Kako ugasiti požar

Nedavno sam razgovarala s prijateljicom koja je bila nezadovoljna svojim životom. Istovremeno joj je nedostajalo energije i ustrajnosti da promijeni ono što joj smeta te se usmjeri na ono što želi. Imala je dojam kao da ne koristi svoje potencijale u potpunosti, no činilo joj se da nije sposobna preuzeti stvar u svoje ruke.

Koliko često nam se svima dogodi da se u situacijama, kad nam ne ide onako kako smo zamislili, ukopamo se u osjećaj nezadovoljstva i frustracije? Kao da su nas zarobili duhovi prošlosti! Tada nam se energija koja nam je potrebna za promjenu čini miljama daleko. Koliko puta ćemo upravo u tim trenucima provesti sate i sate razmišljajući o tome kako nam se tako nešto uspjelo dogoditi? Analizirati u potankosti svaki detalj onoga što nas čini nezadovoljnima? Rezultat je u pravilu sljedeći: intenzivnim postavljanjem pitanja kako smo se doveli u tu neželjenu situaciju samo pojačavamo osjećaj nezadovoljstva. To nam još više oduzima energiju da nešto uistinu poduzmemo. Naravno da je bitno spoznati uzroke koji su nas doveli u nepovoljnu situaciju kako bismo znali izbjegavati takve situacije u budućnosti. Međutim, postoji granica kada to propitkivanje prestaje biti korisno i adaptivno, te počinje biti ograničavajuće za rješavanje konflikata.

Zamka pretjeranog analiziranja uzroka

Nažalost, ono što se često događa slično je sljedećoj priči. Usred noći, kad to najmanje očekuje, stanara jedne kuće probudi miris dima. Ustaje iz kreveta i kreće tražiti izvor tog neugodnog mirisa. Ubrzo otkriva da kuhinja gori te da vatra kreće prema plinskim cijevima. Zapanjen nesrećom koja mu se događa, stanar bjesomučno analizira kako je došlo do izbijanja vatre. Istovremeno, dim ga sve više guši i njegova moć ispravnog prosuđivanja je drastično smanjena. Eksplozija je sve vjerojatnija, vatra se širi po zidovima, a on i dalje ostaje u svojoj kući, razmišljajući kako se to dogodilo. Pomalo gubi dah te ima sve manje energije da se pokrene i na vrijeme pobjegne iz kuće, koja sve snažnije gori i prijeti katastrofom.

Možda zvuči pomalo preuveličano, no to je upravo apsurd koji ponekad svi radimo kad se naše negativne emocije „zapale“. Tada krenemo analizirati zbog čega nam se to događa, koji su uzroci u pozadini. Vrlo brzo završimo razmišljajući o tome koliko je naš život zapravo (be)smislen. Istovremeno, moć prosuđivanja nam je potpuno zamagljena intenzivnim emocijama koje nas sve više obuzimaju. Različita istraživanja su pokazala da ono na što usmjeravamo pažnju se teže mijenja. Pritom vježbamo dio moždanih stanica koje su aktivne prilikom razmišljanja o problemu, čime one postaju snažnije i veće. Jednostavnim rječnikom rečeno – što više razmišljamo o onome što nas muči, to taj problem, praćen nezadovoljstvom i nedostatkom energije, postaje stabilniji i teže nam je poduzeti neku konkretnu akciju.

Smanjite intenzitet negativnih emocija

Ono što je prvo potrebno učiniti je pobjeći iz goruće kuće i udahnuti svježi zrak, a onda tek možemo nastaviti dalje. Tada možemo razmisliti o tome što je dovelo do vatre, i što možemo napraviti kako bi to u budućnosti prevenirali. Drugim riječima, prvi zadatak, bilo da ste se sami našli u toj situaciji ili da želite nekome pomoći, je smanjiti intenzitet negativnih emocija. Pritom, naglasak nije na potiskivanju negativnih emocija, već na smanjivanju njihova intenziteta. To će ponovo probuditi pozitivnu energiju koja će vas potaknuti na akciju. Naime, istraživanja pokazuju da doživljavanje negativnih emocija ima direktan učinak na funkcioniranje mozga. U mozgu se uključi svojevrsni filter koji tada omogućava da se lakše sjetite i drugih iskustava koje su izazvale negativne emocije. Tako ulazite u petlju negativnih informacija, što nadalje pojačava pesimizam o budućnosti i manjak vjere u vlastite sposobnosti za rješavanje konflikata. Upravo taj pesimizam i manjak samopouzdanja će biti štetni za rješavanje konflikata i problema, što će vas cementirati u negativnu situaciju umjesto da pretvorite konflikt u pobjedu.

