Situaciju uglavnom ne možemo promijeniti, ali možemo promijeniti način kako ju doživljavamo. U vrijeme kada je ljudski mozak evoluirao, čovjek je bio negdje na sredini hranidbenog lanca. Da bi uspješno preživio, trebali su mu snažni mehanizmi straha i tjeskobe. Okolina je bila opasna i ugrožavala je fizičku sigurnost pa je bilo bitno imati jake mehanizme preživljavanja. Stres je dakle naša evolucijska tekovina, prirodna obrana od opasnih situacija, koja nam pomaže reagirati brzo i učinkovito.
Prema tome, iako nam se možda čini da je stres nepotrebna i negativna pojava koja nas samo ometa u svakodnevnim obavezama, on je imao i danas ima bitnu funkciju. Stres će uvijek biti prisutan i upravljanje stresom možda neće biti najlakše ali, iako je neugodan, može nas pokrenuti da radimo brže i produktivnije. Njegova je funkcija danas znatno drugačija od one koja je bila kod naših predaka, no i potrebe u podlozi te funkcije su iste, posebno potreba za sigurnošću.
Stres u novom vremenu
Ipak, dok je tada postojala primarno fizička opasnost, u suvremenom svijetu brinemo se više za svoju psihičku sigurnost. Strahujemo od gubitka prijatelja, socijalne podrške, radnog mjesta, reputacije, statusa, voljene osobe. Sve su to bitne stavke našeg današnjeg svakodnevnog života koje bi nam, kad ih imamo, trebale olakšavati upravljanje stresom, a ako ih nemamo dovode do stresa. Stoga smo u strahu da ih ne izgubimo i s njima brojne korisne doprinose našem mentalnom zdravlju. Osim toga imamo i financijsku sigurnost koju nam pruža stabilno radno mjesto, a njegov gubitak značajno ugrožava našu egzistenciju. Zato se stres javlja onda kada se suočimo s prijetnjom otkaza.
S druge strane, naše su sadašnje reakcije iste kao u prošlosti. Primjerice, suočeni s kritikom napadamo u samoobrani ili bježimo ili se bespomoćno prepuštamo situaciji. Upravljanje stresom na ovaj način, u situacijama kritika ili konflikata s drugim zaposlenicima ili nadređenima, mogu samo pogoršati stres tj. dovesti do negativnih posljedica i novog stresa. Pritom nam je najveći neprijatelj osjećaj bespomoćnosti koji uzrokuje podcjenjivanje ili zaboravljanje snaga koje imamo za konstruktivno suočavanje s izazovima i stresom. Stoga je bitno izbjeći taj osjećaj ili naučiti kako se s njime nositi, odnosno poboljšati upravo vlastito upravljanje stresom.
Je li stres štetan?
Stres je naš odgovor na specifične zahtjeve okoline koji nam omogućuje da se uspješno nosimo s posebnim fizičkim ili mentalnim opterećenjima. On je prirodna reakcija tijela i u malim količinama može djelovati stimulirajuće. Međutim, u suvremenom načinu života neprestano smo izloženi malim količinama stresa i gotovo smo izgubili sposobnost aktiviranja prirodne reakcije opuštanja. Na taj je način naše tijelo u stalnom stanju pripravnosti. Stres je u današnjem svijetu postao neizbježan i čini nam se da se pojavljuje u svemu što radimo. Zbog toga smo i u strahu od novog stresa odnosno i sama pomisao da u radu može doći do stresne situacije, izaziva nam stres. To sve šteti našem radu i normalnom funkcioniranju, kao i mentalnom zdravlju stoga je upravljanje stresom jako važno kako bismo se znali nositi s tim negativnim utjecajem.
U kombinaciji s osjećajem bespomoćnosti i nemogućnosti kontrole situacije, to nas može dovesti najprije do pada učinkovitosti, a dugoročno i do ozbiljnih problema. Problem sa stresom je što kad ga ima previše, dolazi do sagorijevanja i drugih zdravstvenih problema, dok nas u premaloj količini čini neproduktivnima. To se na prvu pomisao može činiti besmisleno, no ako ne doživljavamo nimalo stresa i brige u radu znači da ne marimo za ono što radimo i da nismo motivirani ostvariti najbolje rezultate. Optimalna količina stresa je negdje između onoga da nas posao ne zanima i da nismo motivirani te druge krajnosti u kojima previše stres ometa obavljanje zadataka. Pomoći ćemo vam u pronalaženju osobne razine pobuđenosti organizma koja dovodi do najboljih rezultata te odgovornom radu na njezinu zadržavanju.
