Smanjite stres i poboljšajte poslovne rezultate

Također, odmah ćemo napomenuti kako postoji razlika između stresa i stresora. Vrlo jednostavno - stresor je ono što vam izaziva stres (situacija, pa čak i osoba), a stres je posljedica, odnosno reakcija zahtjevne situacije. Sada kada smo to razjasnili, možemo sagledati koji su to uobičajeni stresori na radnom mjestu: manjak socijalne podrške, nedostatak kontrole nad važnim odlukama, konflikti među radnim kolegama, više zahtjeva nego što osoba može izvršiti, nepopustljivi nadređeni, fizička neugodnost i sl. Zbog ovih stresora, javljaju se razni simptomi stresa, poput glavobolje, promjena u apetitu, visokog krvnog tlaka, poteškoća pri zasnivanju, poteškoća u koncentriranju... Nažalost, ovaj niz lako je nastaviti. 

Za uspješno upravljanje stresom, prvi je korak uspješna identifikacija najznačajnijih stresora. Iako su neki od vas već svjesni koji su vaši stresori, možda niste svjesni u kolikoj mjeri. Za početak, tijekom tjedana dana vodite dnevnik stresora u kojemu ćete pratiti koje vam situacije proizvode najviše stresa. Zapišite što je toj situaciji prethodilo, koji su ljudi bili uključeni, gdje ste se nalazili, vaše misli, osjećaji te kako ste reagirali. Također, zapišite i koliko je vaša frustriranost dugo trajala. Je li to bilo samo nekoliko minuta, ali više takvih situacija dnevno, ili vas je jedna situacija uznemirila te ste se zbog nje osjećate nelagodno danima. Ovaj vam dnevnik može pomoći pri razumijevanju obrazaca situacija, emocija, misli i reakcija, a naposlijetku, može vam pomoći upoznati svoj odnos sa stresom. To će biti od velike koristi kada budete razmatrali upravljanje stresom.

3 pitanja za lakše svakodnevno nošenje sa stresom

Jedina dugoročno uspješna strategija uspješnog nošenja sa stresom je jačanje naše unutarnje otpornosti na njega. Prvi korak u tome je razvijanje zdravog načina za upravljanje stresom, zdravog odnosa prema kontroli. Stres nas potiče da pokušamo preuzeti što više odgovornosti i kontrole nad onim što se događa oko nas. Istovremeno, time nas udaljava od onoga nad čime imamo najveću i najutjecajniju kontrolu – naših misli, emocija i ponašanja u trenutnoj situaciji.

• Iz toga proizlazi prvo pitanje koje si trebamo postaviti prije nego krenemo u akciju: „Što mogu stvarno kontrolirati u trenutnim okolnostima, a što je izvan moje kontrole?“ Usmjeravanje pažnje i akcije na ono što možemo mijenjati, a odustajanje od onoga što ne možemo, donosi nam trenutno olakšanje.
• Drugo pitanje nam pomaže da osvijestimo kako gledamo na stres.  Stres nam pomaže razviti vještine koja nam omogućuju ugodniju i manje stresnu budućnost. Uslijed stresa se u nama razvija snažna energija koja se, ako njome ne znamo upravljati, najčešće pretvara u destruktivnu. Stoga, drugo pitanje koje si trebamo postaviti je: „Kako mogu iskoristiti energiju stresa da se bolje nosim s trenutnom situacijom?“ Gledajući na izazovne situacije kao na poligon za učenje, smanjujemo trenutačni stres i preveniramo, jer ga dočekujemo osnaženi novim kompetencijama.
• Treće pitanje nam  pomaže da osvijestimo sva znanja koja smo dobili u rješavanju postojeće situacije, te glasi: „Što sam naučio/la iz ove situacije da ju sljedeći put uspješno preveniram?“

Svjesnom analizom izazovnih okolnosti i donošenjem promišljenih odluka o onome što je uvijek pod našom kontrolom – naše misli, emocije i ponašanje - proaktivno unapređujemo kvalitetu života i posla. Stoga, kad smo pod stresom uvijek se trebamo posvetiti sebi: mi smo najsnažniji resurs koji imamo za uspješan suživot sa stresom.