S druge strane, kultiviranje optimizma i visokog samopouzdanja pomoći će vam da se uključite u pozitivna, cilju orijentirana ponašanja. Stoga, lako je zaključiti o iznimnoj važnosti izlaska iz stanja u kojem doživljavate negativne emocije. Što to znači u praksi? Dva su važna načina kako pobjeći iz kuće koja gori.

Zaokupite misli nečim drugim

Prvi se odnosi na promjenu aktivnosti. Ako ste kod kuće sami, izađite van i nađite se s prijateljima, otiđite vježbati ili trčati. Učinite ono za što znate da vam inače pričinjava zadovoljstvo. Ako želite pomoći prijatelju, kolegi ili podređenom da izađe iz negativnog stanja, napravite slijedeće. Otiđite s njim u šetnju, izađite barem kratko na zrak, promijenite okolinu u kojoj se nalazite, nazdravite sokom ili možda bocom vina.

O važnosti šetanja u vremenima lošeg raspoloženja mogu posvjedočiti i brojna istraživanja. Naime, istraživanja pokazuju da čak i samo petnaestominutna šetnja po vašem susjedstvu može značajno poboljšati raspoloženje, kognitivne sposobnosti, kao i kreativno rješavanje konflikata i problema. Isto bi se moglo reći i za tjelovježbu. Istraživanja pokazuju da će pola sata lagane tjelovježbe poboljšati raspoloženje, osjećaj kontrole i misaono funkcioniranje. Također, jedna od alternativa koja je primjenjiva i u skučenom prostoru jest meditacija. Meditacija je izuzetno učinkovita u izlasku iz pakla neugodnih misli. Usput, ako ste početnik u meditaciji ili pak posve neiskusni, postoji mnoštvo besplatnih vođenih meditacija dostupnih na internetu. U svakom slučaju bitno je zaokupiti pažnju nečim drugim, kako bi osoba maknula fokus s, u tom trenutku, ograničavajućih misli za rješavanje konflikata. Time se automatski oslobađa prostor za neka druga razmišljanja.

Usmjerite se na ono što želite postići

Druga, možda još važnija stvar, podrazumijeva prestati razmišljati i analizirati sve detalje vezane uz trenutačnu situaciju. Treba se usmjeriti na ono što želimo. Drugim riječima, želimo li se i dalje truditi oko odnosa s drugima ili pomoći nekome da se trgne iz osjećaja bezvoljnosti, razgovor trebate usmjeriti na ono što osoba želi. Trebate izbjegavati razglabanja o onome čime je nezadovoljna, te ju pitanjima o željama odvesti u željenu budućnost. Potaknite osobu da govori o svojim željama, pitanjima je dovedite do toga da mašta o tome kako će biti drugačije. Neka zamišlja sebe zadovoljnu i ispunjenu, neka priča o tome što može sve napraviti da to i postigne. Dar koji ćete oboje vrlo brzo dobiti zauzvrat je pozitivan osjećaj koji se javlja kad zamišljamo ostvarenje onog čemu težimo.

Naime, kada naš mozak zamišlja željenu budućnost, događa se nešto predivno. On sada osjeća sve one pozitivne emocije za koje pretpostavlja da će se dogoditi kad se to ostvari. A upravo te pozitivne emocije bit će ključan faktor koji će pomoći osobi da uistinu napravi prvi korak kako bi promijenila trenutačnu situaciju. Također, vizualizacija je općenito jako moćan alat u postizanju ciljeva. Ona preusmjerava osobu s osjećaja bespomoćnosti i samo sažalijevanja, na osjećaje nade, optimizma, samopouzdanja i postignuća.