Kako se suočiti sa stresom?
Možda upravljanje stresom, u smislu potpune kontrole nad pojavom i intenzitetom stresa, neće biti moguće, no važno je da se onda znamo učinkovito suočiti sa stresom. Dva su glavna načina suočavanja sa stresom. Prvi je suočavanje usmjereno na problem u kojemu analiziramo izvor stresa i njegove utjecaje te tražimo najlakše i najefikasnije načine njegova uklanjanja. U takvom pristupu ćemo omogućiti sebi da razmislimo o svemu što je do stresa moglo dovesti te kako ćemo to ispraviti da bi smanjili stres i njegovo negativno djelovanje. Upravljanje stresom na ovaj način možda neće svima biti djelotvorno rješenje. Neki ljudi ne mogu primijeniti ovu strategiju zbog toga što intenzivan stres dovodi do toga da se ne mogu koncentrirati na pronalaženje rješenja problema. Njima će možda bolje odgovarati drugi načini suočavanja sa stresom.
Ako stres uzrokuje intenzivne neugodne emocije koje ometaju koncentraciju i obavljanje poslova, možemo primijeniti strategiju suočavanja usmjerenu upravo na emocije. Upravljanje stresom se tada odnosi na ublažavanje intenziteta neugodnih emocija i njihovih posljedica na djelotvornost u obavljanju poslova. Nekima je ova strategija prihvatljivija jer im je teško podnijeti negativan utjecaj stresa na upravljanje emocijama. Stoga poduzimaju akcije kojima će te emocije ublažiti nečim pozitivnim prije nego krenu rješavati sam uzrok stresa. Koju god strategiju odaberete može vam pomoći u upravljanju stresom stoga je važno prepoznati kako stres djeluje na vas i koja strategija vama najbolje odgovara.
Je li upravljanje stresom moguće?
Možda vam se iz osobnog iskustva čini da je odgovor ne, posebno u kontekstu trenutne količine i intenziteta radnih zadataka. Doista postoje situacije kada ne možemo utjecati na intenzitet posla, (npr. projekti s kratkim rokovima ili važnim klijentima), no možemo utjecati na način kako te situacije doživljavamo i kako im pristupamo. Kada shvatimo da na to možemo utjecati na korak smo bliže ka uspješnijem suočavanju sa stresom i ka uspješnijem obavljanju poslova pogotovo u stresnim situacijama. Naročito su stresne situacije pregovaranje, prodaja ili prezentacija pred određenom grupom ljudi. Prihvatite da je stres neizbježan dio posla i da se može pojaviti iznenada i bez naše kontrole. Promjena naših reakcija na njega dovodi do smanjenja neugode te normalnog i neometanog ispunjavanja radnih obaveza.
Trebali bismo, koliko god je to moguće, promijeniti svoj pogled na stres. Ne trebamo gledati na stres kao nešto isključivo negativno, strašno ili nešto što će nas sigurno ometati u poslu. Moramo shvatiti da je stres teško izbjeći, a mi mu ne smijemo dopustiti da ima značajan negativan utjecaj na poslovanje. Ne smijemo dozvoliti stresu da preuzme kontrolu nad nama, nego upravo suprotno. Mi sami moramo upravljati stresom. To ne znači izbjegavati stres ili ga nastojati u potpunosti ukloniti nego njemu pristupiti na novi način. Potrebno je pronaći način za upravljanje stresom koji nama najbolje odgovara. Postoje neke generalne smjernice koje bi većini ljudi trebale pomoći poput vježbi disanja za smirenje ili pronalaženja distrakcija, no stres je individualna pojava. Neće sve strategije jednako pomagati različitim ljudima. Stoga moramo uložiti trud i motivaciju u pronalazak nama osobno najboljeg načina smanjenja stresa. Na Ramiro Menadžment Leadership Akademiji ili individualnom mendažment coachingu brzo i jednostavno ćete usvojiti znanja i vještine nošenja sa stresom.
