Kreativnost obično promatramo u kontekstu nekih umjetničkih pothvata ili rješenja, a u poduzećima je kreativnost često zanemarena.
Procesi i kolanje dokumenata čine se puno važnijim od kolanja novih ideja. Zaboravlja se da su nove ideje te koje će u nekom budućem razdoblju potaknuti razvoj i jamčiti uspjeh poduzeća. Ramji Raghavan, nekadašnji bankar s Wall Streeta, osnovao je 1999. Agastya International Foundation (Međunarodnu zakladu Agastya) za društveno poduzetništvo. Glavni cilj Agastye je potaknuti kreativnost i radoznalost među siromašnom djecom u nerazvijenim područjima Indije. Raghavan smatra da je jedan od razvojnih problema Indije upravo taj što je obrazovni sustav duboko ukorijenjen u mehaničkom učenju koje zatire kreativnost i kritičko razmišljanje.
Agastya danas ima 80 pokretnih laboratorija i 35 znanstvenih centara u ruralnim područjima Indije. Posjeduje i znanstveni kamp nazvan Laboratorij kreativnosti. Sudionici programa uspješni su na znanstvenim natjecanjima i nastavljaju karijere kao inovativni predavači i znanstvenici. Agastya ne radi samo s djecom, već i s učiteljima. Pruža im okruženje u kojemu mogu kreirati, igrati se, tražiti i iznalaziti rješenja. Do danas je Agastya imala pozitivan utjecaj na preko pet milijuna djece i 150.000 učitelja. Model je zamišljen tako da se može prenijeti i replicirati bilo gdje na svijetu.
Iz ovog primjera vidimo koliko je važno poticati kreativnost već u najranijoj dobi poput djetinjstva te koliko pozitivnih doprinosa to može imati. Samo jedan čovjek i njegova ideja, koja je i sama po sebi kreativna, bila su potrebni da se proširi pokret kreativnosti među mnoštvom djece i tako učini tradicionalno učenje zanimljivijim. Kao što je to bilo korisno za napredak djece u učenju u školama, isti princip poticanja kreativnosti može dati slične pozitivne rezultate i na poslovnom, odnosno organizacijskom planu.
A Oscara dobiva….. kreativnost
Kreativnost se često ističe kao nužna komponenta koja olakšava uspjeh svakog lidera, ali nema je svatko u istoj količini. Ipak, očekuje se da ljudi koji rade u kreativnim industrijama imaju kreativnost u obilju. Ed Catmull, suosnivač Pixar Studiosa, koautor je nove knjige Creativity, Inc.: Overcoming the Unseen Forces that Stand in the Way of True Inspiration. Kao suosnivač jednog od najpoznatijih studija animiranog filma upućen je u tajne nastajanja, razvoja pa i nezadrživog rasta ovog studija. Knjiga vodi u sam centar stvaranja u Pixaru, na sastanke Braintrusta te služi kao vodič menadžerima koji teže originalnosti i žele kreativnost postaviti u organizacijsku kulturu.
Braintrust je u Pixaru činila grupa iskusnih redatelja i scenarista koji su kreativcima davali iskreni feedback. To je, sudeći po imenu, bio brainstorming nad brainstormingom! Svrha mu je bila pružati povratnu informaciju, ali bez ikakvih ovlasti odlučivanja. Bolje rečeno nije postojala obveza da se feedback usvoji. Ističući tako samo probleme, ali ne i rješenja, nosiocu projekta se prenosi poruka: "Tvoj je zadatak da slušaš povratnu informaciju i da riješiš problem. Moj zadatak je da ti pomognem pružajući ti jasan uvid." Osim ove, knjiga nudi mnoge inspirativne misli poput: "Nije posao menadžera da spriječi rizike. Njegov je posao osigurati sigurno okruženje kako bi drugi mogli preuzimati rizike."
Ovo je samo jedan od nebrojeno mnogo primjera u kojima možemo uvidjeti snagu kreativnosti i kako ona djeluje na motivaciju i naposljetku poboljšanje rada. Pixar je poznat po tome da su njihovi projekti uvijek ispunjeni kreativnošću te su kao takvi i veoma uspješni na globalnoj razini. Neupitno je jedan od čimbenika koji je utjecao na to upravo i navedena knjiga.
