Volite li stvari raditi po pravilima ili volite pravila prilagoditi onome što vama odgovara? Volite li peći kolače prema receptu kojeg ste našli u omiljenoj kuharici ili tom receptu ipak dodate neki vlastiti pečat? Jeste li svoj menadžerski posao naučili iz neke knjige ili ste naučenom dodali nešto svoje te tako obavljate svoje menadžerske dužnosti?
Ova nam pitanja pokazuju da svatko od nas na svoj način obavlja svoj posao. Iako je većina nas, sve to naučila iz neke knjige, ipak primjenjujemo neke svoje načine kojima se razlikujemo od onoga što piše, a knjiga nam služi kao coach i svojevrsni coaching proces.
Naravno, niti jedan menadžer ne može sve znati, ali zato može primjenjivati tuđe recepte. Vidjeti od drugih kako rade svoj posao pa nešto i prekopirati je naravno korisno, no ako vi kao menadžeri doslovno primjenjujete recepte iz knjige ili od nekoga drugoga, može doći do raspada. Knjiga nam treba služiti kao coaching za naš profesionalni rad. Svatko od nas je individua i svatko od nas na drugačiji način funkcionira te iz tog razloga svaki recept moramo prilagoditi sebi. Čak i u situacijama kad su u knjizi detaljno opisani savjeti za najbolji rad, dobrog menadžera ćete prepoznati ako sagledava vlastite potrebe i potrebe svojih suradnika te to znanje prilagođava situaciji.
Chef ili menadžer?
Svakog dana od ranog jutra do kasne večeri na svim televizijskim programima nekoliko puta možemo naučiti skuhati barem jedno jelo. Uz to, upravo su počele prijave za novu sezonu natjecanja u kuharskom majstorstvu na jednom od naših televizijskih programa. U žiriju su veliki majstori kuhanja koji svoje umijeće pokazuju u toj emisiji i u nekom od poznatih restorana. Neki od njih potpisuju i knjige s receptima! Njihovom kupnjom dobivamo ključ malih tajni kuhanja i nadu da i mi možemo kuhati poput njih. Iako se svi ne prijavljujemo na takve TV emisije, volimo pogledati i ponešto naučiti. Cijeli show je svojevrsni coaching za natjecatelje i gledatelje kojim se prenose korisne informacije. Važno nam je da učimo od nekog uspješnog i poznatog. Zdrav razum nam nalaže da je tajna njihovog uspjeha upravo recept koji su napisali i prikazali. Pa zašto onda ne bismo i mi, po uzoru na njih, bili tako uspješni?
No, opet ako ćemo ih doslovno prekopirati u svemu, onda smo zapravo samo sebi pripisali njihove zasluge, a našeg autentičnog nema. Tada ćemo se i loše osjećati, nećemo imati dojam da smo napravili onako kako nam je na duši jer smo samo htjeli biti uspješni. Zato je nabolje rješenje da nam njihovi recepti i savjeti budu smjernica, coaching i temelj za nešto naše. Njihov recept bit će srž, a sve ostalo može biti naše jer tko kaže da će biti lošije ako mi dodamo nešto svoje. Zapravo se može dogoditi upravo suprotno. Mi možemo svojim idejama nadograditi njihov recept i sam rezultat može biti puno bolji od onog prvotnog i originalnog. I sami smo vidjeli da u kulinarskim emisijama natjecatelji rade rekonstrukcije nekih klasičnih jela, poput gulaša ili punjenih paprika. Žiri time bude oduševljen pa se time možemo voditi i mi. Od nekog klasičnog recepta možemo napraviti vlastitu rekonstrukciju koja može biti bolja od originala.
