Milenijalci kao mladi poduzetnici drugačije percipiraju izazove tržišta te se na drugačije i inovativne načine bore s izazovima. Prema tome, suradnja između milenijalaca i starijih generacija mogla bi biti pun pogodak u poslovnom svijetu.
Milenijalci mogu biti i vama na korist
Milenijalci su prilagodljivi, pa ako ustraju u provođenju svojih poduzetničkih zamisli mogu razviti poslovanje svojih start-upova do neslućenih visina. To vidimo i na primjeru stranih ali i domaćih poduzeća. Starije generacije mogu im u tome pomoći! Za to je potrebno pronaći načine kako da znanja i sposobnosti koja imaju spoje s razumijevanjem izazova i prilika koje ih okružuju. Ako ste poduzetnik koji surađuje s milenijalcima provjerite jesu li vaša pravila dovoljno razumljiva, jednostavna i transparentna.
Suradnja milenijalaca i starijih generacija može biti vrlo uspješna ako se obje strane prilagode. Sebi ćete olakšati poslovanje, a omogućit ćete i suradnju vaših poduzeća. I ne samo to! Omogućit ćete svom poduzeću dotok svježih ideja i informacija, a ambicioznost i upornost milenijalaca doprinijet će razvoju poduzeća što može biti od velike koristi.
Organizacijska kultura koja se temelji na takvim vrijednostima, privući će nove zaposlenike, nove investitore i potrošače, a naravno i zadržati već sve postojeće. Svakako, starije generacije će novim poduzećima s milenijalcima na čelu pružiti mogućnost da prebrode početničke korake u poslovanju i omoguće lakši put ka uspjehu. Bolje ne može!
