Briga za psihološko zdravlje vaših zaposlenika
Krizne okolnosti značajno utječu na to kako se osjećamo, razmišljamo, ponašamo i komuniciramo s drugim ljudima. One utječu ne samo na nas kao osobe i interakciju s drugima, već i na našu radnu sposobnost. Neizvjesnost i nesigurnost smanjuju našu produktivnost, angažiranost i motivaciju, a svoje strahove i razmišljanja vrlo lako prenosimo na kolegice i kolege u radnoj okolini i tako utječemo na organizacijsku klimu i upravljanje učinkom.
Stvaranje sigurnog i zaštićenog radnog okruženja dobra je strategija svakog poslodavca , a još je važnija njegova uloga u pružanju podrške zaposlenicima u kriznim razdobljima. No, nisu sva poduzeća pripremljena za takve situacije niti za posebne oblike pomoći kao što je wellbeing i psihološka podrška, koja je zaposlenicima potrebna tijekom krize. Prema nekim ispitivanjima, više od 95% zaposlenih misli da njihovi menadžeri nemaju niti znanja niti iskustva nošenja s problemima s kojima se trenutačno susreću.
Takva situacija je uobičajena jer su menadžeri usmjereni na svakodnevne obaveze i zadatke. Uz to, nije racionalno odvajati njihovo vrijedno vrijeme za treninge nošenja sa situacijama koje se, vrlo vjerojatno, neće dogoditi tijekom njihovog radnog vijeka. Zbog toga je u ovakvim specifičnim situacijama važno započeti osnaživanje menadžera. I oni osjećaju posljedice krize na vlastitoj koži, a uz to se trebaju nositi s problemima koje osjećaju članovi njihovih timova.
Sigurno radno okruženje je strategija poduzeća
To nas dovodi do toga da imamo prevelik broj zaposlenih koji su prepušteni sami sebi i negativnim utjecajima krize s kojima se sami ne znaju nositi. Briga o wellbeingu zaposlenika i psihološka podrška koju pruža naš tim iskusnih organizacijskih psihologa u ovakvim trenucima nadoknađuje manjkavosti poduzeća u tom području. U Ramiru su vam na raspolaganju vrhunski organizacijski psiholozi s višegodišnjim iskustvom u pružanju psihološke podrške zaposlenicima i organizacijama te poboljšanju brige o wellbeingu zaposlenika u različitim životnim izazovima.
Organizacijski psiholog je stručna i školovana osoba koja vam prenosi znanja iz psihologije s ciljem da vaš poslovni, a samim time i privatni život, budu što kvalitetniji. Sve informacije koje podijelite s nama tijekom naših razgovora su profesionalna tajna jer vam garantiramo potpunu anonimnost cijelog procesa.
Stručnim predavanjima na temu nošenja s krizom, kako poboljšati wellbeing među zaposlenicima, kao i upoznavanjem konkretnih alata koje zaposlenici mogu samostalno koristiti kako bi postali otporniji, postavljamo temelje njihovog i organizacijskog imuniteta. Pojedinim zaposlenicima ili članovima njihovih obitelji takav je oblik pomoći samo prvi korak pa smo za njih spremni organizirati toliko potreban individualni razgovor na kojem ih na stručan i jednostavan način oslobađamo stresa, dajemo sigurnost te gradimo samopouzdanje.
U okolnostima izmijenjenih radnih uvjeta, organizacije su prepoznale važnost koju psihološka podrška i wellbenig imaju za upravljanje talentima i, općenito upravljanje ljudskim resursima. One shvaćaju da su psihološka podrška i wellbeing važnu zaposlenicima i poduzimaju korake za dobro mentalno zdravlje zaposlenih te jačanje organizacijskog imuniteta. Takva će se organizacija, posebno ako je prilikom zapošljavanja posvećivala dodatnu pažnju psihološkoj procjeni i assessment centrima, odnosno onboarding procesu, bolje nositi s krizom i lakše transformirati poduzeće kada ona prođe.
Wellbeing i psihološka podrška zaposlenicima
Možda se pitate što je to wellbeing i psihološka podrška? I možda se pitate jedno još važnije pitanje: je li wellbeing i psihološka podrška uopće za mene ili moje zaposlenike? U ovom tekstu približit ćemo vam što je to točno wellbeing i psihološka podrška te razjasniti jesu li za vas i vašu organizaciju.
