Eliksir zdravlja i života

Za početak, jedno prilično provokativno pitanje: biste li nekome dali da popije zagađenu vodu bez obzira je li ta osoba klasa optimist ili ne? I već vas zamišljam kako s čuđenjem, a možda i zgražanjem zbog tako bahatog pitanja, radite niječne pokrete glavom. Pa naravno da ne bi, jer bi mu time direktno ugrozili zdravlje! Možda se i nećkate ima li smisla nastaviti s čitanjem članka koji ovako počinje, ali ako imate imalo vremena, molim vas pročitajte, jer ono što slijedi je vrlo zanimljivo i važno, a čini mi se da je ovaj članak upravo odgovarajuće mjesto i vrijeme za to.

Naime, znate li da svakodnevno možemo ljudima ozbiljno ugroziti zdravlje svojim ponašanjem bez da to, naravno, želimo ili nedajbože namjeravamo? Jednako tako, možda činimo puno za svoje zdravlje birajući pomno hranu i baveći se tjelovježbom, ali ne znamo otkuda nam dolazi najveća opasnost i kako se zaštititi od nje. Drugim riječima, da se metaforički izrazim, svakodnevno, umjesto eliksira zdravlja i života, pijemo i dajemo drugima piti zagađenu vodu, a da toga uopće nismo svjesni!

Rezultati ankete o stresu na poslu

Ako se sjećate, prije otprilike dva mjeseca sam vam poslala anketu o stresu na poslu i zamolila da ju ispunite. Nije me zanimalo uspijete li se odmoriti na odmoru, već ste u njoj procjenjivali razinu stresa koju trenutačno doživljavate, kao i ocijeniti kojim ste stresorima najizloženiji. Navedeni su bili razni čimbenici koji se u zadnje vrijeme dominantno spominju kao glavni uzročnici stresa kod nas, kao npr. ekonomska kriza, loši rezultati poslovanja, niska plaća i strah od gubitka posla. Međutim, bili su navedeni i stresori o kojima u pravilu nećete naći niti slova u dnevnim vijestima i obraćanjima političara, koji se, naročito u ovim predizbornim vremenima, brinu o boljitku nacije. To su u pravilu stresori psihološke prirode, kao npr. loši odnosi s nadređenima, loši odnosi s kolegama, nedostatak osjećaja smisla u poslu koji se obavlja, prevelika količina posla za obaviti, osjećaj da poslodavac ne cijeni mišljenje i ideje zaposlenika i sl.

Anketu je ispunilo 316 osoba – puno hvala što ste pomogli rasvjetljavanju ove važne teme – a rezultati su sljedeći:

• Čak 53% anketiranih trenutno je pod stresom visoke ili vrlo visoke razine, 34% srednje razine, dok nisku ili vrlo nisku razinu stresa doživljava samo 13% ispitanika!
• 56% osoba je pod visokim stresom dulje od dvije godine!
• Duljina izloženosti stresu statistički je značajno povezana s brojem dana bolovanja zbog osobnih zdravstvenih tegoba.
• Na stres na poslu apsolutno najviše utječu loši odnosi s nadređenima te loši odnosi s kolegama, dok su stresori o kojima se najviše priča u javnosti daleko manje zastupljeni.

Vrijeme je za ozbiljne odluke

Ovi rezultati izgledaju šokantno, jer ukazuju da uzročnici stresa i lijek za stres ne leži negdje daleko izvan nas, u tzv. objektivnim okolnostima, već da se za rješenje ovog problema trebamo okrenuti (i) sebi. Međutim, svi znamo da je ponekad puno lakše sagledati nešto što se nalazi izvan nas nego u nama, posebno ako se radi o temi do koje vam je stalo. Ipak, danas postoje brojna psihološka znanja i vještine o tome kako funkcioniramo i kako izgraditi dobre i zdrave međuljudske odnose. Štoviše, dokazano je da se ljudima, kad ih usvoje, kvaliteta života i rada značajno poboljšava. I baš zato je teško shvatljivo zašto je njihovo usvajanje sustavno zanemareno, premda sve više istraživanja ukazuje da su ta znanja za naše zdravlje jednako važna kao i znanje pranja ruku!

