Sva lica stresa na radnom mjestu

Stres poprima različite oblike, a neki njegovi oblici su prividno nevidljivi. Zamislite vama dragu prijateljicu te kako vam priča da prelazi s jednog radnog mjesta na drugo. Zove vas nakon prvog radnog tjedna i priča vam o tome kako joj se za sada čini raditi. Spominje da je u blizini ureda gradilište koje ponekad stvara buku. Govori kako još uvijek nije jasno koji su sve radni zadaci namijenjeni za nju. Atmosferu na poslu ne može točno definirati, kolege se za sada čine sramežljivi, a nekad čak i nesuradljivi. Ipak, raduje se svom novom poslu i misli da je većina ovih uvjeta privremena. Nakon mjesec dana, uvjeti na radnom mjestu se nisu promijenili, a vaša prijateljica sada se čini puno pesimističnija. Nakon pola godine traži novo radno mjesto.

Stres može biti pozitivan i potreban iako neprimjetan na početku, a njegovi izvori raznoliki. Ipak, najčešće o njemu razmišljamo u negativnom kontekstu, pa koliko god mislite da ste upoznati sa njim on vas može iznenaditi. Budite proaktivni i saznajte što vas sve može sputavati na vašem putu prema uspjehu. Nemojte se naći u situaciji u kojoj stres upravlja vama ili vašim zaposlenicima.

Tko sam ja?

Jedan od izvora stresa na radnom mjestu mogu biti uloge koje su zadane zaposleniku. Isto kao i osobni identitet, naš poslovni identitet slijedi određena pravila. Na primjer, sigurno znate što je u opisu vaše uloge osobe koja voli određenog glazbenika. Slušat ćete njihovu glazbu, povremeno ćete ići na njihove koncerte i imat ćete određeno znanje koje osobe koje nisu fanovi ipak nemaju. Sve vam je jasno i nećete se osjećati zbunjeno ako vas neko pita kojeg glazbenika najčešće slušate na putu za posao. S druge strane, poslovne uloge određene su često od strane nadređenih. Kada one nisu jasno postavljene javljaju se razna pitanja. Tko sam ja na ovom radnom mjestu? Što je sve u opisu mog posla? Mogu li ja napraviti ove zadatke? Sukob uloga, dvosmislenost uloga i preopterećenost uloge mogu biti veliki izvori stresa.

Sukob uloga javlja se kada se ono što smatrate da trebate raditi ne podudara s radom koji trenutno obavljate. Također se javlja kada ne možete u istoj mjeri ispuniti sve svoje životne uloge. Primjerice, do sukoba može doći između uloge roditelja i uloge menadžera. Dvosmislenost uloga odnosi se na situacije u kojima su očekivanja na poslu nejasna. Ako ne znate koje točno zadatke trebate obavljati na poslu može doći do zbunjenosti i do stresa zbog pogrešnog obavljanja ili neobavljanja zadataka. Preopterećenost uloge javlja se kada smatrate da nemate adekvatne vještine ili resurse za obavljanje zadatka. Javlja se i kada mislite da se zadatak ne može završiti u zadanom vremenskom roku. Neodređenosti u ulogama mogu poljuljati naš poslovni identitet i otežati nam upravljanje stresom kod svakodnevnih radnih zadataka.

Gdje sam ja?

Osim poslovnog identiteta, važno je i naše okruženje. Radno mjesto je okruženje koje bi trebalo biti prilagođeno vašem flow stanju. Stanju u kojem ste smireni i dovoljno motivirani za rad kako biste mu se u potpunosti prepustili. Osvrnite se oko sebe i zapitajte se je li vaše radno mjesto uistinu optimizirano za vaš najproduktivniji rad? Nažalost, razne fizičke značajke radnog mjesta mogu vas ometati i otežati vaše sposobnosti za upravljanje stresom. Sigurno znate kako izgledaju uredi poznatih poduzeća kao što su Google, Apple ili Microsoft. Prostrana, zanimljivo dizajnirana mjesta koja inspiriraju radnike. Naravno, većina ureda ne izgleda tako, a razna istraživanja ukazuju na brojne moguće ometajuće faktore u okruženju.

