Poštovanje zaposlenika i dobra organizacijska kultura

Prvi osjećaj koji će netko dobiti ulazeći u vašu organizacije bit će onaj koji reflektira poslovno ozračje. To ozračje je karakter organizacije odnosno govorimo o organizacijskoj kulturi nekog poduzeća.

Organizacijska kultura pojavila se kao znanstvena disciplina osamdesetih godina prošlog stoljeća te je kao predmet uvedena na Harvard Business School u SAD. Nju čini način života i rada u jednom poduzeću.

Raditi u ugodnoj, opuštenoj i prijateljskoj atmosferi ili neugodnom i hladnom okruženju gdje se napetost među ljudima može osjetiti na svakom koraku, složit ćete se, velika je razlika. Svi smo produktivniji u mirnom i harmoničnom prostoru u kojem su odnosi među ljudima skladni. Premda će svatko pojedinačno doprinijeti organizacijskoj kulturi, mnogo toga prvenstveno će ovisiti o vlasniku ili glavnom menadžeru poduzeća.

Ako ste vi jedan od njih onda će organizacijska kultura uvelike ovisiti o vašem ponašanju u odnosu na vaše kolege, suradnike i podređene. Svakako kulturu osuđivanja u timu treba zamijeniti razumijevanjem. Vlasnici i menadžeri imaju glavnu ulogu u kreiranju učinkovite organizacijske kulture te svojim ponašanjem daju primjer ostalim zaposlenicima.

Upravo se način na koji tretiramo druge pokazao vrlo važnim u definiranju poslovnog uspjeha menadžera te ostvarivanja željenog utjecaja i poslovnih rezultata. Neuljudno ponašanje, kojega možda niste niti svjesni, odražava na vaše podređene, ali i na cjelokupni uspjeh poslovanja vaše organizacije.

Organizacijska kultura kreira se temeljem vašeg ponašanja prema zaposlenicima

Odnosite li se prema drugima s poštovanjem, tako da se osjećaju cijenjeno i vrijedno ili je nestalo poštovanje pa se nakon razgovora s vama osjećaju nepoštovano, isključeno i bezvrijedno? Budite objektivni i iskreni te priznajte ako postoje problemi u organizaciji, jer o tome ovisi uspješnost vašeg poslovanja. Međuljudski odnosi koji narušavaju radnu atmosferu u organizaciji nisu problem koji se gura pod tepih ili situacija čije razrješenje možete odgađati u nedogled. Možda vam se čini da odnosi među ljudima u organizaciji nisu baš toliko važni kao primjerice financijska sigurnost, otvaranje nove poslovnice u inozemstvu ili gradnja nove poslovne hale. No, griješite!

Istraživanja su pokazala da neuljudnost na radnom mjestu ima negativan utjecaj na radni učinak i krajnje ishode u poslovanju. Neuljudnost se odnosi na nepoštivanje i nepristojnost prema suradnicima, a uključuje razna ponašanja kojima omalovažavamo druge, poput neprikladnih šala ili ironičnih upadica te sarkazma koji zaposlenici doživljavaju kao ismijavanje i zadirkivanje.

Vjerujemo da ćete se moći dosjetiti izjava koje su bile upućene direktno vama ili nekome drugome zbog kojih ste vi ili uvrijeđena osoba „propali u zemlju“. Teško je izbrisati iz pamćenja taj osjećaj poniženja bez obzira jeste li ga doživjeli na sastanku u četiri oka ili među članovima cijelog tima.  

Izjave poput: „Da sam htio tvoje mišljenje, pitao bih“, ili razne pogrdne riječi te „bezazlene situacije“ poput ignoriranja i nepozdravljanja, dovele su do toga da se osjećate „manjim od makova zrna“. Ali i da taj osjećaj nepoštovanja nosite s posla doma živeći tako konstantno u nezadovoljstvu i pod pritiskom. Tko može svakodnevno trpjeti takve neugodnosti i obavljati svoj posao kvalitetno? Nitko!

Neuljudno ponašanje uzrokuje pad motivacije na radnom mjestu

Istraživanja su pokazala da neuljudno ponašanje na radnom mjestu ima utjecaj na pad motivacije zaposlenika. Smanjeno povjerenje u velike organizacije je posebno naglašeno jer je u njima 66% zaposlenika imalo manji radni učinak na poslu, 80% njih je gubilo vrijeme brinući i promišljajući o tome što se dogodilo, a 12% je napustilo radno mjesto.

