Flow je zdrav način za upravljanje stresom u VUCA svijetu

U zahtjevnijim situacijama to može značiti čak i restrukturiranje pojedinih odjela ili čitavog poduzeća. Ako se takva praksa provodi dulje vrijeme zaposlenici i menadžeri mogu steći osjećaj svakodnevne borbe. To je borba kojoj ne vide kraja, a kamoli zadovoljstva na radnom mjestu. Stalne promjene neizbježno dovode do stresa prilikom pokušaja prilagodbe. Budući da ljudi ne vole promjene i imaju strah od nepoznatog, ovakvi događaji mogu značajno utjecati na zadovoljstvo poslom i radnu učinkovitost.  U razgovoru za Women in Adria Tanja je pojasnila kako se nositi s takvim zahtjevima na kvalitetan i pozitivan način. Članak potpisuje Paulina Plazonić, a ovdje objavljen tekst je Tanja naknadno dopunila.

Tanja Pureta, specijalistica industrijske i organizacijske psihologije te direktorica poduzeća Ramiro u svom je govoru na Konferenciji za žene u znanosti i farma biznisu pojasnila značenje i važnost pozitivne psihologije te postavila pitanje možemo li se znati na zdravi način nositi sa stresom u svijetu gdje je svaki dan jako neizvjestan i gdje se sve brzo mijenja. Dala je konkretne upute kako ući u „flow“ stanje uma koje je optimalno za izvršavanje zadataka i osjećaj zadovoljstva.

Možemo li raditi bez stresa u suvremenom VUCA svijetu?

Na početku 21. stoljeća neuroznanost je dokazala teorije koje su prije nastale promatranjem ponašanja ljudi. Mozak je „dao potvrdu“ da u njemu postoje dva sustava koji odlično opisuju način na koji funkcioniramo. To su sustav automatskog i sustav kreativnog pilota. Ljudi trebaju naučiti kako upravljati drugim, kreativnim pilotom kako bi imali dovoljno energije za upravljanje stresom i sve životne izazove te živjeli ispunjen život.

Pozitivna psihologija usmjerava nas da se pitamo „što je sve dobro vezano za nas i našu okolinu“ te kako to pozitivno iskoristiti za ostvarenje naših ciljeva i dugoročni boljitak. Ona stavlja naglasak na to da ljudi već jesu „dobri“ te da to trebaju osvijestiti i naučiti kako da im te snage, za bolje upravljanje stresom, budu stalni izvor energije u ovom VUCA svijetu.

Što je VUCA svijet?

To je akronim za četiri karakteristike suvremenog svijeta – nejasnost odnosno višeznačnost, kompleksnost, nesigurnost i stalnu promjenjivost. U suvremenom svijetu stvari nisu toliko jednostavne te u tom brzom ritmu moramo naučiti „plesati“. Jedino izvjesno je da će svakodnevno biti kompleksnih situacija, pa je učinkovito upravljanje stresom tim važnije.

Pureta naglašava porast značaja informatizacije i robotizacije u suvremenom kretanju tržišta te kako će svi jednostavniji poslovi koji se mogu svesti na niz uzročno posljedičnih radnji vrlo brzo biti informatizirani, a ljudi će biti nezamjenjivi na pozicijama koje su kompleksne.

„Ljudski rad će zahtijevati znanje o cijelom sustavu, odnosno holističko razumijevanje situacije. Posebno se to odnosi na zadatke za čije ostvarenje trebamo surađivati s drugim ljudima. U nekim procesima na poslu samo čovjek može dodati vrijednost, kao što su složeniji zadaci koji uključuju međusobni razgovor, dogovor, pregovore, upravljanje i vođenje. Da bi to čovjek mogao raditi, on se neće morati usavršavati samo na razini znanja struke, već i na razini upravljanja sobom i vođenja drugih.

To su dvije vrste kompetentnosti koje se dosad uopće nisu razvijale tijekom školovanja. Morat ćemo ih sustavno uključiti u obrazovanje, jer bez toga neće biti moguće obavljanje poslova. To niti sada nije moguće, jer gotovo da ne postoji radno mjesto gdje se može raditi na jednostavan način, već svako to mjesto zahtjeva dobro upravljanje stresom, sobom, vlastitim emocijama i dobru suradnju s drugima.