Amazonova kreativnost u pravo vrijeme
Kreativnost je važna i za pojedinca i za poduzeće. Ako kreativnost dođe do izražaja u pravo vrijeme tim bolje jer je njen utjecaj tim veći. To se odnosi i na odnose s javnošću, a kako to izgleda mogli smo vidjeti prije nekoliko dana. Jeff Bezos, predsjednik Amazon-a, je iskoristio gostovanje u jednoj gledanoj televizijskoj emisiji da bi prezentirao program kojeg nitko nije očekivao. Program predstavlja način kojim će Amazonove bespilotne letjelice isporučivati pakete do kućnog praga klijenata u roku od 30 minuta. Prema njegovoj procjeni sustav će biti u upotrebi tek za 4 – 5 godina, a prema drugima radi se tek o dalekoj budućnosti. Vjerojatno se Bezos vodio onom da korisnicima nudimo ono što želimo sami za sebe.
Vijest se prenijela i širom svijeta! Najbolje od svega je što je informacija dana u nedjelju navečer pa je Amazon na ovaj način pripremio teren za Cyber Monday. Cyber ponedjeljak je prvi ponedjeljak nakon američkog Dana zahvalnosti i uveden je u potrošački jezik 2005. kada je promoviran kao dan on-line kupovine. Ove se godine očekuje da će 131 milijun Amerikanaca sudjelovati u on-line kupovini samo taj dan. Amazon, jedna od najvećih svjetskih on-line trgovina, je sebi osigurao najbolji mogući PR i podsjetnik svima gdje treba kupovati bez obzira tko će vam taj paket i dostaviti.
Organizacijska kultura i kreativnost
Iz navedenih primjera vidimo koliko je kreativnost bitna za cjelokupno poslovanje i uspjeh poduzeća. Stoga je od velike važnosti da se u organizaciji stvori upravo organizacijska kultura koja potiče kreativnost. Organizacijska kultura odnosi se na vrijednosti, mišljenja i ponašanja koja su općeprihvaćena unutar organizacije i uspostavljena tijekom njezinog razvoja i suočavanja s poteškoćama na tom putu. Ono što je nekad u organizaciji donijelo pozitivne ishode prenosi se dalje kroz razvoj i tako se organizacijska kultura obogaćuje. Postoji mnogo različitih kultura no u ovom ćemo se članku posvetiti upravo razvoju kulture koja potiče kreativnost koja mora imati svrhu u ispunjavanju nekog cilja.
Ako u poduzeću već postoji takva, razvojna, organizacijska kultura, vrlo je vjerojatno da je ta organizacija uspješna u ostvarenju zacrtanih ciljeva. No, ako je u organizaciji prisutna kultura koja osporava važnost kreativnosti, šanse za razvoj, inovativnost i uspjeh su značajno manje. Takvu je kulturu potrebno postepeno mijenjati i uvoditi kreativnost kao bitan aspekt prema kojemu zaposlenici usmjeravaju svoj rad. Potrebno je uočiti koji aspekti stare kulture nisu djelotvorni i kako onemogućavaju napredak te ih korak po korak mijenjati, koliko je to moguće.
Promjena kreće od rukovoditelja
U primjerima na početku bilo prikazano kako je kreativna ideja jednog čovjeka donijela napredak. Uvođenje promjena od strane rukovoditelja može imati slične učinke. Rukovoditelj je taj koji upravlja svime i on odlučuje kakva će se organizacijska kultura osnovati i uspostaviti u cijeloj organizaciji. On mora imati kreativnu viziju kako donijeti poboljšanje te tu viziju podijeliti sa zaposlenicima. Ako rukovoditelj ne vidi potrebu za promjenom i uvođenjem kreativnosti kao jedne od ključnih vrijednosti poslovanja, organizacijska kultura neće se promijeniti nabolje. Organizacijska kultura će jačati i ako pomažete kolegama, a to će svakako pridonijeti i razvoju kreativnosti.
Nakon što rukovoditelj uvidi probleme i moguće promjene kojima će ih riješiti potrebno je kreativnost potaknuti i kod drugih zaposlenika kako bi se ta ideja mogla provesti u djelo. Drugim riječima treba se uspostaviti organizacijska kultura kojom će se poticati i nagrađivati kreativnost u cijeloj organizaciji. Također kreativna ideja koja može uvesti promjenu ne mora poteći od rukovoditelja, već može od bilo kojeg zaposlenika. Bitno je poticati zaposlenike da predlažu svoje ideje i stvoriti atmosferu prihvaćanja svačijeg mišljenja. Treba uvažiti i razmotriti svaku predloženu ideju koliko god se riskantna ili neobična čini. Na taj se način zaposlenici neće ustručavati iznositi vlastite ideje te će rasti vjerojatnost da će netko imati ideju koja može promijeniti poslovanje iz korijena.
