Otkako je pandemija u proljeće 2020. stigla i u našu zemlju, zahvaljujući mjerama kriznog stožera te samoorganiziranosti poslodavaca velik broj zaposlenih rijetko ili nikako dolazi u ured. Rad je organiziran na najbolji mogući način, no hoće li kad se jednom vratimo u ured sve biti kao i prije? O tome priča naša Martina u izjavi za Hrvatski radio!
Prisilna promjena radnog mjesta koja nas je premjestila iz ureda u dom još uvijek se čini vrlo privlačnom. Oslobodili smo vrijeme koje nam je potrebno za putovanje do radnog mjesta, ne moramo biti obučeni prema korporativnim pravilima, a tijekom radnog vremena možda možemo obaviti i nešto za sebe. No, tome, možda uskoro dođe i kraj. Čim se ukinu mjere fizičke razdvojenosti mnogi će poslodavci zaposlenike pozvati da se vrate u uredske prostore. U izjavi za Drugi program Hrvatskog radija naša Martina odgovara na pitanja o mogućim reakcijama prilikom povratka nakon izbivanja uzrokovanog COVID-19 krizom jer nije sve tako jednostavno kao što se čini.
Moguće je da će namještaj biti drugačije raspoređen kako bi se zadržala fizička odvojenost pojedinaca, moguće je da će neki kolege nastaviti raditi od kuće i da će, ovisno o poduzeću, biti još mnogo promjena u odnosu na nekadašnji način rada. Izuzetno je važno da se svaki zaposlenik pripremi na vrlo vjerojatnu mogućnost da će povratak na posao biti dolazak na novo radno mjesto. Prihvaćanje takve promjene u kratkom roku je iznimno važno za očuvanje imuniteta i psihološkog zdravlja. S unaprijed pripremljenim stavom da je takav način rada dobro došao te pronalaženjem pozitivnih aspekata značajno ćete unaprijediti privikavanje i uključivanje u drugačije organiziran posao. Ove promjene mogu predstavljati izazov za upravljanje stresom. Koliko su se ove promjene ostvarile znate i sami. Upravljanje stresom u novim situacijama svima predstavlja problem.
Povratak u ured ne mora biti stresan
U proljeće 2020. naša stvarnost i svakodnevica su se potpuno promijenili. Izgubili smo puno toga što smo uzimali zdravo za gotovo. Prije svega, većina nas se osjećala nesigurno, javio se strah od gubitka vlastitog zdravlja i zdravlja svojih najmilijih. Jednako tako javila se jedna ekonomska nesigurnost, strah od gubitka posla, primanja, a svakodnevica se potpuno promijenila. Počeli smo raditi od kuće, izgubili smo tu jednu svoju standardnu rutinu. Mnogima su se poslovno i privatno potpuno izmiješali te se postavilo pitanje možemo li raditi bez stresa u suvremenom VUCA svijetu. Ljudi su često znali reći da više ne znaju kad rade, a kad se bave obiteljskim obavezama. Pogotovo je to bio izazov za mnoge roditelje, one koji su se morali dodatno brinuti o djeci. Sad se polako vraćamo u normalniji način rada ali naravno da mnogi od nas osjećaju posljedice protekla dva mjeseca.
Jednako tako se susrećemo i s nekim novim izazovima. I, kao i u krizi, i tu će različiti ljudi reagirati različito. Oni koji su otkrili blagodati rada od kuće vjerojatno se ni ne žele vratiti natrag u ured, na svoje radno mjesto. Oni su otkrili koliko zapravo možda slobode i produktivnosti dobivaju ako ne moraju putovati na posao i mogu lakše organizirati svoj dan sukladno svom ritmu. S druge strane, oni koji su se borili s usklađivanjem privatnih i poslovnih obaveza vjerojatno se jedva čekaju vratiti u ured. Jedva čekaju opet imati jednu jasnu razliku između toga kad su kući, kad se bave svojim osobnim stvarima, kad su sa svojim bližnjima, a kad su na poslu i bave se svojim zadacima.