Upravljanje stresom na poslu

Kada ste na poslu, upravljanje stresom može se dogoditi na više načina. Jedan od načina jest da se naučite drukčijim reakcijama na stres. Ovo se posebno odnosi na one koji imaju kratak fitilj, odnosno reagiraju burno. Ostati hladne glave, ukoliko je potrebno - odmaknuti se od situacije na nekoliko minuta kako biste pomno razmislili što u tom trenutku, ako je posla previše - pitati nekoga za pomoć...

Osim toga, pomaže i raspodjela zadataka na manje aktivnosti. Prošli su dani hvaljenja multitaskinga kao odličnog načina da se učinkovito naprave zadaci i da se više toga stigne u danu. Ako često multitaskate, primijetit ćete kako vaša točnost često pati. Iako ste možda na taj način bili brži, na kraju niti to ne vrijedi jer ćete morati ispravljati pogreške. Umjesto toga, učinkovitije je napraviti raspored kojim se određuje vrijeme tijekom kojega ćete biti usmjereni na samo jedan zadatak. Kada je on gotov, tek tada prelazite na idući. Osjećat ćete se rasterećeno, a samim time opast će i razina stresa.

Postavljanje očekivanja od dana također vas može smiriti. Ako radite na mjestu koje je poprilično nestrukturirano, niste sigurni što očekivati od dana, a neizvjesnost vam donosi mnogo stresa, potrebno je time se pozabaviti. Ako je moguće, pitajte svoga nadređenoga o tome što će se taj dan ili tjedan od vas očekivati. Pomoću toga, moći ćete isplanirati strategije kojima ćete se poslužiti kada te situacije dođu. Ukoliko je posao u potpunosti nepredvidljiv, uzmite si vrijeme za sebe prije posla kako biste se pripremili na sve što vas taj dan može očekivati. Nemojte imati visoka očekivanja kako se ne biste razočarali.

Što kada radni zadaci nisu stresori?

Ponekad se dogodi da sami radni zadaci nisu stresni. Ponekad to nije loše jer stres može biti i pozitvan. Možda je vremena dovoljno, imate kapaciteta da izvršite zadatke, uvjeti su dobri, ali odnosi s kolegama nisu. Konflikte je ponekad teško izbjeći, no postoji nekoliko stvari koje svakako možete učiniti kako biste smanjili vjerojatnost ulaženja u konflikte. Primjerice, nemojte tračati, izbjegavajte rasprave o temama kao što su religija ili politika, jer one nikamo neće dovesti. Izbjegavajte ljude koji često ulaze u konflikte. Osim toga, sjetite se da je i drugima teško te da svatko ima svoje patnje i na poslu i izvan njega. Zbog toga, pokušajte biti prijateljski nastrojeni i ljubazni prema svima.

Možda je vaš stresor fizička nelagodnost na poslu. Iako se čini smiješno da vam neudobni stol ili stolac uzrokuju stres, zapravo je to poprilično moguće. Nije isto sjediti u neudobnoj stolici nekoliko minuta i trećinu svoga dana, pa i trećinu svoga života. I druge stvari mogu proizvoditi frustraciju, poput buke na radnom mjestu. U ovim se slučajevima pobrinite da vaše radno mjesto bude što ugodnije, da vam donosi mir i motivaciju za rad.

Kako neki donose posao kući, drugi donose stres s posla kući. Zato je važno upravljanje stresom i izvan posla. Srećom, postoje mnoge tehnike koje možete koristiti kod kuće kako biste snizili razine stresa. Naravno, ove se tehnike ne odnose samo na upravljanje stresom ili stresnim situacijama na poslu. Odnose se i na stres koji vam donosi gužva u prometu, članovi vaše obitelji, ona naprava koja opet ne radi, a baš ste ju prošli mjesec popravili itd.

Disanje je tako lako

Prva metoda su tehnike relaksacije. Čuli ste već sigurno sto puta za njih, ali nikada niste probali ili im se nikada niste posvetili. Vjerojatno ste kao tehniku očekivali nešto posebno, nešto spektakularno, a ne tehnike disanja. No, one zaista pomažu. Da, jednostavno je i da, radi se o disanju! Postoji mnoštvo takvih tehnika, a na vama je da isprobavate i shvatite što vam najviše koristi. Ukoliko niste sigurni dišete li pravilno, legnite na leđa, stavite oba dlana na trbuh, blago raširenih prstiju, dok su vam srednji prsti lagano spojeni iznad pupka. Dišite. Ukoliko dišete pravilno, trbuh će vam se podizati gore-dolje, a srednji prsti razdvajati. Nepravilno dišete ako vam se prsa pomiču gore-dolje, a prsti vam ostaju spojeni.

