Kreativnost je dostupna svima pa tako i vama

Kreativnost podrazumijeva pronalazak različitih ili novih mogućnosti rješavanja nekog problema, komuniciranja ili zabavljanja sebe i drugih. Znači da biste bili kreativni, morate stvari moći sagledavati na novi način, odnosno iz drugačije perspektive. Isto tako poželjno je pronalaziti skrivene obrasce i stvarati rješenja, nove poveznice među starim idejama ili prepoznavati odnose među konceptima. Za to je nužna fleksibilnost, prihvaćanje različitosti i nepredvidljivosti te uživanje u stvarima koje su nam prethodno bile nepoznate.

Kreativnost zapravo obuhvaća dva procesa: razmišljanje, a potom stvaranje. Ako imate ideje, no ne provodite ih u djelo, tada ste maštoviti, ali ne i kreativni. Stoga kreativnost zahtijeva i strast i predanost kako biste realizirali svoje ideje. Kreativnost u svakom slučaju potiče budući razvoj.

No, postavlja se pitanje - je li kreativnost urođena ili se stiče? Obično smatramo da se kreativci rađaju. Stoga možda je moguće da našu nekreativnost pripisujemo genima, jer je na taj način lakše opravdati izostanak kreativnost. Mehanizam opravdavanja najčešće se pojavljuje kada pričamo u vlastitom neuspjehu, ili pak pri opravdavanju nedostatka predanosti nečemu. Primjerice predanosti koja je potrebna kako bi se kreativne ideje pretvorile u djelo. Odnosno, ponekad je lakše reći da nismo sposobni jer smo rođeni takvima nego uložiti trud kako bi nešto radili ili unaprijedili svoje vještine. Sigurno da je nekima kreativnost dostupnija nego drugima. No, ne očajavajte već se sjetite da je i Thomas Alva Edison bio u sličnoj situaciji. Prema vlastitoj izjavi, pronašao je 10.000 različitih načina koji nisu funkcionirali, sve dok nije pronašao jedan koji je omogućio izradu žarulje.

Kako možemo potaknuti i razvijati svoju kreativnost?

Nadalje, zanimljivo istraživanje profesorice psihologije Barbare Kerr pokazalo da je samo 22% odstupanja u kreativnosti posljedica utjecaja gena. Prema drugom istraživanju geni su odgovorni za svega 10% naše kreativnosti. Što znači da su zapravo i kreativnost i nekreativnost naučene sposobnosti. Ili drugim riječima: svi mi možemo biti puno kreativniji nego što vjerojatno jesmo. Jedno drugo istraživanje sugerira da smo po prirodi kreativni, no kako rastemo, učimo biti nekreativni.

Prema Danielu Pinku, dolazimo u konceptualno doba kada će osobe s jačom desnom stranom mozga polako zamjenjivati osobe s jačom lijevom stranom. Dakle, kreativnost, empatija i razumijevanje postat će vrlo važne u poslovnom svijetu. Kreativnost će predstavljati konkurentnu prednost i davati dodatnu vrijednost vašim proizvodima i uslugama. IBM-ov Global CEO Study iz 2010. navodi kako sve veća kompleksnost okruženja zahtijeva da cijela organizacija bude odvažna u kreativnosti. Odnosno da se menadžeri i zaposlenici povezuju s potrošačima na maštovite načine te posao organiziraju tako da može funkcionirati brzo i fleksibilno. Kako bi se to osiguralo iznimno je važno kakva organizacijska kultura vlada unutar pojedine organizacije.

Organizacijska kultura

Organizacijska kultura obuhvaća elemente koji se primjećuju čim dođete u kontakt s organizacijom. To su objave u medijima, način komuniciranja, odijevanja i ponašanja zaposlenika, stil uređenja prostora pa i organizacijski dizajn. To su rituali koji se odvijaju unutar poduzeća, temeljna uvjerenja, norme i vrijednosti koje se njeguju. Vrijednosti poduzeća sinonim su za organizacijsku kulturu i ono su po čemu se neka organizacija razlikuje od drugih. Kada ih pravilno koristimo one su ključni vodič za sve odluke koje se donosu unutar poduzeća. Primjerice poput onih koje kandidate zaposliti, kako koristiti intelektualno vlasništvo, kako organizirati prodaju ili druge dijelove poslovanja i sl. Stoga je za svaku organizaciju važno imati temeljne vrijednosti koje će ju usmjeravati, davati snagu i odgovore na pitanja u zahtjevnim situacijama. Vrijednosti organizacije su skup bitnih, trajnih načela koja definiraju organizacijsku kulturu. One održavaju usmjerenost ka ostvarenju vizije te zajednički rad menadžmenta i zaposlenika prema zajedničkom cilju.