Recepti za menadžere
Uz veliku popularnost takvih emisija pretpostavljam da su njihove knjige recepata pravi hit. Rekli bismo da se prodaju kao halva. Ipak, kad mi krenemo kuhati slijedeći njihove upute, obično se pokaže, da s receptima nešto nije u redu. Te knjige s receptima velikih majstora kuhinje su, na neki način, poput knjiga iz menadžmenta za menadžere. Spravljanje jela po receptu poznatog chefa može biti bolje od originala ako mu dodamo nešto vlastito, nešto autentično. Tako i obavljanje našeg posla može biti bolje od onoga kako je to napisano u knjigama i priručnicima. Naravno, knjiga nam i dalje treba biti temelj i biti kao coach, no svi detalji i ono što mislimo da može poboljšati naš posao trebamo, koristeći zrno soli, ili stručnije rečeno emocionalnu inteligenciju, promijeniti.
Svakom učitelju je drago kad čuje da ga je vlastiti učenik nadmašio jer je to znak da je učitelj vrlo dobro prenio svoje znanje. To su one male stvari koje nas čine sretnima. Istu poveznicu možemo povući i s menadžmentom gdje je knjiga učitelj, a voditelj učenik. Kada voditelj napravi nešto što se pokaže boljim i korisnijim od onoga što piše u knjizi, tada je voditelj nadmašio recept, odnosno učenik je nadmašio učenika. No, nije to baš sve tako jednostavno i lako kako se čini. Lako je pričati o promjenama u teoriji, no svi znamo da ih je jako teško provesti u praksi.
Menadžer razumije da je svaka situacija drugačija
Stručnjaci znaju svoj posao, no pisanje knjiga najčešće ne ulazi u usko područje njihovih sposobnosti. Poslovi koje rade svakodnevno zahtijevaju puno razgovara s njihovim klijentima, zahtijevaju i stalno smišljanje novih strategija za rješavanje njihovih problema i upravljanje promjenom. Pisanje se, u najvećem broju slučajeva, ograničava na e-poštu i poneki izvještaj. Niti u jednom od njih oni ne prenose svoje znanje niti opisuju što rade. To je u biti najveća mana knjiga. Nekad niti ne razumijemo što je pisac htio reći pa njihove riječi često ne razumijemo na pravi način.
Ako jedan dio recepta krivo shvatimo, to može u potpunosti promijeniti rezultat. Zato trebamo kritički pristupiti svakom receptu da ne bi krivo protumačili neke stvari. Ako kritički obrađujemo tekstove koje čitamo, možemo na kvalitetan način uvidjeti što u tom receptu ne valja, odnosno što nam u tom receptu ne odgovara. A upravo je to kritičko promišljanje temelj za našu promjenu koja će receptu dati naš autentični potpis. I na taj se način provodi coaching između knjige i čitatelja, u ovom slučaju voditelja. Dakle, pisci putem knjiga daju kratke upute što drugi trebaju raditi te se u svojim tekstovima koriste izrazima koji često nisu razumljivi svim ljudima. To može dovesti do krivog tumačenja teksta, zbog čega je bitno kritički promišljati o onome što čitamo. Također, trebamo pripaziti i na opise procesa u kojima su često propušteni neki dijelovi za koje pisac smatra da ih čitatelj zna.
Menadžment – srce sustava
Kad stručnjak obavlja posao koristi se najboljim znanjima koje je prikupio te isprobao u svojoj karijeri i postigao osobni uspjeh. Dakle, i stručnjak je do tih saznanja došao kroz svojevrsni coaching vlastitog iskustva i učenja uz nečiju pomoć. Stručnjak oko sebe ima vrstan tim sastavljen od osoba koji su i sami stručnjaci za pojedina područja vođenja i upravljanja. On koristi najbolje poslovne alate za rješavanje nekog određenog problema za čije korištenje je potrebna posebna edukacija. Mi, pak, sve radimo sami ili uz pomoć ljudi koji znaju još manje od nas.