Neuljudno ponašanje utječe na naše emocije, motivaciju, radnu produktivnost i kako tretiramo druge. Utječe čak i na pažnju i može umanjiti naše mentalne sposobnosti.  Zato imajte na umu koliku moć imaju vaše riječi i postupci te priuštite ljudima oko sebe trenutke priznanja, pohvale i podrške.

Sigurno se možete sjetiti nekih trenutaka u kojima ste mogli svojim kolegama ili zaposlenicima uputiti riječi podrške. Ili, pak situacija u kojima ste mogli prešutjeti kritike koje ste im dali. Pozitivne riječi niste izrekli jer ste možda smatrali da nije potrebno posebno naglašavati njihov uspjeh ili ste bili prezauzeti da ih pohvalite. No, zapamtite njima su one baš tada bile potrebne jednako kao što su im vaše kritike poljuljale samopouzdanje i želju da nastave dalje. Takva organizacijska kultura je tajni recept za uspjeh.

Osim utjecaja koje neuljudno ponašanje ima na zaposlenike koji su mu direktno izloženi, negativni učinci odrazili su se i na zaposlenike koji su bili samo promatrači takve situacije. Bilo da je riječ o direktnoj ili posrednoj izloženosti neljubaznim riječima, zaposlenici su češće gubili povjerenje, previdjeli važne informacije, trebalo im je više vremena da donesu odluke, te su bili skloniji raditi greške u zadacima.

Ukratko – neuljudno ponašanje narušit će organizacijsku kulturu kao potres i za sobom ostaviti duboke kratere i štetu koju ćete dugo morati sanirati!

Bilo da je riječ o radnoj okolini, atmosferi kod kuće ili nekom drugom društvenom okruženju, neljubaznost vrlo lako može postati obrazac našeg uobičajenog ponašanja prema drugima. Naročito je izražena u stresnim situacijama ili kad se osjećamo preopterećeno. Tada smo skloniji automatski reagirati neljubazno. To može biti iz ljutnje, straha ili tuge. No, za neuljudno ponašanje nema opravdanja!

Neljubaznost prema zaposlenicima kao trening za stjecanje autoriteta

Osim toga, menadžeri često brinu hoće li ostvariti manji autoritet ako se ponašaju „premekano“ pa grade autoritet neljubaznošću prema zaposlenicima. Čine tako, skoro nepopravljivu štetu međuljudskim i partnerskim odnosima i općenito svom poduzeću. Evo zašto je to tako.

Brižnost i ljubaznost, tiha su snaga potrebna svakoj organizaciji i mjestu pokazala se kao najvažnija stavka prilikom postavljanja jednog od najvažnijih pitanja u liderstvu: „Što ljudi najviše žele od svojih lidera?“.

U istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 20.000 zaposlenih diljem svijeta, odgovor je bio vrlo jednostavan – poštovanje.  Osjećati poštovanje ispitanicima je bilo važnije od priznanja i uvažavanja, korisnih povratnih informacija, čak i prilika za učenje. Oni koji su se osjećali poštovano su bili fokusirani, produktivniji, imali su veće šanse da ostanu u organizaciji te su bili znatno angažiraniji i zdraviji.

Znate li svoje vrijednosti, uz organizacijsku klimu, stil rukovođenja koji najčešće koristite je važan element stvaranja organizacijske kulture. To je način na koji se menadžeri ponašaju u poduzeću. Njime zacrtavate put kojim garantirate uspješnost ili neuspješnost poslovanja. Načina na koji se opisuju stilovi rukovođenja je mnogo, a ovdje ćemo izdvojiti dva koja imaju vrlo različite karakteristike.

Autokratski stil predstavlja menadžera koji komunicira s podređenima u poduzeću samo kad izdaje naredbe. Sam odlučuje u većini situacija bez konzultacije s kolegama i zaposlenicima.