U svom seminarskom radu Tamara Bolić, studentica Odsjeka za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Osijeku, navodi istraživanje koje su proveli Thayer i suradnici (2010). Njime se utvrdilo kako je zastarjeli uredski prostor povezan sa stresom. Naime, slabija rasvjeta i lošija kvaliteta zraka na radom mjestu povezani su s višim razinama hormona stresa kortizola. Buka na poslu vas također može ometati. Osim industrijske buke i obična uredska buka može remetiti rad zaposlenika. Aamodt (2015) tvrdi kako buka smanjuje kvalitetu izvedbe, zadovoljstvo na poslu i učinak na kognitivnim zadacima. Fizički aspekti radnog okruženja najočitiji su primjeri toga kako radno mjesto može uzrokovati poteškoće za zaposlenike. Iako je tako nešto teško kontrolirati, važno je osvijestiti što vas sve ometa i kako time upravljati. Upravljanje stresom nije samo upravljanje ljudima već i optimiziranje njihovog okruženja. Radna mjesta rijetko kada su savršena, ali poslodavci mogu konstantno raditi na tome kako da ih dodatno poboljšaju.

S kim sam ja?

Kada imate jasne uloge i radno mjesto u kojem se osjećate ugodno, počinjete sagledavati ljude s kojima radite. Vaši kolege dio su vaše svakodnevice. Koliko god ste samostalni u vašem poslu kad-tad ćete biti u kontaktu s nekim. Većina radnih mjesta uključuje neku vrstu socijalne interakcije, od komunikacije sa menadžerima do odnosa sa suradnicima i klijentima. Ako su problematične, ove interakcije će dovesti do stresa. Sigurno vam je i iz svakodnevnog života poznato kako se osjećate kada ste u sukobu s nekim. Na poslu je ovaj odnos kompliciraniji i nekada teži za riješiti. Upravljanje stresom u takvim slučajevima ne ovisi samo o vama već i o drugoj osobi. Zamislite mrzovoljnog kolegu koji ne već tjednima ne završava svoj dio posla. Ovakva atmosfera može pogoršati cijeli radni dan. U situacijama kada je atmosfera narušena radnici i njihovi radni zadaci ispaštaju.

Međusobno slaganje, poštivanje i podržavanje iznimno je bitno kako bi se zaposlenici zadržali na radom mjestu. Stres koji uzrokuju loši odnosi na poslu može nadjačati ostale izvore stresa i biti kap koja će preliti čašu za mnoge zaposlenike. Bespomoćnost koju osobe osjećaju kada se osim sa stresom zbog obavljanja zadataka moraju suočavati i sa stresom loših odnosa iznimno je obeshrabrujuća. Rješavanje konflikata na radnom mjestu jedan je od najvažnijih koraka za upravljanje stresom. Stoga je bitno raditi u okruženju u kojem će pozitivne društvene interakcije i rješavanje problema biti prioritet. Organizacija je snažna koliko je snažna njena najslabija karika, a sukobi posebno olabavljuju njenu snagu.

Kada radim?

Jedan od izvora stresa na radnom mjestu o kojem možda niste razmišljali je radno vrijeme. Mnoge grupe zaposlenika suočene su s nefleksibilnim ili nepredvidivim radnim vremenom. Možda ste se i vi nekada našli u poziciji kada vas je radno vrijeme ograničavalo u nekim drugim obavezama. Banke koje rijetko kada stignete posjetiti jer rade samo prijepodne, događanja koja završe dok vi dođete s posla... Posao vas je zasigurno zaustavio u nečemu što ste htjeli obaviti. Do sada su najviše istraživane posljedice rada u smjenama. Srivastava (2010) tvrdi da radnici koji rade u smjenama imaju znatno višu razinu stresa na radu i stresa u životu. Rad u smjenama ometa naš prirodni ritam spavanja i buđenja, utječe na društveni i obiteljski život pa čak i na prehrambene navike. Konstantno prilagođavanje radnom vremenu nije nam prirodno i rijetko kada ima pozitivne strane.