Da bi se puno ljudi moglo ponašati na slično kvalitetan način potrebno je da ih vežu slične temeljne vrijednosti. S obzirom na to da ljudi imaju različite vrijednosti teško je očekivati da će doći do spontanog suglasja. Odnosno, neće se svi složiti oko toga koje su najvažnije vrijednosti i onda njima prilagoditi svoje ponašanje. Vrijednosti organizacije smanjuju šum u komunikacijskim kanalima. U fokus stavljaju odluke i ponašanja koja iz temelja brane ono za što se organizacija zalaže i način na koji želi ostvariti svoju poslovnu viziju. One usklađuju procese unutar organizacije osiguravajući da su u skladu s onim u što organizacija vjeruje.

Organizacijska kultura se vidi kroz ponašanje

Organizacijska kultura usko je povezana s osjećajem pripadnosti zaposlenika vašem poduzeću. Ona direktno utječe na njihovu poslovnu učinkovitost, spremnost na prihvaćanje i upravljanje promjenama, preuzimanje odgovornosti za vlastito djelovanje te razvoj organizacije. Sve navedeno važne su odrednice uspješnog poslovanja, pogotovo u današnje vrijeme visokih zahtjeva i stalnih promjena. Zbog toga ima smisla i jako je važno definirati ponašanja kojima će se vrijednosti organizacije vidjeti u svakodnevnom operativnom poslovanju. Osim toga i u radnim procesima i odnosima među zaposlenicima, kako na istim tako i na različitim hijerarhijskim razinama. Nije realno za očekivati da će svi zaposlenici razumjeti i prihvatiti vrijednosti organizacije ako ih ne vide preslikane u određena ponašanja. Dakle u svakodnevnom radu i nošenju s poslovnim izazovima, ponašanja svih zaposlenika trebaju sugerirati koje vrijednosti promovira njihova organizacija. Ta ponašanja pomažu u razvijanju osjećaja svrhe, kohezije među članovima tima te osjećaju predanosti ispunjenju organizacijskih ciljeva.

U organizaciji koja živi svoje vrijednosti organizacijska kultura se prihvaća brzo i lako. Novi zaposlenik može vidjeti određene jedinstvene obrasce ponašanja među svojim kolegama. Prilikom bilo kakvih nedoumica svaki mu zaposlenik može dati smjernice. Također, rukovoditelji trebaju biti predvodnici takvog ponašanja. Naime, svojim zaposlenicima trebaju davati konstantnu povratnu informaciju o njihovom ponašanju kako bi se što prije približili zadanim standardima.

Kreativnost i organizacijska kultura

Sada kada smo upoznati s pojmom organizacijska kultura, postavlja se pitanje u kakvom odnosu je s kreativnošću? Dakako, kreativnost je sve više i više poželjna unutar organizacija. Najčešći razlozi koji se izdvajaju kako bi se uočila važnost kreativnosti ističu da najprije kreativnost gradi bolji timski rad. Kreativnost nadahnjuje zaposlenike da rade jedni s drugima, potiče suradnju. Poduzeća trebaju poticati način razmišljanja o kontinuiranom učenju potičući zaposlenike da traže nove informacije, znanje i nove načine obavljanja poslova. Mnoge jedinstvene ideje dolaze od samo jedne osobe, ali ih oblikuje tim kako bi postale potpuno oblikovane.

Zatim, kreativnost poboljšava sposobnost privlačenja i zadržavanja zaposlenika. Kada se potiče kreativnost, zaposlenici su zadovoljniji svojim poslom i predani su tome da ostanu lojalni organizaciji. Konačno, kreativnost povećava sposobnost rješavanja problema. Uz sposobnost kreativnog razmišljanja, vjerojatnije je da će zaposlenici smisliti jedinstvena i inovativna rješenja za prepreke s kojima se susreću. Ta želja za rješavanjem problema može dovesti do novih načina za izvršavanje zadataka i doprinosi učinkovitijem poslovanju.

Kako bi kreativnost iznikla na radnom mjestu, organizacijska kultura treba postaviti temelje za njeno razvijanje. U ovom slučaju ističe se potreba za fleksibilnošću organizacije. Primjerice, otvoreno radno vrijeme, rad na daljinu, raznovrsni alati, prilike za suradnju mogu pomoći da kreativnost nađe svoje mjesto unutar organizacije. Organizacijska kultura koja potiče kreativnost omogućuje zaposlenicima da koriste inovativne ideje i odgovaraju na probleme i prilike na zanimljive, neobične, konkurentne načine.

