Briga o mentalnom zdravlju zaposlenika ključna je za prilikom planiranja i uspostavljanja načina rješavanja iznenadnih i snažnih kriza koje pogađaju poduzeće. Identifikacija i kontrola rizika te poticanje pozitivne klime smanjuju stres i doprinose organizacijskom unapređenju poduzeća.
Organizacije moraju štititi ne samo fizičko zdravlje, već i mentalno zdravlje zaposlenika. Jednako kao što trebaju postojati sigurnosne mjere da se spriječe fizičke ozlijede na radu, tako bi trebao postojati i set mjera da bi se zaštitilo mentalno zdravlje zaposlenika.
Jedno od recentnijih primjera u kojem je zaštita zaposlenika bila itekako bitna jest pandemija korona virusa. Tijekom tog perioda su organizacije bile dužne poštivati i implementirati sve mjere kako bi zaštitile zaposlenike od zaraze, ali u isto vrijeme i zaštitile psihološku dobrobit zaposlenika. Tijekom tog razdoblja, mnogi su doživjeli visoke razine stresa i anksioznosti. Za neke, utjecaj pandemije je ostavio dugotrajne psihološke posljedice. Da bi se zaštitilo mentalno zdravlje zaposlenika u ovakvim kriznim situacijama, potrebno je biti unaprijed pripremljen i imati plan kako pomoći održati psihološku dobrobit svih zaposlenika unutar organizacije.
Psihološki rizik ili opasnost je mogućnost javljanja psihološke „ozljede“ kada se dogodi određena opasnost. Opasnost iz psihološke perspektive označava one događaje koji potiču vjerojatnost javljanja stresa. Trenutni stres sam po sebi nije nužno loša stvar i ne ostavlja negativne posljedice. Međutim, dugotrajnija izloženost stresu ili kronični stres predstavlja veliki psihološki rizik. Ono može dovesti do negativnih psiholoških, ali i fizičkih posljedica. Za brojne bolesti je upravo stres okidač. Osim toga, kroničan stres dovodi i do drugih nepoželjnih efekata, kao što je zaboravljivost, poteškoće s koncentracijom, iritabilnost i slično. Takvi utjecaji se mogu negativno odraziti i na poslovni, ali i na osobni život pojedinaca. Zato je od ključne važnosti da se dobrobit zaposlenika stavi na prvo mjesto.
Kategorije rizika
Konstantan stres i psihološke ozlijede mogu imati iznimno loš utjecaj na organizacije. Pa tako se javljaju neplanirana bolovanja, više razine fluktuacije, manjak angažmana i produktivnosti, zabušavanje na radu i češće greške prilikom obavljanja radnih zadataka. Naravno, kada govorimo o mentalnom zdravlju, ono što je u fokusu jesu sami zaposlenici. Međutim, ako ono ima utjecaja na organizaciju, onda će i to ponovo imati negativan utjecaj na zaposlenike. Bolovanja i otkazi, lošije odrađeni radni zadaci – sve to će dovesti do preopterećenja zaposlenika i do još viših razina stresa. Zato je bitno na vrijeme reagirati.
Kada pričamo o opasnostima, one su jedinstvene za organizaciju o kojoj je riječ. No postoje određeni elementi koji svakako mogu stvoriti psihološki nepoželjne posljedice za zaposlenike. Njih možemo i podijeliti u par kategorija. Okolinski utjecaji se odnose na one koji fizički utječu na zaposlenike. Recimo, jedan od najrelevantnijih primjera su uvjeti rada. Ukoliko zaposlenici rade u ekstremnim temperaturama, uz veliku buku ili lošu kvalitetu zraka, onda se može javiti stres.
Druga kategorija su organizacijske opasnosti. Način na koji rukovoditelji odrađuju svoj posao itekako utječe na mentalno zdravlje zaposlenika. Najčešće opasnosti unutar toga su previsoki zahtjevi, manjak podrške i suradnje, mobing, loša komunikacija, manjak nagrađivanja i slično. Ukoliko se ne kontrolira, ovakve situacije mogu s vremenom zahtijevati i psihološku podršku.
Zadnja kategorija se odnosi na osobne opasnosti. Kako će osoba reagirati na određene uvjete će ovisiti o njezinoj strukturi. Pa tako starija osoba možda neće toliko podnositi ekstremne temperature, dok mlađa hoće. S druge strane, mnogo radnih zadataka i manjak podrške može biti razlog zašto mladi zaposlenici trebaju psihološku podršku, dok su stariji iskusniji pa se znaju nositi s takvim stresorima.
