Prema istraživanju Women in the Workplace (Žene na radnom mjestu), kojega su proveli LeanIn.Org i McKinsey u SAD-u 2015. pokazalo se da karijera žena još zaostaje za karijerom muškaraca. Mora li to tako biti? Je li tako i u nas?
Prema navedenom ispitivanju, na svakih 100 žena unaprijeđenih na menadžersku poziciju istovremeno je unaprijeđeno 130 muškaraca. Stereotipi o ulogama žena i dalje su vrlo prisutni i žene stoga često moraju zadovoljiti više standarde od muškaraca kako bi dobile priliku napredovati. No tri stvari vi kao žena uvijek možete poduzeti kako bi poduprli razvoj svoje karijere. Kao prvo, treba prihvatiti da ćete se susretati s poteškoćama. Upravo nadilaženje prepreka predstavlja odličan izazov i učinit će vas jačom. Izgrađuje karakter i otpornost.
Bitno je spriječiti ego da vas sputava u preživljavanju teških razdoblja. Također, nikada nije prekasno da potražite mentore. Mentorstvo je dobro i za poduzeće i vas osobno. Iskustvo i mudrost stečeni kroz godine rada time se zadržavaju u poduzeću. I poduzeća imaju koristi od profesionalnog razvoja svojih zaposlenika. Ako nemate priliku da vam se dodijeli formalni mentor, koristite povremena druženja s ljudima koji vas nadahnjuju i od kojih možete nešto naučiti. I najbitnije, dajte sve od sebe. Izgradnji uspješne karijere treba pristupiti poput vrhunskog sportaša. Prepoznajte svoje talente i potencijale, a zatim neustrašivo prionite ozbiljnom radu i njihovom usavršavanju. Mentor će vam u tome pomoći, a pomoći će vam i u prepoznavanju prostora za napredak pa će vaša karijera krenuti brže u željenom smjeru.
Pronađite svoje talente i potencijale
Kako bi bili uspješni u svom poslu, bili u korak s novim saznanjima i dostignućima te svakodnevno išli naprijed potrebno je dobro poznavati sebe. Osluškujte sebe, svoje potrebe, želje i ambicije. Nemoguće je upoznati se preko noći. Kako bi zaista bili svjesni sebe i dobro se poznavali, potrebno je neprestano, svakog dana raditi na tome. Upoznavanje samog sebe je važno kako biste prepoznali svoje jake strane. Svaki pojedinac posjeduje brojne kvalitete, znanja, vještine i sposobnosti. Međutim, kod svakog postoje područja u kojima se izvrsno snalazi, kao i područja koja mu ne idu toliko dobro. U njih treba uložiti mnogo dodatnog truda i vremena.
Možemo reći da su područja koja smo prvotno spomenuli jake strane pojedinca, dok su ova druga područja njegove slabije strane. Naravno da ne treba odustati od stvari u kojima nismo toliko dobri. Naprotiv, treba raditi na njima, usavršavati se i dati najbolje od sebe. Međutim, za uspjeh u svakodnevnom privatnom i poslovnom životu potrebno je osvijestiti i pronaći svoje jake strane, svoje talente i potencijale. Ako se nalazite na poziciji menadžera, postoje različiti aspekti posla i različiti načini kako obaviti određeni posao. Radnim zadacima pristupite iz vlastite perspektive, kao jedinstvena osoba čijim odsustvom posao ne bi bio isti. Pronađite svoje talente i potencijale, ako je potrebno – radite na njima i posao će vam zasigurno procvjetati.
Tjelesne aktivnosti razvijaju inteligenciju
Vjerujem da vam je poznata poslovica "U zdravom tijelu, zdrav duh". Jeste li znali da vrijedi i ova izreka: „U zdravom tijelu bolja inteligencija?“ Bez obzira jeste li znali ili ne pročitajte što o tome misle znanstvenici. Nedavna istraživanja pokazala su da čak i samo rijetke vježbe potiču neurogenezu, odnosno razvoj živčanih stanica kod odraslih. Ipak to se ne odnosi na sve vrste vježbi pa zato razmislite još jednom o tome kakvim ćete se aktivnostima baviti. Tijekom jednog istraživanja vježbanje je povećavalo neurogenezu u hipokampusu, no samo ako je bilo aerobno i tijekom dužeg razdoblja. Vježbe otpora, poput dizanja utega, nisu polučile nikakvu promjenu u hipokampusu. Pokazalo se da vježbanje omogućava proizvodnju bjelančevine poznate kao moždani neurotrofički faktor, ili BDNF, koja pogoduje rastu novih neurona te tako pomaže pri lakšem svladavanju novih znanja.