Najbolje je biti kreator promjena iznutra, umjesto doživljavanja promjena izvana

„Mi prilično puno toga radimo automatski i na identičan način, pomoću navika koje smo vjerojatno stekli u djetinjstvu. Kada steknemo neku novu naviku, očekujemo da će nam njenom primjenom svijet postati jednostavniji i manje stresan. Bez obzira na novostečene navike, svijet je uvijek nepredvidiv. Mi ne možemo očekivati da ćemo pomoću nekoliko automatskih obrazaca ponašanja upravljanje stresom podići na višu razinu i uspješno odgovoriti na sve nove izazove.“

Također, postoji jedan dio mozga koji stalno „gleda, detektira i procjenjuje što ne valja u okolini“, odnosno gdje je greška. To je jedan kritički um, poznat kao „detektor razlika“. On je vrlo važan dio sustava za upravljanje stresom. Ako je situacija u okolini dobra i automatski pilot ima odgovor na nju, onda smo i mi mirni. Ako situaciju procijeni nepovoljnom, a automatski pilot nema trenutačno rješenje za nju, uključuje se amigdala, također poznata i kao „tvornica emocija“. Ona na tu situaciju reagira emocijama ljutnje, straha ili tuge što izaziva ponašanje prema starim obrascima preživljavanja, poznatim kao „fight, flight ili freeze“. Ako nismo svjesni ovog našeg mehanizma ponašanja tada niti upravljanje stresom ne funkcionira.  „Vrtite“ se unutar ovih emocija kao u začaranom krugu i osjećate se bespomoćno. To je razlog zašto se često osjećate u stresu i bez energije, što nepovoljno utječe na zdravlje i cjelokupnu kvalitetu života.

Kako izaći iz začaranog kruga?

S obzirom na to da smo više usmjereni na vanjske okolnosti i procjenu koliko su one nepovoljne za nas, manje posvećujemo pažnju tome da je naš mozak sposoban uspješno se suočiti i s najtežim vanjskim okolnostima. Naime, osim tzv. automatskog pilota, u našem mozgu postoji i kreativni pilot, kojeg možemo pokrenuti jedino svjesno i namjerno (za razliku od automatskog pilota koji se pokreće automatski i često na našu štetu). Da bismo ga se sjetili što češće i što uspješnije pokrenuti, to zahtjeva neka nova znanja i određenu dozu discipline.

Formula uspjeha leži u 3F sustavu, kojeg je osmislio Mihaly Csikszentmihalyi, veliki zagovaratelj pozitivne psihologije. On zagovara „flow“ kao optimalno stanje uma. Čuveni 3F je skraćenica za focus, freedom i feedback.

Fokus

Fokus je kada je čovjek u potpunosti predan i koncentriran na ono što radi. To je stanje uma kada nam se čini da ne postoji ništa oko nas, osim onoga s čime se trenutno bavimo. Potpuno smo „uronjeni“ u to na svim razinama. Takvim fokusom naš rad stvara vrhunski rezultat i veliko zadovoljstvo s obavljenim zadatkom. Ako želite raditi na taj način, upravljanje stresom zahtijeva da potpuno isključite vanjske smetnje, poput poruka, mailova, ukućana i ostalih ljudi oko vas. Za ući u fokus postoji jednostavna vježba. Ona uključuje 1-5 minuta fokusa na neki vanjski podražaj (npr. drveće koje se vani njiše), 1-5 minuta na unutarnji doživljaj (zamišljanje nekog glazbenog, vizualnog, taktilnog podražaja) ili 1-5 minuta fokusa na tijelo (disanje, ples, vježbanje...). Nakon toga, odmah se usmjerite na zadatak pred vama i fokus se tada automatski prebacuje na ono što ćete raditi.