Demokratski stil predstavlja, pak, menadžera koji se prema djelatnicima odnosi s uvažavanjem i prijateljski. On se s njima savjetuje prije donošenja poslovnih odluka, a komunikacija je prisutna u svim smjerovima. U takvim organizacijama prisutna je iznimna briga za ljude.

Kako djeluje pozitivna kultura organizacije?

Stvaranje pozitivne organizacijske kulture djelovat će u četiri smjera:

• Zaposlenicima će omogućiti osjećaj pripadnosti poduzeću
• Zaposlenici će biti odani poduzeću
• Poduzeće će stabilnije poslovati uz pozitivnu organizacijsku kulturu
• Strukturirat će zaposlenike dajući im na znanje u kakvoj se okolini nalaze

Za organizacijsku kulturu je specifično da se ona ne mijenja brzo. To je zato jer organizacijska kultura uključuje određena uvjerenja i obrasce ponašanja. Njima je potrebno vrijeme da zažive u željenom obliku među svim zaposlenicima. Organizacijska kultura daje smjernice o tome kakvo je ponašanje poželjno u određenim situacijama i okolnostima vezanim za poslovanje. Organizacijska kultura ukazuje specifičan i poželjan način ponašanja i stil života organizacije. Ona je pomno osmišljen proces koji traje.

Ako je organizacijska kultura u vašem poduzeću stabilna, adekvatna i jaka onda imate jedan od temeljnih preduvjeta za realizaciju određene poslovne strategije. Ona se, naime, na odgovarajući način očituje kao svojevrsna zamjena nizu pravila, propisa i drugim organizacijskim mehanizmima koji reguliraju procese, odnose i ponašanje zaposlenika.

Ljudski resursi u današnjem suvremenom poslovnom okruženju predstavljaju jedan od najznačajnijih resursa svake organizacije. Vještine upravljanja ljudskim resursima su temeljni interes organizacije. Zato organizacijska kultura jamči uspjeh poduzeća te uvelike ovisi o znanju, vještinama i sposobnostima zaposlenika budući da oni čine srž organizacije koja ju razlikuje od njezinih konkurenata.

Upravljanje ljudskim resursima postaje danas sve kompleksnije kao i zahtjevi koji se postavljaju pred menadžment ljudskih resursa. Oni zajedno s vlasnikom ili direktorom trebaju osmisliti načine kako kreirati organizacijsku kulturu i što raditi da ona zaživi.

Savjeti za unapređenje organizacijske kulture

Za početak zapamtite kako male stvari puno znače! Pozdravite i nasmiješite se suradniku u prolazu, zahvalite na pomoći, zaista slušajte onoga tko vam se obraća. U situacijama neslaganja ili konflikta, izrazite svoje mišljenje i dajte povratnu informaciju, na ljubazan način i s poštovanjem. Besplatno je i ne zahtijeva puno energije, a iznimno će vam koristiti u stvaranju ugodne radne atmosfere.

Ljubaznost i poštovanje pokreću ljude. Zato vi budite izvor i poticaj motiviranosti, produktivnosti i pozitivne organizacijske kulture. Ako ste otvoreni prema kolegama i zaposlenicima oni će vas pitati za savjet i bit će hrabriji u odluci da vam daju svoje prijedloge kroz više tipova kreativnosti. Neka zaposlenici u vama vide pravog lidera koji je srdačan i sposoban, a oni će s radošću ostvarivati fantastične rezultate.

Citiram poznatog američkog poduzetnika i motivacijskog govornika Jima Rohna koji je kazao: „Izazov liderstva je biti jak, ali ne nepristojan; biti pažljiv, ali ne lijen; biti skroman, ali ne bojažljiv; biti ponosan, ali ne arogantan; imati humora, ali bez ludosti.“

I zato se u svakoj situaciji interakcije sa zaposlenicima, zapitajte kakav menadžer želite biti: onaj od kojega svi bježe zbog straha i neugodnosti ili onaj čije prisustvo i razgovor inspiriraju?

Treba li vam pomoć u stvaranju i održavanju kvalitetne organizacijske kulture  u vašem radnom okruženju, obratite nam se s povjerenjem. Bit će nam zadovoljstvo surađivati s vama!

Napomena urednika: ovaj je članak izvorno objavljen 19. ožujka 2021. te je preuređen i ažuriran radi točnosti i sveobuhvatnosti.