Iako rad tijekom neoptimalnog radnog vremena može dovesti do posljedica važno je spomenuti da je takav rad neizbježan. Na primjer, zdravstveni radnici, policijski službenici, vatrogasci i zaposlenici na sličnim poslovima redovito su suočeni s raznovrsnim radnim vremenom. Takvo radno vrijeme se zbog samog opisa posla ne može modificirati već samo pokušati regulirati. Ako se nađete u poziciji gdje je smjenski rad i rad noću neizbježan upravljanje stresom bit će izazovno. Ali nemojte se pokolebati. Kada je smjenski rad uravnotežen njegove posljedice su umanjene. Dokle god prilagodba na smjene nije iznimno učestala, upravljanje stresom trebalo bi biti olakšano. Stoga budite svjesni svojih granica i kada god možete, rad prilagodite sebi.

Upravljanje stresom, što činiti?

U šumi raznovrsnih izvora stresa teško je razaznati na što se prvo usredotočiti. Ako ste zaposlenik odjela za upravljanje ljudskim resursima ili menadžer, sigurno ste se i sami zapitali što možete poduzeti. Prvi korak je osvješćivanje razloga zašto ste vi ili vaši zaposlenici pod stresom. Upravljanje stresom razlikovat će se ovisno o izvoru stresa. Nije logično zaposlenicima preporučiti meditaciju ako je u pozadini njihovog stresa opetovani konflikt s kolegom. Za otkrivanje pravih izvora stresa potrebna je otvorena komunikacije i atmosfera u kojoj se zaposlenik osjeća sigurno. Kada se to omogući, neprohodna šuma stresa će se polako raskrčiti. Time će i vama postati jasno što možete raditi kako bi kako bi ga pokušali umanjiti.

Kada se slika razbistri upravljanje stresom nekada je jednostavno. Ako postoji očit razlog koji se može riješiti kroz par produktivnih razgovora, upravljanje stresom se čini puno lakšim. Stres se transformira iz velikog opterećenja za pojedinca i za organizaciju, prema problemu za kojeg se može naći rješenje. Rješenje se može nalaziti svugdje oko vas. Jasnija definicija radnih zadataka, rješavanje konflikata ili pak omogućavanje rada od kuće zbog neizbježnih fizičkih stresora samo su neke opcije rješenja. Kada ga detaljno sagledate, upravljanje stresom postaje set koraka koji se može primijeniti u svakodnevnom životu zaposlenika. Naravno, uvijek će postojati neizbježni stresovi. Nekada je nemoguće promijeniti sve uvjete na radnom mjestu koji mogu prouzročiti stres zaposleniku. Ipak, kontroliranje onih izvora stresa kojima se može upravljati ostavlja prostor za suočavanje sa situacijama u kojima upravljanje stresom nije toliko jednostavno. Stoga nemojte biti obeshrabreni i riješite prvo sve što je rješivo!

Kako dalje?

Kao što ste mogli primijetiti, stres je svugdje oko nas. Kad ponovno promislite o prijateljici o kojoj ste razmišljali na početku ovog članka, možete vidjeti što je sve u njenoj okolini moglo biti stresno. Na početku se tako nešto čini nevažno. Ali stresovi se nakupljaju jedni na druge i postaju teški i prividno nesavladivi. Na kraju ti stresovi postaju preveliki, a osoba se pod njihovom težinom pokoleba. Upravljanje stresom čini se kao prezahtjevan zadatak kada je osoba preopterećena.

Važno je biti proaktivan i ustanoviti što sve opterećuje vas i vaše zaposlenike prije nego što to prevagne i napravi štetu. Neka vas znanje koje imate ohrabruje u daljnjem suočavanju sa stresom. Budite osoba koja će napraviti prvi korak i napravite upravljanje stresom jednim od prioriteta u privatnom i poslovnom životu. Naravno, nemojte nikada zaboraviti da pomoć postoji i da niste sami u nepredvidivoj šumi stresa!