Sigurno ste do sada barem jednom u životu čuli priču o tri praščića. Trojica braće gradila su svaki svoju kuću. Jedan ju je odlučio napraviti od slame, drugi od drveta, a treći od cigle.
Kada je došao vuk, jedino je kuća od cigle izdržala sve pritiske. Zašto? Jer je bila najčvršća. Možda se pitate – a kako u tu priču uključiti ljude i krizni menadžment? Svačiji život prožet je izazovima i kriznim situacijama te ih je nemoguće izbjeći. Pritom, sigurno se lako možete sjetiti barem jedne osobe koja je samouvjerena prilikom suočavanja s problemima, koja uživa u rješavanju zahtjevnih situacija i uvijek vidi nešto dobro u svim poteškoćama. S druge strane, vjerojatno ste se susreli i s osobom koja se u kriznim situacijama osjeća bespomoćno, vjeruje da ništa ne može napraviti da popravi situaciju i pod velikim je stresom. Prva osoba će iz krize najčešće izaći netaknuta i spremnija za nošenje s novim izazovima, dok će drugu pojava poteškoća pokolebati i učiniti još nesigurnijom što će joj dodatno otežati nošenje s novim krizama. Povežemo li to s pričom o tri praščića, prva osoba je izgradila kuću od cigle, a druga od slame ili drveta. Kao što je razlika navedenih materijala u fizičkoj čvrstoći, koja utječe na njihovu mogućnost da podnesu različite pritiske, tako i razlika te dvije osobe leži u njihovoj psihološkoj čvrstoći, koja ima istu funkciju kod ljudi. Psihološka čvrstoća daje objašnjenje zbog čega pojedinci razvijaju somatske i psihološke bolesti kad se suočavaju sa stresnim događajima tijekom života, dok drugi uopće ne reagiraju na istovjetne čimbenike stresa.
Što je psihološka čvrstoća?
Još je 1970-ih psihologinja Suzanne Kobasa opisala pojam psihološke čvrstoće – karakteristike ljudi koja, što je više razvijena, doprinosi većoj otpornosti osobe u kriznim situacijama, umanjuje negativne posljedice stresa na fizičko i mentalno zdravlje te je povezana s ostvarivanjem boljih rezultata. Psihološka se čvrstoća često opisuje kao medijator između stresa i načina nošenja sa stresom. Tri su faktora koja čine psihološku čvrstoću:
- Predanost – svjesnost vlastite vrijednosti i ciljeva te njihovo korištenje kao kompasa pri donošenju važnih odluka. Predani menadžeri skloni su uključivati se u razne aktivnosti i pokazuju iskreno zanimanje i znatiželju za svoju okolinu. Predanost se može izjednačiti s pojmom ustrajnosti.
- Svijest o vlastitoj mogućnosti utjecaja – uspješno razlikovanje onoga na što osoba može, a na što ne može utjecati te poduzimanje aktivnosti kojima može ostvariti utjecaj, umjesto fokusiranja na sve što je izvan njene kontrole. Drugim riječima, menadžer kontrolira situaciju kroz krizni menadžment i nije sklon pasivnom iščekivanju ishoda.
- Doživljaj situacije kao prilike i izazova – percepcija zahtjevnih situacija kao mogućnosti za razvoj, a ne prijetnje. Menadžer vjeruje da je promjena normalna u životu više nego što je stabilnost.
Psihološka čvrstoća je značajan prediktor uspješnosti vodstva i menadžerima daje energiju i motivaciju za adekvatni krizni menadžment. Drugim riječima, psihološki čvrsti menadžeri posjeduju svijest o tome zašto rade to što rade, doživljavaju neočekivane situacije na pozitivan, a ne ugrožavajući način i vjeruju da se sa svakom od njih mogu izboriti. Oni imaju dobar uvid u društvene odnose i povezivanje pojedinaca s društvenim sustavima i organizacijama. One organizacije koje su kroz krizni menadžment tijekom COVID-19 krize ugradile elemente poput spremnosti, prilagodljivosti, otvorenosti za suradnju i vjerodostojnosti u poslovanje i kulturu imaju veće izglede da prebrode nove krizne situacije u budućnosti i pridonesu ostvarenju „novog normalnog“. Također je potrebno kroz krizni menadžment raditi na razvoju sva tri faktora psihološke čvrstoće kod zaposlenika organizacije kako bi oni imali hrabrost i motivaciju za pretvaranje stresnih situacija u korisne situacije.