Drugo je, pak, istraživanje proučavalo izlučivanje bjelančevine katepsin B kod ljudi tijekom trčanja. Ta bjelančevina pomaže bjelančevini BDNF iz prvog istraživanja da se izrazi i također potiče rast moždanih stanica u hipokampusu. Stoga slijedi zaključak da čovjek trčanjem povećava svoju razinu tih bjelančevina čime pogoduje rastu stanica u hipokampusu. Iako je kult mišićavog tijela još uvijek jako izražen možda biste ipak trebali smanjiti vrijeme koje provodite u teretani. Umjesto toga izađite u prirodu i pridružite se sve većem broju ljudi koji svoje slobodno vrijeme provode trčeći. Na taj način ćete učiniti nešto dobro i za svoje tijelo, a time će profitirati i vaša inteligencija. Također, osnažit će se organizacijski imunitet.
Organizacijski imunitet
Baš kao što je potrebno raditi na jačanju vlastitog imuniteta, potrebno je osvijestiti da postoji i organizacijski imunitet. Kako bi organizacijski imunitet bio snažan i svakodnevno jačao, važno je voditi brigu o zaposlenicima. Na organizacijski imunitet utječe tjelesno i mentalno zdravlje zaposlenika te njihova angažiranost i produktivnost. Zaposlenici se svakodnevno susreću s većim ili manjim izazovima koji mogu narušiti njihove kognitivne i emocionalne kapacitete. Samim time, smanjena je njihova sposobnost suočavanja sa svakodnevnim izazovima što dovodi do začaranog kruga kojeg je potrebno prekinuti. Srećom, organizacijski imunitet, kao i imunitet svakog pojedinog zaposlenika je moguće poboljšati i osnažiti ako se pristupi na pravi način.
Organizacijski imunitet je potrebno osnaživati, a prvi korak na putu k tome je provođenje upitnika kojim će se ispitati organizacijski imunitet kroz trenutno stanje zaposlenika i organizacije. Provođenje upitnika omogućuje identificiranje problema na kojima je potrebno raditi. Kada su potencijalni problemi i poteškoće identificirani, u skladu s tim je potrebno poduzeti korake kako bi se organizacijski imunitet osnažio.
Važno je raditi na očuvanju mentalnog zdravlja zaposlenika. Izvrstan način jest provođenje radionica o važnosti mentalnog zdravlja i načinima kako ga poboljšati. Na taj način zaposlenici će osvijestiti koliko je mentalno zdravlje važno te će se upoznati s načinima kako ga njegovati. Samim time će se poboljšati i organizacijski imunitet. U nastavku teksta upoznat ćete se s nekim od načina kako osnaživati mentalno zdravlje.
U zdravom tijelu zdrav duh (i obrnuto)
Mentalno zdravlje važno je jednako kao i tjelesno zdravlje. Umanjivanjem važnosti mentalnog zdravlja i njegovim zanemarivanjem narušavaju se svi aspekti života. Svi ste čuli za izreku „U zdravom tijelu zdrav duh“, ali jeste li znali da vrijedi i obrnuto? Ako je tjelesno zdravlje narušeno, pati i naše mentalno zdravlje, socijalni odnosi, posao i brojni drugi aspekti života koji su nam važni. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, zdravlje nije samo odsustvo bolesti. Ono je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja. Iako nemamo neku mentalnu bolest, naše mentalno zdravlje ponekad može biti narušeno. Sasvim je uobičajeno i normalno da se svi ponekad osjećamo tužno i uznemireno. Ono što je važno je da prepoznamo kada se tako osjećamo, pokušamo osvijestiti što je dovelo do toga te učinimo potrebne korake kako takve emocije ne bi potrajale duže vrijeme.
Mentalno zdravlje može biti narušeno uslijed neprestanog djelovanja stresa. Obveze i zadaci se nagomilavaju, vremenski rokovi se bliže, a vama odjednom nije dovoljno 8 sati na poslu niti 24 sata dnevno? Čini li vam se ova situacija poznatom? Današnja svakodnevica postala je vrlo užurbana stoga vjerujem da vam navedena situacija nije strana. Međutim, što kada stres i neugodne emocije poput straha, tuge i ljutnje ovladaju našim životima? Tada je vrijeme za „reset“. Zastanite na trenutak, promislite o vašim trenutnim navikama i o tome kako utječu na vas i na vaš posao.