Sloboda

U ovom se kontekstu pojam slobode odnosi na slobodu od samoprocjene, samoprosudbe i samoosuđivanja. Radite ono što trebate bez ikakve prosudbe, bez razmišljanja o tome gleda li vas tko i kako će to završiti. Takva se sloboda postiže tako da se odredi određeno vrijeme za obavljanje neke aktivnosti gdje se nećemo samoprosuđivati te nakon toga odredi vrijeme u kojem ćemo raditi kritički osvrt na napravljeno. Također, za sve trenutne životne brige koje vas muče, „zakažite“ si određeno vrijeme kada ćete brinuti, da vas ne bi stalno nekontrolirano ometale u predanosti onome što radite.

Feedback

Feedback (povratna informacija) je povremeno propitivanje sebe i drugih o tome dovodi li nas to što radimo do željenih rezultata ili nešto trebamo mijenjati. U Hrvatskoj je ova iznimno važna tehnika jako loše prihvaćena. Ljudi ga se plaše dati, a i kada ga daju, to je vrlo uvijeno te „u rukavicama“. S obzirom na to da je povratna informacija jako važna za naš razvoj, trebamo ju stalno poticati u svojoj okolini. No, postoji i „samofeedback“. Ako si odredite neki cilj i počnete raditi na njegovom ostvarenju, trebate sami sebe svako malo pitati: „Dovodi li me to što radim do mog cilja?“. Ako se odmičete od svog cilja ili ako mu se približavate presporo, onda trebate zastati i pogledati trebate li mijenjati nešto od onoga što trenutno radite. Dobra je vježba da se zapitate nakon svakog sata što ste ostvarili tijekom prošlog sata, je li vas to dovelo do željenog cilja i što možete ostvariti u sljedećem satu.

Stres može biti pozitivan

Ovo su jednostavne tehnike koje možete primijeniti u svakodnevnom životu te na radnom mjestu. Ne zaboravite da je stres normalan dio svakog aspekta života. Male doze stresa mogu biti pozitivne i korisne za nas – zapravo nas pokreću i motiviraju da obavimo zadatke koje smo zamislili. Stres je loš kada pređe u kronično stanje. To se događa kada duži vremenski period koristimo neuspješne strategije suočavanja sa stresom te tako dolazimo u taj ''začarani krug''. Budući da stres utječe na sve aspekte našeg života, od produktivnosti, zadovoljstva, energije, fizičkog i psihičkog zdravlja vrlo je važno naučiti se nositi s njim. Iako su promjene konstantne u organizaciji i modernom korporativnom svijetu nemoguće je predvidjeti, a još manje se prilagoditi bez stresa. Ipak, sustavnom primjenom opisanih tehnika značajno ćete smanjiti stres u svom svakodnevnom funkcioniranju te postati zadovoljniji, uspješniji te puni energije.

Ne zaboravite da upravljanje stresom ne prestaje na radnom mjestu. Kako bi se uspješno naučili nositi sa stresom, trebamo naučiti razdvojiti poslovno od privatnog i uspostaviti zdravu ravnotežu. Koliko god se trudili uspješno se nositi sa stresom na poslu, ne smijemo zaboraviti svoju profesionalnu ulogu ostaviti na poslu. Svima nam je potrebno vrijeme za opuštanje, distrakciju i vrijeme za aktivnosti u kojima uživamo. Pokušajte u privatnom životu ući u druge uloge koje imate- roditelja, partnera, brata/sestre, prijatelja, susjeda.. te se posvetiti tim ulogama. Posvetite se sebi! U tome vam mogu pomoći tehnike opuštanja koje imaju za cilj razbistriti um. Prvenstveno je važno osigurati prostor za reflektiranje radnog dana, razmatranje svojih jakih strana i kako ste ih primijenili na radnom mjestu, gdje ste mogli drukčije i što ste pogriješili. Nakon analiziranja i samofeedbacka, završite sa svojom profesionalnom ulogom. Zatim prebacite svoj fokus na privatni život. Samo ćete na taj način postići zdrav odnos s poslom, biti zadovoljniji i fokusiraniji na ono što radite.

izvor članka: https://www.womeninadria.com/kako-manje-brinuti/