Upravljanje psihološkim rizicima
Prvi korak koji se mora poduzeti da bi se dogodila psihološka podrška, a da ujedno smanji stres je identifikacija uzroka stresa. Od prethodno navedenih kategorija, izdvojite one koje prepoznajete kao psihološke rizike u vašoj organizaciji. Jako je važno pitati zaposlenike za njihovo mišljenje jer su oni ipak na prvoj liniji obrane. Tako ćete doći do pravih problema, a odmah ćete znati što vam je dalje činiti.
Druga stvar koju morate procijeniti jest sami rizik. Odnosno, kada ste identificirali sva problematična područja koja mogu uzrokovati stres zaposlenicima, pokušajte ih poredati po relevantnosti. Ovim putem ćete znati odrediti prioritete te koje mjere kontrole ćete prvo implementirati i gdje. Da biste procijenili razinu rizika, prvo biste trebali znati ocijeniti koliku štetu bi određena stavka mogla nanijeti. Recimo, mobing na radu će vjerojatnije dovesti do negativnih psiholoških posljedica nego manji konflikt među zaposlenicima. Isto tako valja pripaziti i na čestinu javljanja događaja. Ako se opasnost javlja svaki dan, onda je vjerojatnije da će zaposlenici u budućnosti zahtijevati psihološku podršku. Zbog toga bi takva opasnost trebala biti na vrhu ljestvice prioriteta.
Nakon što smo postavili ljestvicu rizika, iduće što bismo trebali napraviti jest kontrola. Kontrola podrazumijeva uvođenje određenih mjera kako bi se smanjio psihološki rizik i kako bi se izbjegla potreba za psihološkom podrškom. Pa tako recimo, ako je problem loši uvjeti rada, mjere bi bile smanjenje vremena unutar kojeg su radnici izloženi ekstremnim uvjetima. Ako se radi o visokim zahtjevima na radu, mogu se implementirati mjere dogovaranja sa zaposlenicima oko ciljeva i vremenskih rokova, zapošljavanje nove radne snage kako bi se rasteretili drugi zaposlenici i slično. Svaki problem, nakon što je identificiran, ima svoje rješenje. Samo ga je potrebno pronaći.
Nadgledanje mjera kao psihološka podrška
Da biste znali jeste li na pravom putu, češće obavljajte kontrole i nadgledanje. Primjerice, s vremenom se mogu promijeniti opasnosti koje dovode do narušavanja mentalnog zdravlja zaposlenika. Možda ste se prije nosili s lošijim uvjetima rada pa ste to poboljšali brojnim poboljšanjima. No ako ne obraćate pozornost, možda nećete uvidjeti da se razvila nova opasnost koja može dovesti do potrebe za psihološkom podrškom. Iako uvjeti rada više nisu problem, sada je možda došlo do pretrpanosti zaposlenika radnim zadacima. Ili se dogodio neki nemio događaj zbog kojeg većina radnika zahtijeva stručnu podršku. Uvjeti se konstantno mijenjaju, kao i sama organizacija. Zato morate biti u toku s promjenama i s mogućim razlozima koje bi mogli dovesti do psihološke podrške zaposlenicima.
Psihološke posljedice mogu biti skrivene. Stoga je još bitnije često provjeravanje čimbenika koji mogu utjecati na mentalno zdravlje. Mjere kontrole se moraju revidirati ako dođe do narušavanja mentalnog zdravlja. Ponekad možete shvatiti da upravo zbog manjka informacija mjera kontrole više nije učinkovita i da ju treba zamijeniti nekom novom. Psihološka podrška najčešće, ali ne i nužno, predstavlja intervenciju nakon stresnih događaja. Svaki korak putem kojeg štitimo i preveniramo psihološke posljedice po mentalno zdravlje predstavlja neki oblik psihološke podrške.
Čestom provjerom već postavljenih mjera kontrole ćemo brže i lakše uočiti problem i moći intervenirati prije nego što se vide posljedice za zaposlenike. Jedno od najvažnijih dijelova upravljanja psihološkim rizicima jest otvorena komunikacija sa zaposlenicima. Njihovi stavovi i mišljenja su iznimno bitni jer oni najbolje znaju kakve promjene bi bile dobre za njih. Prvi prioritet za organizaciju su uvijek ljudi.