Kada gledamo na kriznu situaciju, vjerojatno ste do sada čuli izjavu da je svaka kriza ujedno i prilika. I koliko god zvučalo kao kliše, ako pogledamo što se događalo u situaciji opterećenoj COVIDom, potresima i ekonomskom neizvjesnošću, vidimo da je kriza uistinu prilika – ako ništa drugo da osvijestite koliko je bitna osobna higijena. Bitna je u kontekstu našeg zdravlja, ali i očuvanja zdravlja i dobrobiti ljudi oko vas. I možda ste zaboravili kada je osobna higijena postala toliko bitna. Činjenica je da je osobna higijena počela imati utjecaj na naš život prije otprilike stotinu godina. Tada su ljudi uistinu počeli osvještavati osobnu higijenu i počeli voditi računa o njoj. Zahvaljujući njoj duljina ljudskog života se udvostručila unutar nekoliko desetljeća. To pokazuje koliko sitne, ali važne higijenske navike mogu drastično utjecati na produljenje naših života i njegovu kvalitetu.
Ono što mi psiholozi također znamo, a često se zaboravlja, jest da postoji još vrsta higijene koja je jednako važna, ako ne i važnija za kvalitetu naših života. To je wellbeing! Možda do sada niste čuli za wellbeing, pa je važno osvijestiti da je ono važno jednako kao i osobna higijena. Pod wellbeingom podrazumijevamo brigu o našem emocionalnom zdravlju, o tome koje emocije uopće doživljavate, kako one utječu na vas i što napraviti da se lakše nosite s kriznim okolnostima.
Uz osobnu psihološku otpornost važan je i wellbeing
Praksa pokazuje, a znanstvena istraživanja potvrđuju, da fizičko zdravlje najviše ovisi o našem psihološkom zdravlju. Ovisi o tome koliko kvalitetno upravljate emocijama kada se nađete u određenim stresnim okolnostima poput ovih trenutnih. Kada govorimo o stresnim situacijama, važno je imati na umu da nas bilo koja situacija koja je drugačija od one na koju smo navikli dovodi u stanje određenog stresa. Na primjer, ako ste navikli odlaziti u ured, a sad radite od kuće, to vas može dovesti u stanje stresa premda možda ne osjećate da vas to jako opterećuje. Isto tako, ako ste naučili da vam djeca idu u školu, a sad su kod kuće. Ili ste navikli redovito, vikendom, odlaziti na kavu s prijateljima, a sada ne možete. Ili ste naučili blagdane provesti u okrilju svoje obitelji, a sad vam je to onemogućeno.
Sve ove i slične situacije vas vrlo vjerojatno dovode u stanje stresa jer su drugačije od onoga što ste navikli. Upravo zbog toga što vam se u svim područjima života promijenilo ono na što ste navikli, od vas se zahtijeva da naučite nove načine kako provoditi svoj poslovni i privatni život. Jako je važan wellbeing, odnosno posvetiti se emocionalnoj higijeni i osvijestiti kakve emocije vam izazivaju promijenjeni uvjeti života. Potrebno je osvijestiti kako se učinkovito s njima nositi u korist vlastitog zdravlja, zdravlja vaše obitelji i vaših kolega. Zato je ključna vještina kojom u ovom trenutku trebate ovladati vještina upravljanja vlastitim emocijama tj. wellbeing, briga o kvalitetni emocionalne higijene.
Briga o vlastitom emocionalnom zdravlju
Pitate se zašto je baš ova situacija važnija od nekih drugih? Važno je osvijestiti da je karakteristika trenutne krize uzrokovane pandemijom COVID-19 to da je riječ o krizi koja zahvaća i poslovno i obiteljsko područje naših života. Postoji i vrlo velika vjerojatnost da će promjene koje vidite oko vas dovesti do toga da kroz dulje vremensko razdoblje trebate promijeniti svoje navike. Važno je osvijestiti i da će, možda, cijela ta promjena trajati duže nego što ste očekivali. To je nešto što cijelu situaciju čini izazovnijom.
