Kada je stres pozitivan i potreban?

Stres se obično javlja kada nam nešto ne ide po planu. Drugim riječima, kada nam se čini da gubimo kontrolu i da je jaz između onoga što želimo i mogućnosti da se to ispuni nekako prevelik. Stoga se uz stres javljaju mnoge neugodne emocije, poput tuge, ljutnje, frustracije, bespomoćnosti pa čak i bijesa. Imati osjećaj kontrole nad situacijom pruža nam osjećaj mira. Kontrolu nad ishodima određenih situacija najvažnije je održavati na poslu, budući da posljedice gubitka kontrole nerijetko zahvaćaju i druge ljude i ostale dijelove organizacije. Stoga je za očekivati da gubitak te kontrole i problemi u izvođenju poslovnih planova izazivaju povelike količine stresa kod jednog menadžera.

Nakupljanje stresa i njegovo kronično postojanje može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, od fizičkih do psihičkih bolesti. Međutim, stres u manjim količinama i u određenim poslovnim situacijama ne mora nužno biti tako loš. Naprotiv, može se čak smatrati pozitivnim i potrebnim. Nećemo vas kriviti ukoliko vam se ova izjava čini smiješnom i lažnom. U medijima se većinom spominju tehnike za ublažavanje stresa i rješavanje posljedica, dok nitko ne promovira pozitivne strane stresa te kako ga možete iskoristiti u svoju korist. Teško je zamisliti neugodan osjećaj kao nešto pozitivno, a posebice potrebno. Zato ćemo vam pokušati pobliže opisati da stres izaziva i pozitivne osjećaje te kako točno iskoristiti pozitivan stres kako biste još više unaprijedili svoje upravljanje stresom.

Pozitivan i negativan stres

Prije nego krenemo u objašnjavanje pozitivnih strana stresa, važno je napomenuti kako i sami stručnjaci razlikuju dvije vrste stresa: pozitivni i negativni. Na primjer, negativni stres javlja se u situaciji kada nenadano dobijete otkaz. On je pomiješan s drugim neugodnim emocijama, poput tuge i bijesa, koje smo spominjali ranije. To je jedna situacija u kojoj potpuno gubite kontrolu i primorani ste suočavati se s posljedicama. Pozitivni stres može se javiti u slučaju dobivanja novog posla. U ovom slučaju također nemate kontrolu nad time što vas čeka prvi radni dan, a stres je tada  pomiješan s uzbuđenjem. Dakle, pozitivan stres javlja se u neočekivanim ili novim situacijama, situacijama u kojima također nemamo potpunu ili nikakvu kontrolu, ali shvaćamo kako je ishod nešto pozitivno za nas.

Sada možemo vidjeti kada stres osim što je pozitivan, može biti i potreban te u koje svrhe ga je najbolje iskoristiti za upravljanje stresom.

Stres povećava motivaciju!

Stresne situacije, odnosno situacije u kojima nemate potpunu kontrolu, mogu se činiti kao kočnice za vaše adekvatno i svakodnevno funkcioniranje. Stres može biti preplavljujuć. I ostale emocije mogu vas sprječavati u efikasnom razmišljanju, donošenju odluka ili čak kućanskim poslovima. Stanje stresa može djelovati kao prekidač koji vas zaustavlja. Međutim, što kada je upravo stres taj koji nas pokreće?

U malim količinama stres može djelovati upravo kao ključni pokretač. Stres koji se javi u nekoj situaciji može biti taj koji vas motivira na rad i pokreće cijeli proces djelovanja. Taj stres pokretač najčešće se veže uz vremenske rokove. Što se više bliži rok obavljanja nekog zadatka, vjerojatno ćemo osjećati više stresa. I u tome trenutku ćemo se pokrenuti i napraviti zadatak kako bismo umanjili taj stres. On će nas motivirati da ga uklonimo, odnosno, budemo produktivni.

Ovaj trik možete lako primijeniti na svojim zaposlenicima za vaše i njihovo bolje upravljanje stresom. Ako im date rokove za određene zadatke i projekte, velika je vjerojatnost da ćete u njima probuditi efikasnost i motivaciju.  Puno veća motivacija će se javiti za izvršavanje zadatka i uklanjanje stresa, nego što bi se javila da pustite tim da radi nestrukturirano. Naravno, budući da svatko ima svoj prag tolerancije na stres i prag radnih mogućnosti, važno je da budete razumni s vremenskim rokovima i da pružite podršku svojim zaposlenicima u slučaju da to izazove više negativnog stresa.