Kako vodstvo štiti mentalno zdravlje?
Voditelji mogu stvoriti neku vrstu psihološke sigurnosti tako što diktiraju kakva će biti klima, kultura i ponašanje unutar timova. Oni pomažu u stvaranju sigurnosti tako što postavljaju uzor kako se treba ponašati i odnositi prema drugima, a također i potiču pozitivna ponašanja na radnom mjestu.
Da bi se psihološka podrška i općenito krizne situacije smanjile na najmanju moguću mjeru, potrebno je graditi pozitivnu klimu unutar organizacije. Kada izgradimo takvu vrstu klime, onda se članovi timova međusobno poštuju, cijene doprinose jedni drugih, stalo im je do dobrobiti kolega i iskazuju svoja mišljenja. Članovi timova u takvoj kulturi paze jedan na drugog i otvoreno govore o problemima koji ih tište i muče. To je jedan od najbitnijih izvora psihološke sigurnosti. Imati kolege kojima je stalo do vas i obrnuto, je iznimno bitno za smanjenje stresa na radnom mjestu i životu općenito. Time se izbjegavaju i negativne psihološke posljedice pa i potreba za kriznim intervencijama. Svojim ponašanjem voditelji postavljaju i čuvaju organizacijsku klimu i organizacijsku kulturu te preuzimaju vodeću ulogu u sprječavanju visokih razina stresa.
Postojanje pozitivne klime unutar timova se uvijek pokaže vrlo korisnim u teškim trenucima. Takva klima ima izniman pozitivan utjecaj na psihološku sigurnost, pa se time smanjuje vjerojatnost sindroma sagorijevanja i drugih stanja povezanih sa stresom koje mogu dovesti do neželjenih posljedica po pojedinca i cijelu organizaciju. Vodstvo koje potiče suradnju i dogovore najpozitivnije utječe na psihološku dobrobit zaposlenika. Upravo zbog toga što se zajednički rad temelji na otvorenosti, razgovoru, uključivanju zaposlenika i njihovih mišljenja smanjuje se rizik od pojave stresnih situacija, a time se upravljanje rizicima postavlja na višu razinu.
Bolje spriječiti nego liječiti
Kao što smo već napomenuli, svaki od ovih koraka može se smatrati oblikom psihološke podrške. Intervencija nije potrebna samo kada stres i anksioznost zaposlenika eskalira do nekog incidenta, već je u manjim razinama puno korisnija. Organizacije koje se usmjeravaju na stvaranje pozitivne radne atmosfere i suradnju smanjuju potrebu za psihološkom podrškom svojim zaposlenicima. Uz to kreiraju psihološku sigurnost zaposlenika pa se stoga javljaju i niže razine stresa. Takve stavke imaju učinak na čitavu organizaciju i zaposlenike – povećana inovacija, motivacija i kreativnost, bolja izvedba i produktivnost.
Prestanite vjerovati kako je u vašoj organizaciji sve u redu, da su svi zaposlenici dobre volje i da ih ništa ne muči jer je to recept za katastrofu. Pokušajte implementirati male korake koji će spriječiti eskalaciju osjećaja, a ponekad i nasilja kako nad samim sobom tako i nad kolegama. Ljudsko ponašanje ne može se promijeniti preko noći. Stoga, jednokratne obuke o stresu i mentalnom zdravlju često imaju vrlo malen doseg što na kraju može imati kobne posljedice i potrebu za kriznom intervencijom. Umjesto toga, postupno uključujte takve aspekte rada koji će osnaživati mentalno zdravlje zaposlenika i spriječiti njihovo odlaženje u nemoć.
Psihološka podrška služi za sve one trenutke kada primijetite da su vaši zaposlenici na rubu ili da su ga već prešli. Da bi izbjegli velike i duboke posljedice na mentalno i fizičko zdravlje i egzistenciju, trebate djelovati i prije nego što se dogodi bilo kakav incident. Ulaganje u mentalno zdravlje zaposlenika označava i ulaganje u čitavu organizaciju i njezino zdravlje. Bez zdravih zaposlenika organizacije jednostavno ne mogu funkcionirati. Dakle, ako želite spriječiti, a ne liječiti – koristite ove sitne pomake i vratit će vam se višestruko.