Znanje i alate za koje mislimo da mogu biti korisni za nas i poduzeće tražimo na mreži svih mreža. One na koje padne izbor koristimo po osjećaju i o njima učimo tijekom korištenja. Ono što želimo reći jest da knjige svakako treba čitati i koristi se njima, no ipak tu smo najbitnija figura mi sami. Kako ćemo mi voditi naš posao ovisi o nama kao osobama, o naši m suradnicima te klimi u našoj organizaciji. Mi kao voditelji najbolje znamo kako naše poduzeće „diše“. Knjiga koju imamo u rukama je univerzalna, to su savjeti za sve. No, da bi ona bila primjenjiva u našem poduzeću, trebamo je prilagoditi. Pri tome nema konkretnog savjeta kako prilagoditi savjete iz knjige!
Menadžer se prilagođava situaciji
No, u cijeloj ovoj priči najbitnija stavka jest prilagodba menadžera svakoj situaciji. Dakle, prilagodba recepta prema potrebama organizacije. Čak i kad stručnjak opiše postupak u detalje i vidimo da se možemo snaći u njegovim savjetima i prijedlozima, potrebno je sagledati potrebe naše organizacije i novo znanje prilagoditi našoj situaciji. Svako kuhanje pa tako i svako vođenje ovisno je o situaciji, koju je prvenstveno potrebno dobro razumjeti, za što je potrebno razvijati i poboljšati kompetencije koje će nam pomoći da uspijemo. Iz toga trebamo izvući učenje kako prilagoditi knjigu vlastitim potrebama.
Zamislite da ste kuhar u poznatom restoranu u Splitu i razmislite što biste stavili na svoj meni. Oradu ili soma? U kuharici piše da svaki bolji restoran treba imati soma u svojoj ponudi. No, mislim da tu dileme nema… orada je kraljica mora, dok je som tipična riječna riba koja se češće jede u Baranji. Dakle, mi kao chefovi u restoranu svoj meni prilagođavamo podneblju u kojem se nalazimo. Isti princip primjenjiv je i u organizaciji. Mi svoje odluke donosimo u skladu s klimom naše organizacije. Mi najbolje znamo koji je alat najbolji za našu organizaciju. Upravo iz tog razloga, nekada se moramo udaljiti od onoga što piše u knjigama i svoju odluku promijeniti u skladu s funkcioniranjem naše organizacije. Segment prilagođavanja situaciji nije opisan niti u jednoj knjizi, niti u jednoj kuharici. No, svaki pravi chef i pravi voditelj znat će svaki segment knjige okrenuti u svoju korist, odnosno svaki segment će prilagoditi situaciji u kojoj se nalazi.
Coaching kao recept
Knjige o kuhanju, kao i knjige o upravljanju i vođenju, svakako treba čitati. No, u primjeni njihovih recepata menadžer treba znati da su improvizacija, prilagodba, promjena i povratne informacije sastojci bez kojih će zadatak biti samo djelomično ili teško ispunjen, bez obzira koliko je dobra prezentacija novih tehnika i znanja u knjizi. Ta nam spoznaja treba biti utkana u svaki coaching kojim unapređujemo naš daljnji razvoj. Knjiga treba biti temelj ili nit vodilja kada zapnemo i ne znamo što dalje, no sve ono što u knjigama piše treba detaljno proučiti i prilagoditi situaciji u kojoj se nalazimo.
Nas kao voditelje treba krasiti upravo ta prilagodba. Ako želimo unaprijediti svoje poduzeće i uvesti neke promjene, trebamo jako dobro razmisliti o tome kako će promjene, koje smo pročitali u knjizi, utjecati na cjelokupno funkcioniranje organizacije. Velika je odgovornost na nama jer o našim odlukama ovisi kvaliteta rada naših suradnika, a samim time i kvaliteta organizacije. Na kraju, nemojmo zaboraviti koji je tajni sastojak svih recepata, bilo kulinarskih, bilo menadžerskih. Važno je sve činjenice koje su teoretski pojašnjene prilagoditi našem okruženju i situaciji u kojoj se nalazimo. Dakle, tajni sastojak je prilagodba bez koje niti jedan recept ne može biti koristan i uspješan.