Gradite vlastiti kuću od cigla
Dobra je vijest da psihološka čvrstoća nije nešto što imate ili nemate, s čime se rodite ili ne, nego ju možete izgraditi kako biste se uspješno nosili sa svim poteškoćama, pa tako i s krizama poput COVID-19 krize koja je pogodila cijeli svijet. Da bi menadžer bio psihološki čvršći, treba se usredotočiti na svoje „najslabije karike“ i stalno ih usavršavati. To uključuje razvijanje pozitivnog životnog stava i programiranje uma za uspjeh s pozitivnim očekivanjima te prihvaćanje izazova i odgovornosti u situacijama koje to nalažu. Takvo bogatstvo duha predstavlja ključ za preživljavanje. Također je potrebno kroz krizni menadžment razvijati i psihološku čvrstoću zaposlenika jer osobe koje pokazuju veliku psihološku čvrstoću jako su predane svom poslu. One su također manje sklone sindromu sagorijevanja i davanju otkaza. Kada se suočite s kriznom situacijom i potreban vam je krizni menadžment, postavite si sljedeća pitanja: Kako ovu situaciju mogu učiniti svrhovitom za sebe i svoju okolinu? Što u njoj želim postići i zašto?
Svrha ove COVID-19 krize može biti da naučimo cijeniti odnose s drugima i vrijeme koje provodimo zajedno. Zato želimo češće i kvalitetnije komunicirati sa svojim bližnjima, kako bismo im pokazali koliko nam znače. Također je prilika da svoje poslovanje dugoročno postavimo na još čvršće noge, razvijajući nove modele rada.
Svrha – temeljni cilj organizacije
Tako je COVID-19 kriza prilika da se kroz krizni menadžment preispita pristup poslovanju organizacije te se kao rezultat toga odluči uložiti napore u vođenje sa svrhom. Svrha je temeljni cilj organizacije koji nadilazi maksimiziranje profita te je postala jedan od najutjecajnijih pojmova u poslovanju posljednjih godina, a popularnost joj je znatno porasla tijekom COVID-19 krize. To je sveobuhvatno načelo koje vodi strategije, politike, inicijative i operacije organizacije. Konkretno, svrha objašnjava zašto organizacija postoji i vodi sve poslovne aktivnosti za pružanje društvenih koristi. Kada zaposlenici imaju razvijen osjećaj svrhe, veća je vjerojatnost da će uskladiti svoje osobne ciljeve s organizacijskim vrijednostima i bliže se identificirati sa svojom organizacijom.
Takav osjećaj svrhe daje nam energiju da ustrajemo, jer prepoznajemo da su (n)ove okolnosti prilika da izađemo iz svoje zone udobnosti i uložimo energiju u nešto što dosad nije bilo potrebno ili smo zanemarili. Na kriznu situaciju potrebno je gledati kao na saveznika, a ne kao na neprijatelja. Osjećaj svrhe važna je motivacijska komponenta za razvoj težnji za budućnost.
Što sve mogu napraviti, a da je pod mojim utjecajem, što će me dovesti bliže mojem cilju?
Možda se ne mogu vidjeti uživo sa svojim bližnjima, ali mogu održavati redoviti kontakt digitalnim putem (telefonski, putem online aplikacija i slično). Možemo iskoristiti što u ovoj situaciji imamo manje podražaja izvana. Iako nećemo pričati s puno ljudi, onima s kojima komuniciramo ćemo posvetiti svoje vrijeme i ući u dubinu tijekom razgovora. Možda kao organizacija nemamo vremena temeljito se pripremiti za lansiranje novih proizvoda i usluga, ali zato učimo brzo reagirati, prilagođavati se i kvalitetnije raditi kao tim, čime postajemo agilniji, što je jedan od ključnih faktora uspjeha u suvremenom poslovanju. Strateška agilnost je sposobnost organizacije da transformira svoje kompetencije i znanja u inovativne ideje te da uspješno i kontinuirano prilagođava poslovanje sukladno promjenama u okruženju i trendovima. No, kriza je izvrsna prilika za prikrivanje nesposobnosti. U stvaranju agilnosti organizacije pomaže i krizni menadžment jer je za nju potrebno promijeniti mentalni sklop organizacije, stvoriti odgovarajuću korporativnu kulturu sklonu inovacijama te općenito promijeniti pristup poslovanju. Kao rezultat toga, agilne organizacije posluju bolje u novoj normali.