U kontekstu vašeg psihološkog zdravlja, valja voditi računa da vaši napori da promijenite objektivne okolnosti i upravljate svojim životom kako bi se stvari vratile na prijašnje postavke nemaju rezultata. Koliko god se vi trudili, dok god traje izmijenjeno stanje, morat ćete raditi od kuće umjesto da se vratite u ured. Situacija u kojoj imate smanjenu mogućnost da vlastitim naporima promijenite objektivne okolnosti kod vas izaziva višu razinu stresa i intenzivnih emocija. Zato je važan wellbeing.
Što su emocije i čemu služe?
Kako biste na pravi način upravljali svojim emocijama, najprije je važno doznati kako ljudi funkcioniraju kada se nađu u stresnim situacijama. U takvim se situacijama javljaju različite i intenzivne emocije. Jedna od emocija koja vam se može javiti u ovakvim okolnostima je osjećaj ljutnje. To je potpuno logično jer vam se život iznenada, u trenutku, promijenio s drastičnim posljedicama. Možete osjećati da tako nešto niste zaslužili, pa se javi ljutnja. Uobičajeno je da, u ovakvim okolnostima, osjetite strah jer ne znate što vas čeka, kako će to utjecati na vaš posao i vašu obitelj. Prirodno je da strepite kako će izgledati budućnost. Osjećaj koji se može javiti je i tuga, jer ste izgubili nešto što vam je jako važno, recimo mogućnost da blagdane provedete s najmilijima.
Sve te emocije su potpuno prirodne u ovakvim okolnostima. Kad govorimo o wellbeingu, pogrešno je raditi na tome da te emocije maknemo iz vašeg života, odnosno da ih ne osjećate. To bi bilo loše za vas. Što su emocije i čemu služe? Suštinski, emocije su tu da vam daju dovoljno energije da se suočite s izazovima s kojima se susrećete. Da bi se kvalitetno prilagodili na nove uvjete života treba vam energija da ustanovite što je drugačije, da se pokrenete, osmislite neka nova rješenja. Sve to zahtijeva jednu povišenu energiju, a tu energiju vam donose emocije.
To je odlična stvar kada postoje izazovi u kojima vrlo lako, u jednom kratkom vremenskom razdoblju, možete doći do suvislih rješenja. Međutim, u situacijama kao što je trenutna, znate da će kriza na dulje vremensko razdoblje promijeniti vaše navike i da će vam trebati vrijeme da osmislite nove načine funkcioniranja. Kad nemate točno definirane načine kako se najbolje prilagoditi, onda emocije koje donose povišenu razinu energije mogu biti uzrok problema.
Preuzmite kormilo svog života u svoje ruke
Ako gledate kako se ponašamo u krizi, većina sve svoje resurse usmjerava na to da krizu istrpi, odnosno preživi. Trudite se biti što čvršći dok kriza ne prođe. Očekujete da ćete se prolaskom krize opustiti. Očekujete da će se ta energija unutar tijela ispuhati i da ćete se osjećati bolje. Upravo zbog toga se energija koju donose emocije može nakupljati u našem organizmu. Ako se radi o duljem vremenskom razdoblju dešavanja krize, to može donijeti više štete nego koristi. Vjerojatno ste kod sebe ili drugih ljudi doživjeli povišeni krvni tlak u stresnim situacijama. Ponekad se stres manifestira izmijenjenim ritmom spavanja, pa vam treba više ili manje sna nego do tada, ili teže zaspite ili se često budite noću. Sve su to simptomi energije koja vam se nakuplja unutar organizma jer vas priprema za akciju, a izostaju točne i jasne upute koja bi aktivnost bila najbolja u tom trenutku.
Zato je jako važam wellbeing i upravljanje vlastitom energijom. Naučiti kada je i kako otpustiti. Tako ćete preuzeti kormilo svog života u svoje ruke. Emocije su s jedne strane ogromno blago jer vas motiviraju. Ipak, ako ne vodite brigu o wellbeingu i ne kanalizirate tu energiju u pravom smjeru, mogu postati jako veliki uteg.