Stres gradi otpornost!

Kao što smo već napomenuli, preplavljenost koja dolazi uz stres može se smatrati svojevrsnom kočnicom u obavljanju zadataka i samom nošenju na stresom. Ipak, zadatak se mora obaviti i stresom se mora upravljati.

Stresne situacije zahtijevaju korištenje više naših vještina i sposobnosti nego ostale svakodnevne situacije. Osim toga, borba s rješavanjem stresnih situacija često zahtijeva i učenje novih vještina. Stres se najčešće veže uz javljanje nekih problema ili pak generalno nove situacije, one s kojima se još nismo naučili sasvim nositi. Naš zadatak je posvetiti se sebi, prilagoditi se zahtjevima situacije i riješiti taj problem. Stoga učimo nove i zdrave načine rješavanja problema, nove načine promišljanja i zaključivanja kako bismo došli do optimalnog rješenja. Upravljanje stresom upravo to zahtijeva od vas, konstantno učenje.

Razvoj novih vještina koje izaziva uspješno nošenje sa stresnim situacijama djeluje na razvoj naše otpornosti i samopouzdanja. Upravo ta nužnost rješavanja stresne situacije, odnosno izvršavanja zadataka i istovremeno nošenje sa stresom, tjeraju nas da gradimo upravljanje emocijama odnosno otpornost na negativne emocije. Gradimo otpornost na neugodne emocije, neugodna iskustva i vježbamo kako ostati što 'hladnije' glave u stresnim situacijama. Tako ćemo se u svakoj novoj stresnoj situaciji osjećati spremnije za djelovanje. Isto tako, počet ćemo razvijati veći osjećaj kontrole čak i kada ga baš i nema, što će djelovati na automatsko smanjenje stresa. Osim toga, i sam stres počet ćemo povezivati s uzbuđenjem koje dolazi s rješavanjem izazova i potencijalnog uspjeha.

Stres potiče na rast i razvoj!

Osim izgradnje otpornosti kroz nošenje sa stresom i učenja novih vještina, stres djeluje na kompletni rast i razvoj vas kao pojedinca. Posebice u ulozi jednog osnaženog menadžera.

Stresne situacije zahtijevaju korištenje mnogih osobnih resursa, poput strpljenja, autoriteta, kreativnosti, komunikacijskih vještina te profesionalnih kompetencija. Mnoge vježbe nošenja sa stresnim situacijama zahtijevaju korištenje raznih kognitivnih, socijalnih i stručnih vještina. Od raznih strategija donošenja odluka do tehnika upravljanja ljudima, stresne situacije služe za učenje. Nikad ne znate što vam može koristiti iz takve jedne situacije. Osim toga, ne zaboravite da sve novo što naučite možete prenijeti na buduće situacije, čak i ako vam ne pomaže za rješavanje one u kojoj ste trenutno.

Svaka nova stresna situacija je nepredvidiva i njeno rješavanje zahtijeva vaš trud, vrijeme i energiju. Međutim, svaka stresna situacija služi i kao jedinstvena prilika za učenje i razvoj raznih profesionalnih i osobnih kompetencija. To je od velikog značaja za vas kao menadžera budući da ste upravo vi ključni alat u radu. Razvoj i njegovanje vaših osobnih kompetencija prenosite na svoj tim i unosite u svoju organizaciju, stoga je važno iskoristiti upravo probleme kao plodno tlo za nešto pozitivno u budućnosti. Štoviše, iskoristite sve naučeno upravo za upravljanje stresom!

Stres potiče povezanost!

Jedna od potencijalno iznenađujućih prednosti stresa jest što djeluje pozitivno na izgradnju međuljudskih odnosa. Može biti iznenađujuće jer povezujemo stres sa sukobima i svađama. Osim toga, često smo svadljivi i frustrirani kada smo pod stresom. Kako onda stres može poticati na međuljudsku povezanost?