Sjećate se priče s početka i moje prijateljice? Na kraju razgovora me pitala kako svaki put postignem da uistinu osjeti moju podršku te da je nakon našeg susreta motivirana i željna akcije. Odgovor je bio jednostavan – ključ je u tome da drugome budemo podrška u rješenju, a ne podrška u problemu. Još gore je ako ignoriramo i problem i rješenje.

Rješavanje konflikata i problema ili pretjerano razmišljanje?

Budući da je često teško razlikovati rješavanje konflikata i problema od pretjeranog razmišljanja, valja znati točno kako to napraviti. Popriličan broj ljudi smatra kako će više vremena razmišljanja o nekom problemu biti korisno za rješavanje konflikata i problema. Međutim, rješavanje konflikata i problema ne dolazi nužno s više provedenog vremena razmišljajući. Jednostavna definicija koja opisuje rješavanje konflikata i problema je ''aktivno traženje rješenja''. Drugim riječima, razmišljanje o tome kako poboljšati vještine, primijeniti različite strategije i poduzeti određene korake akcije. Rješavanje konflikata i problema se može prepoznati po tome da se smanjio stres. S druge strane, pretjerano razmišljanje uključuje pretjerano analiziranje. Ono sprječava pronalazak rješenja i povećava stres. Kako biste mogli spoznati kada se uključujete u neproduktivno ponašanje poput pretjeranog razmišljanja, možete se zapitati ova pitanja:

• Ima li ovaj problem uopće rješenje? Neki problemi jednostavno ne mogu biti riješeni i nisu u području naše kontrole. Međutim, ono što možete promijeniti je vaše emocionalno stanje
• Tražim li rješenje aktivno ili se fokusiram na problem? Traženje strategija kako poboljšati vaše financijsko stanje biti će vam korisno. Razmišljanje o tome kako je vaše financijsko stanje nepravedno ili zamišljanje o tome da ste beskućnik će vas paralizirati
• Hoću li nešto postići razmišljanjem o ovome? Korisno je razmišljati o problemima na poslu s ciljem dobivanja nove perspektive. No, ponovno prisjećanje vaših pogrešaka ili svađe s kolegom su dobri primjeri pretjeranog razmišljanja.

Kako prestati pretjerano razmišljati za rješavanje konflikata i problema

Sljedeći put kada se uhvatite u propitivanju svojih postupaka ili u zamišljanju najgorih mogućih scenarija pokušajte ovo:

• Zanemarite male stvari. Vjerojatno smo svi ovoga svjesni, no od tisuću odluka koje donesemo svakodnevno, velika većina nije vrijedna gubljenja energije. Kako biste identificirali odluke koje zahtijevaju pomnu analizu, razmislite o prioritetima i onome što vam je uistinu važno
• Kombinirajte kritičko razmišljanje s instinktom. Kada je odluka koju morate donijeti velika, lako je upasti u petlju opsesije najboljim rješenjem. Pitajte pitanja, istražite i skupite sve činjenice. Nemojte se bojati vjerovati svojem instinktu u donošenju odluke. Vjerovanje instinktu je ponekad točnije od načina koji naglašava sporost, pomnost i namjeru. Iako niti jedan pristup nije idealan, brze odluke iskorištavaju implicitno procesiranje vašeg mozga te mogu prekinuti ruminiranje i opsesije.
• Postavite rok i/ili uzmite pauzu. Što više vremena si dozvolite za razmišljanje o odluci, vjerojatnije je da ćete je pretjerano analizirati. Kada je vrijeme za rješavanje konflikata i problema, postavite si vremenski rok do kojeg ćete donijeti odluku. Veće odluke zahtijevaju više vremena, pa razmotrite uzimanje pauza kada donošenje odluka postane previše stresno.
• Poduzmite nešto oko stvari koje su u vašoj kontroli i zaboravite na one koji nisu. Čim primijetite da pretjerano razmišljate o nečemu, upitajte se mogu li vaše misli biti konstruktivnije. Ako je odgovor na to pitanje negativan, vjerojatno razmišljate o nečemu izvan vaše kontrole. Iako se ti događaji ili okolnosti ne mogu promijeniti, možete raditi na aspektima tih problema koji su promjenjivi.