Interna komunikacija važna je u stvaranju pozitivnog i smirujućeg osjećaja unutar organizacije
Kao što smo spomenuli, na poslu provodite velik dio svog vremena te ulažete svoje znanje i vještine kako bi organizacija napredovala. Iz vašeg kuta gledanja, organizacija je naučila i sposobna je nositi se s različitim vrstama krize. Zbog toga očekujete da se zna nositi i s ovakvim krizama te će vas uputiti kako da se i vi nosite s njima. Organizacija često puta griješi pretpostavljajući da se ljudi, a tako i njeni zaposlenici, znaju i sami nositi s krizom i emocijama koje vas preplavljuju u takvim trenucima te ne vode brigu o wellbeingu svojih zaposlenika. Ovdje imamo jedan raskorak u očekivanjima organizacije i njenih zaposlenika, pa je interna komunikacija kojom će se taj raskorak razriješiti iznimno važna. Interna komunikacija je bitna i u stvaranju pozitivnog i smirujućeg osjećaja unutar organizacije i poboljšnju wellbeinga zaposlenika, a organizacije to zanemaruju te ju ne koriste na potreban i ispravan način.
Što možete napraviti kad su vaši zaposlenici, ili vi sami, u stanju stresa i intenzivnih emocija? Najbolje je potražiti neki oblik podrške koja će pomoći kako da sustavno vodite brigu o wellbeingu zaposlenika. Izazov u sadašnjim okolnostima je da su svi ljudi zahvaćeni trenutačnom situacijom. To znači da su oni kojima ste se prije obraćali za podršku također pod stresom, te i njima treba psihološka podrška. Pitanje je možete li se osloniti na njih i dobiti podršku koja vam je potrebna, te bi li njihova psihološka podrška bila adekvatna. Zbog toga je najbolje što u ovom trenutku možete učiniti za sebe i druge potražiti stručnu psihološku podršku. Istražit ćemo što osjećate kada ste pod stresom i kako te emocije iskoristiti za izgradnju kvalitetnog života. Time ćete, kroz kontakt sa stručnom osobom, dobiti potrebno razumijevanje što je to što vam se događa u izazovnim situacijama. To je prvi korak u uspostavljanju emocionalne higijene i privi korak sustave brige o wellbeigu zaposlenika.
Usvajanje vještina za kvalitetno upravljanje vlastitim emocijama
Stručnjak psiholog pomoći će vam prepoznati da se nalazite u emocionalnom grču, a da toga niste svjesni. To je uobičajeno jer ljudi često imaju osjećaj da su dobro, premda nesvjesno osjećaju određenu energiju unutar tijela koju ne mogu na pravi način izbaciti iz sebe. U radu s psihologom moći ćete istražiti emocije i misli koje proživljavate, a koje vas dovode u stanje stresa. Već u trenutku kada osvijestite te emocije i misli, počinjete se oslobađati neugodne energije i započinje briga o wellbeingu. Na kraju dobivate mogućnost naučiti i usvojiti vještine kako biste kvalitetno upravljali vlastitim emocijama. Tako na pravi način preuzimate kontrolu nad svojim životom, onime što vas očekuje u budućnosti i omogućavate sebi donošenje ispravnih odluka.
Važno je da vam, u situacijama kada je prirodno osjećati stres, psihološka podrška stigne od stručnog i školovanog psihologa. Važno je i da svaka organizacija prepozna koliko je važna sustavna briga o wellbeingu zaposlenika te njihova psihološka podrška, a na vama je da tu mogućnost iskoristite.
Je li psihološka podrška za vas?
Izdvojite vrijeme za sebe te uz stručnu psihološku podršku istražite što osjećate u ovom trenutku i kako ćete emocije iskoristiti za svoju dobrobit te voditi brigu o wellbeingu. To je ideja psihološke podrške. Vratit ću se na pitanje s početka ovog teksta: je li psihološka podrška za vas? Da, psihološka podrška je za sve koji osjećaju stres u ovim okolnostima, pa je psihološka podrška i za vas.
Na poslu provodimo velik dio svog života, a naš identitet često povezujemo s onim što „radimo“, zbog čega ćemo nebrojeno puta čuti da je netko menadžer ili referent. Posao igra vitalnu ulogu za našu emocionalnu i socijalnu dobrobit te naš wellbeing, a način na koji organizacija organizira posao i pruža podršku zaposlenicima, vodi brigu o wellbeingu zaposlenika i u uobičajenim okolnostima može biti prevaga kod izbora poslodavca. Iskoristite priliku i kontaktirajte nas kako biste dogovorili termin u kojem ćemo se na pravi način posvetiti vama, vašim zaposlenicima i načinu na koji upravljate emocijama.