To je isto kao da u trenutku pronalaska uzročnika tuberkuloze nismo učinili ništa da zaustavimo tu pogubnu bolest. Srećom, pronašli smo cjepivo i tako ju u brojnim zemljama gotovo iskorijenili, vodeći se mudrošću – bolje spriječiti nego liječiti. Vjerujem da ćemo se svi složiti da je krajnje vrijeme za sustavno eliminiranje i ove pošasti. Stoga bi svaka država, koja drži do zdravlja i budućnosti svojih stanovnika, trebala ozbiljno i odgovorno razmotriti sustavno uvođenje edukacije o zdravim međuljudskim odnosima. To je jednako važno kao i sustavna briga o zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti vode, tla, zraka i namirnica. Sve su to okolinski čimbenici koji na nas mogu djelovati blagotvorno ili pogubno.

Što možemo učiniti sami?

Mnogi od nas se nalaze na nekoj rukovodećoj poziciji, bilo da vode tim od dvije osobe ili organizaciju od nekoliko tisuća ljudi. Dobro bi bilo zapitati se: koliko smo puta, u nemoći da uvedemo red i povećamo produktivnost, znali pretjerati s kritikama, ne nudeći pritom jasne smjernice za poboljšanje? Koliko smo se puta radije posvetili vlastitom operativnom poslu nego razgovoru s ljudima u svrhu njihovog razvoja? Koliko puta smo propustili ljude uputiti u to što se događa u organizaciji, a tiče se njihovog posla? Koliko smo puta previdjeli njihov dobar rad i zaboravili ih pohvaliti? Neki od nas imaju stav da pohvalom mogu samo „pokvariti“ zaposlenika, pa ju stoga i izbjegavaju. Kad smo zadnji put nekoga od naših ljudi ozbiljno pitali za mišljenje i razgovarali s njime otvoreno o nekom poslovnom problemu?

Dodatno, svi mi, bez obzira na rukovodeći položaj, imamo kolege s kojima surađujemo, pa je vrijeme da se zapitamo: koliko smo puta propustili pitati kolegu treba li pomoć, premda smo vidjeli da ostaje dulje ili da “ne diže glavu s posla“? Koliko smo puta otišli na kavu ili pauzu uvijek s istim kolegama, dok se s nekima nismo niti potrudili ostvariti kontakt? Koliko smo puta ogovarali kolegu iza leđa? Iako iskrenost traži odgovarajuće mjesto, vrijeme i pristup važno je otvoreno i iskreno reći mu pto mu zamjeramo i tako mu omogućili da to popravi. Bez obzira na to što se ova anketa odnosi na poslovno okruženje, ista ili slična pitanja možemo se zapitati i kada su u pitanju naši odnosi s članovima obitelji i prijateljima.

Budimo jedni drugima eliksir zdravlja i života!

Znamo iz prve ruke kako boli kada netko ignorira naše emocije, mišljenje, rad i društvo umjesto da vam uljepša dan. S druge strane, znamo i kako iscjeljujuće može biti kada nas netko zagrli s razumijevanjem, ozbiljno uključi u neku raspravu, pozove na kavu ili nas jednostavno tretira kao da smo u tom trenutku zajedničkog druženja najvažnija osoba na svijetu. Davanjem ljubavi i pažnje možemo napraviti samo dobro i sebi i drugima. S takvim emocijama možemo puno lakše pričati i o temama koje nisu lake i gdje očekujemo od druge osobe da se promijeni. Jer ako nekoga poštujemo, onda mu dajemo do znanja i da vjerujemo u njega, što je važan preduvjet da i on sam počne vjerovati u sebe te napravi potrebnu promjenu. S druge strane, isključivanjem ljubavi i pažnje, možemo ljudima prouzročiti ne samo toliko štetan stres, već potaknuti i negativne promjene.

Sve to smo negdje oduvijek i znali, samo što, kad nas pritisne svakodnevica, zaboravimo promatrati vlastito ponašanje te donositi mudre i zdrave odluke za sebe i druge. Sad kada znamo da to nije više pitanje bontona, već doslovno zdravlja i života, to bi nam trebao biti trebao biti temeljni poticaj za svakodnevno preispitivanje vlastitog ponašanja i njegovog svjesnog mijenjanja. Jer o zagađenoj vodi već sve znamo. Sada je vrijeme da sebi i drugima prestanemo zagađivati odnose i postanemo pravi – eliksir zdravlja i života!

Uživajte u ljetu i zdravim odnosima sa svima koji Vas okružuju!