Kvalitetni međuljudski odnosi ključ su za dobro zdravlje, ponajviše psihičko, ali i fizičko. Naši odnosi mogu djelovati kao protuotrov stresu i ljekovito na naše zdravlje. Kvalitetni odnos djeluju kao zaštitni faktor za sve stresore. Podrška koju dobivamo iz bliskih odnosa umanjuje učinak neugodnih emocija i olakšava nošenje s neugodnim situacijama. Kada se osjećamo podržano, voljeno te kao da nas netko razumije, automatski je lakše nositi se s neugodnim emocijama i iskustvima. Osim olakšanja koje dolazi iz međuljudskih odnosa, često možemo dobiti razne ideje i pomoć pri rješavanju nekih problema. Stoga se umanjuje i osjećaj bespomoćnosti. Uklanjanje osjećaja bespomoćnosti iznimno je važno za efikasno upravljanje stresom, jer time mičete glavne kočnice!

Osim što mi dobijemo od drugih u razdoblju stresnih situacija, isto tako možemo pružiti nekom drugom utjehu i oslonac. Time stvaramo mrežu prijatelja, ali i suradnika. To posebno pozitivno djeluje na naše zaposlenike. Recimo, ako njegujemo suradničku klimu u svom timu, posljedično će doći do veće kohezije grupe. Veća grupna kohezija djeluje i na veću radnu efikasnost te bolje i brže rješavanje problema. Tako svoje upravljanje stresom možete iskoristiti i za dobrobit i napredak cijele organizacije. Osim toga, vi kao menadžer djelujete podržavajući i pružate sigurnost zaposlenicima da se obrate i vama i kolegama u slučaju problema. 

Stres je važan za bolji život!

Peta, i zadnja stavka koju ćemo dana iznijeti sada se više ne čini možda toliko smiješnom i nevjerojatnom. Međutim, sigurno djeluje zbunjujuće budući da smo spominjali stres i kao izvor bolesti, a ne samo negativnih emocija. No dopustite da vas razuvjerimo te dokažemo kako stres doprinosi boljitku života.

U kojem točno dijelu proživljavanja stresa kao emocije ili rješavanja stresne situacije se javlja smisao života? Pa, vjerojatno u onom gdje osjetimo sve o čemu smo pričali, kao otpornost, povezanost, samopouzdanje, razvoj itd. Život u potpunosti bez stresa možda je mirniji, ali nije nužno bolji. Da nema problema i izazova, nikad ne bismo znali za što smo sve sposobni. Možda bismo bili zadovoljni sami sa sobom, ali nikad ne bismo došli do istinski pozitivnih osjećaja. Na primjer, nikad ne bismo bili ponosni na samog sebe, ili zajedništvo s onima koji su nam pomogli kroz problematične situacije. Kroz probleme, osim boli i tuge, dolazi mnogo ljubavi, zahvalnosti i sreće. Nakon svih neizvjesnosti i negativnih emocija, javlja se onaj osjećaj zbog kojeg sve ima smisla. Odnosno, poslije kiše, dolazi sunce. I najljepše od svega je da upravo taj osobni, privatni dio ima najveći učinak za vaše efikasno upravljanje stresom.

Sve ima svoju svrhu

Dakle, ne mora sve negativno biti isključivo negativno. No, i ako jest negativno, sigurno možemo pronaći i neku svrhu u tome. Neku korist, koju možemo iskoristiti za upravljanje stresom na radnom mjestu, ali i u privatnom životu. Iako je stres nešto s čime se svi suočavamo, svi se s njim suočavamo različito i to je važno zapamtiti za upravljanje stresom. Smanjenjem stresa pomoći ćemo sebi, ali i organizaciji da ostvari bolje poslovne rezultate.

Važno je od svih ovih pozitivnih strana i prednosti zapamtiti i iskoristiti ono što nam osobno odgovara. Važno je raditi u skladu s osobnim granicama i mogućnostima te pratiti u kojim situacijama ćete prepoznati nešto pozitivno za sebe, a da ih mi možda nismo naveli. Stoga je važno biti otvorenog uma. Važno je prepoznati stres te kada ga i kako možemo cijeniti te upotrijebiti za nešto pozitivno. Uz sve to važno je uvijek biti spreman učiti, ne zaboraviti na korist tehnika opuštanja te socijalizacije. Samo se sjetite se svih ovih savjeta i ne brinite za upravljanje stresom!