Mnogi problemi više ne izgledaju kao problemi
Sada kada ste se vratili na svoje radno mjesto možete vidjeti razliku između rada od kuće i na radnom mjestu. Obje opcije imaju svoje prednosti i nedostatke. No, kako bi se prilagodili okolnostima koje ne možete mijenjati bitno je upravljanje stresom koje vam može pomoći da prebrodite stresne situacije. Jednako tako možemo različito reagirati na činjenicu da opet dolazimo u kontakt s ljudima. Neki će to jedva dočekati i vjerojatno se može dogoditi da dosta opušteno doživljavaju propisane mjere. Neki drugi mogu i dalje imati snažan strah od zaraze, od bolesti. I upravo te međuljudske razlike u načinima kako reagiramo su najveći izazov s kojim se moramo naučiti nositi prilikom povratka na posao.
Prije svega, važno je znati da mi možemo i trebamo utjecati na sebe da bismo se smirili i da bismo se pripremili za ono što nam je možda i problem. Ako pogledamo prva dva mjeseca korona krize i naše ponašanje tijekom njih vidjet ćemo da smo se u jednoj vrlo nepredviđenoj, neizvjesnoj i teškoj situaciji svi nekako snašli.
Dapače, mnogi problemi su se riješili, možda smo se i međusobno još bolje povezali. Puno je dobrih stvari koje su se otkrile u ta dva mjeseca poput naših osobnih i zajedničkih snaga koje su došle do izražaja. Snaga koje nam trebaju biti poticaj i za sve nove izazove. Također, ako imamo neke strahove, na primjer, strah od bolesti, važno je prepoznati ih i vidjeti koliko su oni realni, koliko su oni stvarno racionalni i oboružati se objektivnim informacijama. Ako stručnjaci kažu da je sigurno vratiti se na posao, da je pri tome važno držati se mjera, onda treba vjerovati tim informacijama.
Komunikacija je dobar način rješavanja stresa
Isto tako, ako vam je nelagodno zbog ponašanja vaših kolega koji se možda ne pridržavaju mjera nemojte im to zamjeriti ili se ljutiti na njih. Pokušajte im na jednostavan način komunicirati da želite da poštuju donesene mjere. Objasnite im da vam je pridržavanje mjera osobno važno te da ćete se svi bolje osjećati ako se zajednički držite dogovorenoga odnosno propisanog. Drugim riječima, nemojte prešućivati vlastitu nelagodu i muku, komunicirajte što vas muči. Time se stvara jedna dobra atmosfera, a mi se osjećamo puno bolje. Ono što je možda najvažnija poruka, povratka na posao je, između ostalog, i znak da se vraćamo u normalu. Dolazimo priliku ponovno djelovati, biti u kontaktu s ljudima, stvarati i rješavati probleme na kreativan način.
Nikad sami u svoja četiri zida ne možemo doći do onih ideja do kojih možemo doći zajednički. U tom smislu je dobro znati da kontakt s drugim ljudima, da bivanje u jednoj sredini gdje nešto zajednički radimo, utječe na kvalitetu života i na osobno zadovoljstvo. To je ono prema čemu se moramo okrenuti i što više iskoristiti taj timski duh da i u ovoj situaciji koja je neizvjesna, učinimo zajedno sve što možemo da bi zadržali sigurnost svojih radnih mjesta i što bolje se osjećali.
Upravljanje stresom - kako i zašto?
Upravljanje stresom odnosi se na širok spektar tehnika i terapija za kontrolu razine stresa osobe, posebice kroničnog stresa. Ako postoji učinkovito upravljanje stresom, možemo pomoći jedni drugima da se oslobodimo pritiska stresa u našim životima.
Upravljanje stresom – prvi korak: identificiranje izvora stresa u vašem životu. Nije tako jednostavno, ali je iznimno važno. Pravi izvor stresa ne mora uvijek biti očigledan jer smo skloni previdjeti vlastite misli i osjećaje koji izazivaju stres. Na primjer, možete se stalno brinuti hoćete li ispuniti rokove na poslu. No, možda je upravo odugovlačenje posla izvor stresa, a ne sami rokovi. Kako bismo identificirali izvor stresa, moramo se pomno proučiti. Neophodno je preuzeti odgovornost za ulogu koju imamo u stvaranju ili održavanju stresa. Stres će ostati izvan vaše kontrole ako to ne učinite.