Ustrajni drvosječa
U knjizi „Ispričat ću ti priču“ autora Georga Bucaya nalazi se jedna simpatična, ali i vrlo poučna priča o „ustrajnom drvosječi“. Naime, jedan drvosječa je došao raditi u tvornicu drva te je odlučio biti vrlo dobar u svom poslu i davati sve od sebe. Prvog radnog dana, poslovođa ga je pohvalio jer je bio vrlo učinkovit – posjekao je 18 stabala. Međutim, idući dan nije uspio posjeći toliko. Silno se trudio, ali usprkos tome svakog narednog dana je uspio posjeći sve manje stabala. Odlučio je požaliti se poslovođi jer je znao da daje sve od sebe, a uspjeh ne dolazi. Poslovođa ga je tada upitao je li naoštrio svoju sjekiru. Drvosječa se iznenadio. Odgovorio je da nije stigao naoštriti sjekiru jer je bio prezauzet sječom stabala.
Vjerujem da ste se svi barem nekada tijekom svog života našli u sličnoj situaciji. Silno ste se trudili obaviti sve što trebate, biti uspješni u svom poslu i napredovati, ali uspjeh je izostajao. Zašto je to tako? Vjerojatno ste se, poput drvosječe iz priče, iscrpili pokušavajući što više napredovati i biti sve bolji i bolji a da pritom niste na trenutak zastali. Niste naoštrili svoje alate koji vam pomažu u obavljanju svakodnevnih zadaća. Posao ćete obavljati puno učinkovitije ako s vremena na vrijeme zastanete, odmorite se i promijenite metode kojima izvršavate zadatke. Na silu nećete postići ništa. Uspjeh će izostati, a uz to ćete iscrpiti svoje rezerve i narušiti mentalno zdravlje.
Stres kao svakodnevica
Stres je pojava koju ne možemo u potpunosti izbjeći. Svakodnevno smo izloženi stresorima koji nas napadaju, a na nama je kako ćemo na njih reagirati. Hoćemo li pobjeći iz situacije, pokušati je ignorirati, hoćemo li u glavi vrtjeti sve moguće negativne ishode ili ćemo se suočiti sa situacijom. Nošenje sa stresom je vještina na kojoj treba raditi. Svaka situacija zahtijeva drugačiji odgovor, a na nama je da naučimo prepoznati kakva reakcija je najprikladnija u pojedinoj situaciji.
S obzirom na veliku izloženost svakodnevnim stresorima (posebice vezanih uz posao) potrebno je pronaći načine kojima ćete umanjiti stres. Baš kao i u priči o drvosječi, nećete moći biti učinkoviti ako ne naoštrite svoje alate.
Kako smanjiti stres?
Postoje brojni načini kojima možete umanjiti svakodnevni stres, a svatko od vas će sam pronaći što mu najbolje odgovora. Međutim, ono što dokazano djeluje je tjelesna aktivnost. Tjelesna aktivnost, ne samo da povećava inteligenciju kao što je spomenuto, nego i uvelike utječe na smanjenje napetosti i stresa. Ne morate provoditi sate i sate u teretani ili trčeći. Dovoljno je izdvojiti pola sata do sat vremena dnevno. U tom vremenu napravit ćete mnogo za vaše tjelesno i mentalno zdravlje, ali isto tako i za vašu učinkovitost na poslu.
Bavljenje tjelesnom aktivnošću dovodi do smanjenog lučenja „hormona stresa“ – kortizola. Istovremeno dolazi do pojačanog lučenja endorfina i serotonina koji su zaslužni za smanjenje napetosti i anksioznosti te povećanje ugodnih emocija. Budući da endorfini dovode do smanjenja boli, poboljšanja raspoloženja pa čak i do euforije, naziva ih se i prirodnim analgeticima i antidepresivima.
Vjerujem da su vam ovo dovoljno dobri razlozi da se pokrenete, obujete tenisice, izađete na svjež zrak i provedete vrijeme vježbajući. Tijelo, ali i vaša karijera će vam biti zahvalni. Naime, karijera se puno bolje razvija kada joj pristupite sportski. Zato nemojte čekati – počnite već danas. Sada je pravo vrijeme.