U modernom svijetu poslovanja, menadžeri su suočeni s različitim izazovima, stresom i pritiscima koji mogu negativno utjecati na njihovo zdravlje i dobrobit. Upravljanje emocijama postaje ključni element za održavanje ravnoteže, produktivnosti i sreće u poslovnom okruženju. Kao menadžeri, mi smo vođe, ali također smo ljudi s vlastitim emocijama. Upravljanje emocijama postaje eliksir zdravlja i života za nas.

Upravljanje emocijama je proces prepoznavanja, razumijevanja i usmjeravanja svojih emocija kako bi se postigla emocionalna inteligencija i uravnoteženost. Ključna je vještina koja nam pomaže da se nosimo s izazovima, podržava upravljanje stresom i sukobima na radnom mjestu.

Prvo, važno je prepoznati svoje emocije i biti svjestan kako one utječu na naše ponašanje. Svaka emocija nosi sa sobom poruku i značenje, a prepoznavanje tih poruka pomaže nam da bolje razumijemo sebe i druge. Kada osvijestimo svoje emocije, možemo njima svjesno upravljati umjesto da one upravljaju nama. Jedan od ključnih elemenata upravljanja emocijama je razumijevanje različitih tehnika samoregulacije. To uključuje duboko disanje, meditaciju, vježbanje ili izražavanje emocija kroz umjetnost ili pisanje. Pronalaženje metoda koje nam pomažu da se smirimo i opustimo može biti izuzetno korisno za menadžere koji se suočavaju s intenzivnim situacijama na radnom mjestu.

Upravljanje emocijama također uključuje razvoj empatije i razumijevanja za druge ljude. Kada možemo prepoznati i razumjeti emocije drugih ljudi, možemo efikasnije komunicirati, rješavati sukobe i izgrađivati snažne radne odnose. Empatija je ključni element uspješnog vođenja tima i stvaranja produktivne radne atmosfere.

Emocionalna inteligencija

Kroz upravljanje emocijama, menadžeri također mogu postići veću emocionalnu inteligenciju. Emocionalna inteligencija je sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i upravljanja vlastitim emocijama, kao i emocijama drugih ljudi. Ovo je ključna vještina koja nam omogućuje da bolje razumijemo sebe, da donosimo bolje odluke, da budemo fleksibilni i da razvijamo snažne odnose s drugima.

Upravljanje emocijama je ključna vještina za menadžere u suvremenom poslovnom svijetu. Kroz prepoznavanje, razumijevanje i upravljanje emocijama, stvaramo zdravu radnu okolinu, razvijamo emocionalnu inteligenciju i ostvarujemo uspjeh u svojim ulogama. Upravljanje emocijama postaje eliksir zdravlja i života koji nam omogućuje da budemo bolji vođe, ali i sretniji i zadovoljniji ljudi.

U suvremenom poslovnom svijetu, menadžeri su izloženi brojnim izazovima, stresu i pritiscima koji mogu imati negativan utjecaj na njihovo zdravlje, dobrobit i produktivnost. Upravljanje emocijama postaje ključni element za održavanje ravnoteže, uspješnosti i sreće u poslovnom okruženju. Kao menadžeri, mi smo vođe, ali također smo ljudi s vlastitim emocijama. Upravljanje tim emocijama postaje eliksir zdravlja i života za nas.

Upravljanje emocijama

Upravljanje emocijama uključuje razvoj vještine samoregulacije. Samoregulacija podrazumijeva sposobnost da smirimo i usmjerimo svoje emocije na konstruktivan način. To može uključivati duboko disanje, meditaciju, vježbanje ili izražavanje emocija kroz umjetnost ili pisanje. Pronalaženje tehnika koje nam pomažu da se smirimo i opustimo može biti izuzetno korisno za menadžere koji se suočavaju s intenzivnim situacijama i pritiscima radnog okruženja.

Upravljanje emocijama je ključna vještina za menadžere u suvremenom poslovnom svijetu. Kroz prepoznavanje, razumijevanje i usmjeravanje emocija, stvaramo zdravu radnu okolinu, razvijamo emocionalnu inteligenciju i postižemo uspjeh u svojim ulogama. Upravljanje emocijama postaje eliksir zdravlja i života koji nam omogućuje da budemo bolji vođe, ali i sretniji i zadovoljniji ljudi.