Budući da bi njihove ideje bile uvažene kod zaposlenika bi se pobudila daljnja motivacija za ulaganje truda i osmišljavanje novih projekata te se tako stvara krug kreativnosti i uspjeha. Također se treba poticati grupna organizacijska kultura kako bi zaposlenici podupirali jedni druge međusobno te kako bi surađivali u kreiranju najbolje i najkreativnije ideje.
Promjena i napredak ne dolaze odmah
I kada postoji kreativna ideja koja je teorijski dobro razrađena i osmišljen je plan njezinog provođenja, to ne mora značiti da će uspjeh biti vidljivih odmah i da neće doći do komplikacija. Kao što se detaljna i dobro definirana kreativna ideja ne može osmisliti u kratkom vremenu tako se ne može očekivati da će njezino provođenje dovesti do neposredno vidljivih uspjeha. Potrebno je dugo vremena da se ideja provede, da svi zaposlenici shvate što i kako trebaju raditi i da to naposljetku dovede do nekog napretka. Svaki napredak treba se smatrati korakom do uspjeha te se tako može uspostaviti nova, bolja organizacijska kultura.
Za ostvarivanje nekih ideja može biti potrebno i nekoliko mjeseci, pa čak i nekoliko godina. Moguće je da je ideja previše komplicirana i da će biti potrebno nekoliko pokušaja i suočavanja s puno prepreka kako bi se ostvarila. Na to moramo biti spremni sa svakom idejom jer ne možemo očekivati da će sve proći po planu i bez ikakvih poteškoća. Moramo biti svjesni te mogućnosti i pripremiti načine na nastavak rada. Također je moguće da se ideja odmah u startu osmisli kao nešto što bi organizaciji trebalo donijeti dugoročni uspjeh umjesto neposrednog. To možemo vidjeti na ranije spomenutom primjeru Amazonovih bespilotnih letjelica. Ne zna se kada će one biti napravljene, potencijalno čak i u dalekoj budućnosti, no ideja postoji te je zasigurno kreativna i donijela bi nove uspjehe i unaprijedila način trenutnog poslovanja.
Kreativnost kao prilagodba
Treba istaknuti da samo zato što je neka ideja bila uspješna u prijašnjem radu ne mora značiti da će biti uspješna i kasnije. Ideje se moraju prilagođavati napretku i situaciji u kojoj se organizacija trenutno nalazi. Iako se organizacijska kultura bazira na nadogradnji prethodno uspješnih projekata i načina obavljanja posla, ponekad se mora skrenuti s ustaljenog djelovanja i uvesti nešto novo. Tu se vidi potreba za kreativnošću jer je kreativnost upravo mogućnost osmišljavanja novih ideja u nepoznatoj situaciji i izlaženje iz postojećih sigurnih okvira. Svaka nova kreativna ideja, ako je primjerena situaciji i realno izvediva, može biti samo pozitivan dodatak na već postojeće. Također može poslužiti kao ispravljanje prethodno neuspjelih projekata ideja ako uočimo gdje smo u njima griješili i zamijenimo novim, kreativnim načinom.
Kreativnost, uspjeh i pozitivne posljedice
Kada osmislimo ideju koja je kreativna, izvediva i primjerena situaciji već smo na korak do uspjeha. Ako se ideja pretvori u napredak poslovanja, organizacijska kultura je bogatija za još jedan oblik djelovanja. Uspješna ideja osim financijskog dobitka i napretka poslovanja ima pozitivno djelovanje i na sve ostale aspekte organizacije. Prema njoj se može strateški planirati ostvarenje novih ciljeva i može pružiti smjernice za organiziranje i ispravljanje prethodno neuspješnih planova. Također budi dobro raspoloženje i motivaciju kod zaposlenika. Povećava njihov osjećaj pripadanja i doprinosa radu ako je njihova ideja bila prihvaćena i donijela uspjeh ali i ako su samo sudjelovali u ostvarenju nečije kreativne ideje, a njihov se trud i sudjelovanje u tome cijene.
Zbog svega navedenog važno je uočiti što sve pozitivno kreativnost može donijeti organizaciji te se treba uspostaviti organizacijska kultura koja će poticati upravo kreativnost te uz to suradnju i orijentiranost na rast i razvoj poduzeća. Time će nastati i poboljšanje imidža brenda. Tako će i cjelokupna organizacija i pojedini zaposlenici imati dugoročne dobitke i poslovanje može samo napredovati.