Rad na okolnostima koje su pod našim utjecajem i prihvaćanje onih koje ne možemo promijeniti, daju nam mir i snagu potrebnu za suočavanje s izazovima. Međunarodni procesi su pretvorili svijet u globalno selo, neizvjesnost je postala konstanta organizacija jer se one neprekidno rekonstruiraju kroz procese spajanja i odvajanja. Zbog toga ne smijete dopustiti da vam faktor neizvjesnosti, odnosno nemogućnost da se previde budući ishodi, uzrokuje tjeskobu i koči produktivnost.
Kriza je prilika koju ne smijemo propustiti!
Bitno je da krizni menadžment osigura da se zaposlenici osjećaju kao da su dio većeg kreativnog procesa na koji mogu utjecati, ali ne i kontrolirati. Krizni menadžment to može ostvariti tako što će sve zaposlenike voditi u istom smjeru i dati im osjećaj odgovornosti kroz zajedničko kreiranje akcijskih planova. Također je u kriznoj situaciji uloga menadžera stvoriti i ojačati osjećaj psihološke sigurnosti kod zaposlenika kroz promjenu njihovog viđenja situacije, stvaranja povjerenja te transparentnu i jasnu komunikaciju. U krizi je zato iznimno važan menadžer koji može razviti povjerenje.
Iako je izazovna – što je u ovoj situaciji dobro? Što iz nje mogu dobiti za sebe? Na primjer, imam više vremena za sebe – za opuštanje, čitanje knjiga, tjelovježbu, učenje i usavršavanje – ili pak za druge – za pružanje pomoći, davanje pune pažnje i produbljivanje odnosa. Ili, ovo je prilika za nas kao tim da razvijemo nove vještine, dodatno se povežemo i stvorimo još snažniju koheziju. U kriznim situacijama je dobro imati tim za krizne intervencije čiji rad i stručnost trebaju pomoći prevladavanju kriza. Krizne i neizvjesne situacije menadžeri trebaju promatrati kao prilike da reorganiziraju svoju organizaciju. Organizacije u kriznim situacijama trebaju pronaći priliku da nešto nauče, postanu snažnije i brže, ponude nešto novo svojim klijentima i stvore novu vrijednost. Krizni menadžment to može ostvariti tako da usmjeri organizaciju da poboljša svoje procese, komunikaciju i pomogne svojim klijentima.
Uravnotežite pogled na krizu
Fokus na pozitivne aspekte izazovne situacije, umjesto na negativne, osvještava nas da „nije sve tako sivo“ i povećava našu motivaciju za suočavanje s njom. Pozitivno razmišljanje pomaže da naš mozak funkcionira maksimalnim kapacitetom. Menadžeri koji krizu doživljavaju kao mogućnost svjesni su da će kriza dovesti do toga da slabi nestanu, a jaki još više ojačaju i uvećaju svoj tržišni udio. Teške situacije grade naš karakter, razvijaju našu otpornost i pripremaju nas za buduće izazove.
Nadalje, preživljavanje teških situacija nosi sa sobom i potencijal za pozitivne promjene u našim vrijednostima i našoj osobnosti te za osobni rast i razvoj ličnosti. Zbog toga na njih ne treba gledati kao na nešto što treba samo izdržati ili čega se treba bojati, nego kao na nešto što nam pruža osjećaj osnaženja. Zaključno, tajna u dobroj prilagodbi na izazovne i krizne situacije je upravo u uravnoteženom pogledu u kojoj ćemo priznati i prepoznati negativne posljedice neke krize i pokušati ih razriješiti i ako je potrebno tražiti pomoć i podršku drugih za njihovo rješavanje.
Nadamo se da će vam ovi savjeti olakšati da s osjećajem svrhe i smisla, korak po korak, samouvjereno izgradite svoju kuću od cigli. No, neka vas ne obeshrabri ako vaše prve kuće budu kao one od slame ili drveta – jer je psihološka čvrstoća vještina koja se uvježbava i usavršava kao i svaka druga vještina.