Vježbajte kreativnost dok ne naučite

James Clear u svojoj knjizi Mastering Creativity savjetuje pet koraka, koje mogu implementirati organizacije kako bi potaknule razvijanje kreativnosti. Osobito ako njihova organizacijska kultura drži do inovativnih i svježih ideja i rješenja.

Prvi korak je dozvoliti sebi stvaranje smeća. Drugim riječima, kreativnost je poput kopanja u rudniku. Morate preokrenuti puno smeća da biste došli do zrnca zlata. Ako si dozvolite uživanje u samom stvaranju, to sitno zrnce genijalnosti pronaći će put do vas.

Drugi korak je kreiranje prema rasporedu. Jednostavno se morate prisiliti i biti dosljedni u stvaralaštvu. Vježba dovodi do savršenstva. Dok samo sjedite i čekate na briljantnu ideju, ona će otputovati dalje. Genijalne ideje će iskrsnuti kada si dozvolite dovoljno vremena da prosječne ideje izbacite van. U jednom članku vrlo su zgodno napisali da inspiracija dolazi nakon znojenja! Oznojite se!

Treći korak je dovršiti određeni posao. Bilo koji. Prestanite istraživati i planirati te jednostavno završite posao, koliko god dobar ili loš bio. Ne morate stvoriti super uspješnicu s prvim pokušajem, ali morate sebi i svima ostalima dokazati da vi to možete.

Četvrti korak je prestati prosuđivati svoj rad. Čak i veliki umjetnici muče se sa stvaranjem. Prirodno je prosuđivati svoj rad i biti razočaran što nije onako fantastičan kako smo se nadali. Vježbajte suosjećajnost prema sebi samima i ne dozvolite da vas to nezadovoljstvo zaustavi u daljnjem radu.

I peti korak je podijeliti rad javno. Na taj se način prisiljavate dati najbolje od sebe. Ujedno dobivate feedback kako biste ubuduće mogli napraviti nešto bolje. Kada vidite kako se drugi ljudi povezuju s onim što ste stvorili, to će vas nadahnuti za daljnji rad.

Praktični savjeti za poticanje kreativnosti

Osim slijeđenja naputaka iz knjige, kreativnost možete pronaći svugdje oko vas. Pitate se što još možete učiniti? Nadajte se! Nada umire posljednja i kada se nadate, premda svjesni da rezultat možda neće biti pozitivan, ipak ostajete motivirani. Nada uistinu pomaže pronaći originalnija rješenja i maštovitije poveznice. Zatim šetajte. Šetnja prirodom pomaže riješiti probleme jer smanjuje razinu stresa, pospješuje dobro raspoloženje i potiče kreativnije razmišljanje. Iskustvo prirode budi u velikoj većini ljudi osjećaj vitalnosti i beskonačnih mogućnosti. Potražite kreativne poticaje u okolini. Što god da potiče kreativnost u vama, odvojite vrijeme za to, prepustite se i upijajte atmosferu svim vašim osjetilima. Možete se igrati s umjetnošću. Ne morate biti umjetnik da biste dozvolili djetetu u vama ili vama samima igranje bez ikakvog određenog cilja.

Ako ne nalazite dijete u sebi, meditirajte. Dokazano je da meditacija može potaknuti područja mozga povezana s pronalaženjem i povezivanjem informacija koje već posjedujete. Probajte vježbati razmišljati drugačije. Svi smo mi stvorenja navika. No samo nastojanje da razmišljate drugačije dugoročno će dati bolje rezultate. I jednostavno, bacite se na posao. Prestanite se pitati kako, i jednostavno krenite istraživati vlastitu kreativnost. Samo mali postotak ideja genijalaca doveo je do briljantnih rješenja. Stoga, krenite i – ustrajte!

Garažna pravila kreativnosti

Vjerojatno svi znate priče da su sva velika američka poduzeća nastala u nečijoj garaži. Za kraj slijedi kratka priča o jednoj takvoj garaži. Priča o garaži u kojoj je nastalo poduzeće Hewlett-Packard i koju, djelomično, možete vidjeti na fotografiji uz ovaj članak. Organizacijska kultura u kojoj se njeguje kultura kreativnosti na poslu je jedan od njihovih osnovnih postulata. Slijedite njihova jednostavna pravila stvaranja u garaži (Rules of the Garage): "Vjerujte da možete promijeniti svijet; alate držite uvijek dostupnima; znajte kada raditi sami, a kada u grupi; razmjenjujte alate i ideje; vjerujte svojim kolegama. Nemojte politizirati jer politiziranje je prepreka slobodnom toku ideja. Izbacite birokraciju. I doprinesite nešto svakoga dana. Vjerujte da zajedno možemo učiniti sve što poželimo!"