Najjednostavnija tehnika je disanje iz dijafragme. Nastojte disati duboko, tako da vam udah i izdah traju barem pet sekundi. Je li toliko jednostavno kao što piše? Može li to biti sve? Može li to uistinu biti rješenje problema? Ne, naravno da ne. Ovakvo disanje zaista pomaže - nije laž, no treba vremena kako bi se i ono izvježbalo i kako bi učinci bili dugotrajni - upravljanje stresom dug je proces. Zato je potrebno usmjeriti se na duboko disanje iz dijafragme svakoga dana na 5-10 minuta. Tijelo je pametnije nego što mislite - ono pamti sve što se događa i zatim, nakon stresne situacije, nakon nekog perioda vježbanja, počet ćete automatski disati pravilno. Vaš će se um razbistriti, a nelagodni simptomi razriješiti.

Tjelovježbom do zdravlja

Mens sana in corpore sano - u zdravom tijelu zdrav duh. Ovo ste čuli barem milijun puta, a mnogi se tome i dalje opiru. Da je važno održavati fizičko zdravlje te njegov utjecaj na zdravlje općenito, znali su već i antički filozofi. O tjelovježbi nećemo mnogo govoriti jer svatko od vas preferira drukčiju vrstu tjelovježbe, ali naglasit ćemo koliko je bitna.

Tjelovježba donosi instant rješenje. Aktivnost dovodi do veće produkcije feel-good neurotransmitera endorfina. Također, tjelovježba je kao meditacija u pokretu - tijekom tjelovježbe ili nakon nje shvatit ćete kako ste zaboravili na brige, a usmjerili se na vaše pokrete ili disanje. Fizička aktivnost generalno poboljšava raspoloženje. Može dovesti do većeg samopouzdanja ili poboljšati san (koji je narušen stresom ili tjeskobom). Sve ovo utječe na vaše razine stresa, a daje vam veću kontrolu nad vašim reakcijama, odnosno facilitira upravljanje stresom.

Važno je naglasiti i da trebate biti ustrajni. Možda vam već nakon prvog trčanja bude mnogo bolje te pomislite kako je to - to, kako vam je  to dovoljno. Ili pomislite kako ćete otići trčati samo onda kada ste jako pod stresom, a nađete vremena. Možda će vas ovaj članak motivirati da počnete vježbati, no taj prvi put nikako vam se to neće dati i nećete uočiti nikakve učinke. No, ustrajte! S vremenom vaše će razine stresa biti prirodno niže te će vaše reakcije na stresore biti mnogo prilagođenije, a kvaliteta vašega života općenito bolja.

6 dobrobiti smijeha koje često zaboravljamo

Dosadašnja istraživanja dokazala su velik broj dobrobiti smijanja na naše fizičko zdravlje, međutim nova istraživanja dokazuju da osim toga smijanje djeluje i na naše poslovne rezultate.

Konkretno, smijeh:

• poboljšava fokus i povećava usmjerenost na zadatak
• potiče osmišljavanje kreativnih rješenja (tzv. rješenja izvan kutije)
• smanjuje razinu hormona stresa u organizmu tijekom visokozahtjevnih projekata
• zajedničkim smijanjem produbljujemo odnose s kolegama, što dovodi do jačanja timskog duha
• pomaže nam u uspješnom rješavanju nesporazuma kada se pojave
• sastanci koji su procjenjivani kao ,,zabavnijim'' bili su procjenjivani i kao efektivniji od uobičajenih

Najbolja vijest od svega je ta da je smijeh zabavan, besplatan, uvijek dostupan i jednostavan za upotrebu. Stoga razvucite osmijeh preko lica, ispričajte vic kolegama ili podijelite neko komično iskustvo. Započnite dan pregledavanjem smiješnog videa ili kavom u kuhinji. Aktivno stvarajte prilike za smijeh na radnom mjestu, jer tako poboljšavate emocionalno i fizičko zdravlje i sebe i drugih. Upravljanje stresom ponekad je sačinjeno od takvih sitnica, a  dodatno razvijate kvalitetu odnosa s kolegama i dokazano postižete bolje poslovne rezultate.