Upravljanje stresom – drugi korak: suočavanje s izvorom stresa. Očito je da ne možemo izbjeći sve vrste stresa, ali postoje mnogi stresori u životu koje svakako možemo eliminirati. Važno je naučiti reći ne i držati se toga. Pokušajte izbjegavati ljude koji u vama izazivaju stres. No, na poslu je to svakako izazov i ne možete uvijek izbjeći ljude koji vam stvaraju stres jer morate raditi s njima. Zbog toga, ako ne možete izbjeći stresnu situaciju, pokušajte je promijeniti. Izrazite svoje osjećaje i nemojte ih potiskivati jer kao što već znate komunikacija je zdrav način za upravljanje stresom.
Korisni savjeti za upravljanje stresom
Za upravljanje stresom postoje razne tehnike. Zapitajte se mogu li bolje upravljati vremenom? Možda upravo loše raspoređivanje zadataka u vama stvara stres. Nemojte se opterećivati dnevnim planovima (oni često ne uspiju), pokušajte stvoriti tjedne ili pak mjesečne planove. Točnije, ako si zadamo previše zadataka u danu i ne ostvarimo ih bit ćemo razočarani sami u sebe i to će nam stvarati stres. A već sutra imamo još jednu cijelu listu zadataka! No, ako si zadamo zadatke na tjednoj bazi bez točnog dana u kojem neki zadatak moramo izvršiti vjerojatnije je da ćemo uspjeti izvršiti sve zadatke. Kada nam je dan naporan tada ćemo s popisa uzeti zadatke koji su lakši, a kada imamo energije uhvatit ćemo se u koštac s težim zadacima.
Zapitajte se je li to u mojoj moći/kontroli/odgovornosti? Nikad ne pokušavajte kontrolirati ono što ne može kontrolirati, a kontrolirajte ono što možete. Na primjer, ne možete kontrolirati to koliko će vam zadataka šef dati, ali možete kontrolirati svoje upravljanje stresom kao odgovor na „nepravdu“.
Tehnike opuštanja za upravljanje stresom
Sve u svemu, razinu stresa možemo kontrolirati tehnikama opuštanja. Ako redovito izvodite tehnike opuštanja/disanja, možete izgraditi svoju otpornost na stres. Nekima je tehnika opuštanja možda tjelesna aktivnost. No, nekima nije ili im ne može vježbanje uvijek pomoći. Uvijek možete pokušati naći tehniku opuštanja/disanja koja vama odgovara poput mindfulnessa, meditacije, progresivne mišićne relaksacije, …
Mindfulness - nereligiozni oblik meditacije. Cilj mindfulnessa je bivanje u trenutku, da znamo što se događa, dok se to događa i da pritom ne osuđujemo. U mindfulnessu spajamo tijelo i um u jednu cjelinu.
Progresivna mišićna relaksacija je tehnika opuštanja koja pomaže u otklanjanju stresa i sastoji se od niza vježbi istezanja i opuštanja mišićnih skupina cijelog tijela čime se postiže i opuštanje uma. Ovo je jedna od dokazano najučinkovitijih metoda smanjivanja stresa. Može pomoći s hipertenzijom, multiplom sklerozom, anksioznosti i raznim drugim fizičkim i psihičkim poteškoćama/bolestima.
Dijafragmalno disanje prvo možete vježbati u ležećem položaju, a onda u sjedećem. Cilj vježbe je disati „trbuhom“ bez pomicanja prsnog koša. Vježba 4 sekunde: udišite 4 sekunde, zadržite dah 4 sekunde, izdišite 4 sekunde i nakon toga zadržite dah 4 sekunde. Ova vježba je odlična jer kad ju naučite raditi možete ju neprimjetno izvoditi i dok ste u društvu s drugim ljudima, a oni neće ni znati .
Ono što je najvažnije, odvojite vrijeme za odmor, zabavu i opuštanje. Provedite vrijeme u prirodi, prošećite ili otiđite na druženje. Također možete pokušati vježbati, slušati glazbu ili bilo što u čemu se možete opustiti. Upravljanje stresom je moguće ako to želite!