Upravljanje stresom trebamo prilagoditi sebi
Svatko od nas stres doživljava drugačije te na svakog od nas stres drugačije djeluje, stoga upravljanje stresom moramo prilagoditi sebi i svojim osjećajima i potrebama. Postoje razni načini za smanjenje stresa, a na nama je da otkrijemo ono što nama najviše odgovara kako bismo ga što bezbolnije podnijeli. Možemo pronaći neke aktivnosti izvan radnog okruženja u kojem doživljavamo stres, koje će nam skrenuti misli s negativnog na pozitivno. To se odnosi na neke hobije koji na nas djeluju opuštajuće i u kojima uživamo. Učinkovita komunikacija s osobama koje u nama izazivaju stres također može pomooći. Pozitivne emocije vezane uz takve aktivnosti će smanjiti utjecaj negativnih emocija povezanih sa stresom te ćemo imati više koncentracije za rad. To može biti bilo što, na primjer bavljenje nekim sportom, sviranje instrumenata ili samo slušanje glazbe, šetnja ili upravljanje vremenom kako bi se osigurao odmor od poslovnih zahtjeva.
Ne smijemo dopustiti da nas obeshrabri to što netko drugi naočigled lakše podnosi stres ili ima bolje strategije suočavanja koje na nama ne djeluju. Nije lako pronaći najbolji način za sebe i zato moramo biti ustrajni jer su dugoročne posljedice dobro uvježbanog upravljanja stresom itekako vidljive. Kada pronađemo za nas najbolju strategiju povećat će nam se koncentracija i motivacija, više ćemo se truditi i ustrajati u obavljanju zadataka i lakše ćemo prebroditi probleme kada na njih naiđemo. Ako lakše podnosimo poteškoće u obavljanju posla, lakše ćemo doći do uspjeha. Naučit ćemo povezivati uspješne strategije upravljanja stresom u budućim stresnim situacijama.
Suradnja kao pomoć pri upravljanju stresom
U većini organizacija zadatke za koje smo zaduženi ne obavljamo sami već na naše zadatke i donošenje odluka utječu drugi ljudi kao i mi na njih. Kako bi organizacija najbolje funkcionirala važno je da si zaposlenici međusobno pomažu i surađuju pogotovo u situacijama kada naiđu na problem. Dobar način za upravljanje stresom, odnosno njegovo smanjenje je traženje pomoći i podrške od suradnika koji trenutno imaju ili su ranije imali sličan problem u radu. Budući da su oni taj problem prebrodili mogu nam dati savjete kako da se mi sami nosimo s njim.
Ako su i oni trenutno u situaciji stresa izazvanog onim što je i nama stresno možemo zajedno probati pronaći najbolje rješenje tog problema. Suradnja značajno olakšava suočavanje sa stresnim situacijama i donosi nam osjećaj povezanosti i podrške. Čak i sam razgovor sa suradnicima koji nemaju sličan problem, ali kojima možemo iznijeti svoje brige i nedoumice, može koristiti za smanjenje stresa izražavanjem straha i drugih emocija drugima.
Upravljati stresom znači olakšati posao
Ako smo isprobali mnoge načine za upravljanje stresom i svejedno ne osjećamo olakšanje suzdržite se od prepuštanja bespomoćnosti. To što još nismo našli za sebe djelotvoran način, ne znači da on ne postoji. Ako nam ni savjetovanje sa suradnicima ne donese nove ideje kako riješiti naše brige uvijek se možemo posavjetovati sa psihologom u organizaciji, odnosno sa stručnjakom za ljudske resurse. Oni znaju što se u poduzeću događa i kako se zaposlenici trebaju ponašati i djelovati da bi postigli najbolje uspjehe te će uvijek moći dati korisne savjete. Razvoj zaposlenika podrazumijeva i da zaposlenici znaju da im se mogu obratiti u vezi izvora stresa na poslu ili u svakodnevnom životu izvan radnog mjesta. Također, ako želimo objektivnije mišljenje, možemo se obratiti i psihologu izvan organizacije u kojoj radimo. Stres može biti izrazito neugodna pojava te se upravo iz tog razloga ne trebamo ustručavati u traženju pomoći u suočavanju s njim.
Drevna molitva kaže: "Bože, daj mi snage da promijenim ono što mogu, strpljenja da prihvatim ono što ne mogu promijeniti i mudrosti da razlikujem to dvoje!" Zvuči jednostavnije nego što to doista jest? Dobra vijest je da u tome niste sami – psihologija je dosad razvila brojne tehnike za uspješno suočavanje sa stresom, a mi smo tu da vam pomognemo da one postanu dio vaše svakodnevice.
