Konflikt se može promatrati kao alat evolucije (ne revolucije) na radnom mjestu. Konflikt, ali još važnije, rješavanje konflikata koje nas vodi ka boljim rješenjima te uspješnom suživotu, važno je sagledati iz svih perspektiva.
Možete li zamisliti život bez sukoba? Vjerojatno će većina ljudi na to pitanje lagano odmahnuti glavom i pomisliti: „Kako bi to bilo lijepo!” No, trebamo se pitati je li uistinu to tako. Na spomen riječi konflikt, mnoge preplavi strah i neizvjesnost. Sasvim je uobičajeno da mnogima od nas odmah padaju na pamet situacije koje dovode do negativnih emocija. Tuga, ljutnja, povrijeđenost, napetost su samo neke od njih.
Zasigurno bi jako puno ljudi odmah pristalo na „cijepljenje” od rasprava i od suprostavljajućih razmišljanja. Mnogi bi poželjeli biti imuni na svu različitost koja može biti uzrokom neslaganja. Uostalom, naša kultura i odgoj nas uče da se ne suprostavljamo, već da se složimo s autoritetima. No, „lukavi“ smo mi ljudi. S jedne strane veličamo jedinstvenost svakog pojedinca, odnosno slavimo razlike koje čine ovaj svijet toliko bogatim i svestranim. S druge strane, radije bismo preskočili rješavanje konflikata te ustvari i rješavanje konflikata. Upravo te razlike u našim željama nas dovedu do potrebe da ih uskladimo. No, imajući sve to na umu, na rješavanje konflikata gledamo kao na nešto isključivo zamorno, neizvjesno i problematično.
Konflikt – opasnost ili prilika?
Loša vijest je da su sukobi neizbježan dio svakodnevnog života, kako privatnog, tako i profesionalnog, a neriješeni konflikt uništava organizacijsku klimu. Naime, interesi i potrebe ljudi vrlo su različiti. Pogledajte samo jedan klasičan primjer iz svakodnevice. Ujutro kad ustanete, vjerojatno vi, kao i svi vaši ukućani želite što prije u kupaonicu. Koliko god da ste tolerantni, povremeno će doći do manjih konflikata. A tek ste ustali! Ovo je samo jedan primjer s kojim se susrećete, a da niste niti svjesni takve situacije niti kako ona nastaje. No, koliko god mi mislili da su konflikti loši, postoji i jedna dobra vijest. Pitate se, kako to dobra vijest? Dobra vijest je da su sukobi neizbježan dio svakodnevnog života, kako privatnog, tako i profesionalnog. Ako mislite da je došlo do tiskarske greške, jer je pod dobru i lošu vijest navedeno isto, dopustite da vas razuvjerim!
Dugo vremena se smatralo (a i mnogi još uvijek to misle) da su konflikti nešto isključivo loše. Većini ljudi je sasvim uobičajeno stajalište da ih treba pod svaku cijenu izbjegavati. Da bismo znali da postoji konflikt i počeli ga rješavati moramo znati kako prepoznati konflikt. Kao i u mnogim drugim stvarima, po ovom pitanju je u zadnjih godina (i desetljeća) došlo do promjena. Danas prevladava shvaćanje da sukobi nisu sami po sebi ni dobri ni loši. Ono što može biti dobro ili loše su posljedice konflikata. Dok o tome hoće li posljedice biti dobre ili loše, ovisi o našim znanjima kako funkcionira rješavanje konflikata. Stoga se može zaključiti kako je od samih konflikata važnije rješavanje konflikata, odnosno sposobnosti za rješavanje osoba uključenih u konflikt.
Konflikt u organizaciji
Kineski znak za konflikt složen je od dva dijela: znaka za opasnost i znaka za priliku. Ovisi isključivo o nama kako ćemo doživjeti konflikt, kao opasnost ili kao priliku. Odnosno, kako ćemo se postaviti prema nastalom problemu, hoćemo li ga učiniti prilikom ili opasnošću.
Ako smatrate da je rješavanje konflikata nepotrebno, razmislite još jednom! Potpuni sklad među ljudima ne postoji. Svaki čovjek, a stoga i dio radnog kolektiva, ima određene sebi svojstvene karakteristike. Neki su povučeniji, neki su reaktivniji i glasniji, dok neki uživaju u društvu drugih i rijetko „upadaju“ u konflikte. Ponekada se čini da su odnosi potpuno harmonični, no je li to uistinu tako? Vjerojatnije je da se radi o izbjegavanju, potiskivanju i negiranju problema budući da mnogi jednostavno ne žele ulaziti u konflikte. Za to postoje brojni razlozi. Od toga da se ne žele nikome zamjeriti budući da su radni kolege, do jednostavno nedovoljne važnosti konflikta za osobu. Dok su neki zaposlenici vrlo strastveni oko svog posla i angažirani, neki jednostavno nisu te je manja šansa da će ulaziti u konflikte. Također, neki zaposlenici jednostavno imaju agresivniju komunikaciju u svakodnevnom životu te se to može preslikati i na komunikaciju na poslu. Postoje i prednosti postojanja i rješavanja konflikata!
Izbjegavanje ili…
No, je li izbjegavanje konflikata umjesto rješavanja konflikata zaista dobro i može li pozitivno utjecati na organizaciju? Odgovor je u gotovo svakom slučaju NE. To ne samo da ih neće riješiti, nego će problemi s vremenom postati intezivniji i teže riješivi. Šef koji vam nije kupio novo računalo ili koji vas nekoliko puta nije pozdravio na hodniku, ubrzo postaje omraženo lice. Šef koji vam je odbio dati slobodne dane kada ste ga to tražili odjednom je postao šef kojeg više ne možete podnijeti.
Ako dođe do eskalacije situacija, može doći i do toga da je upravo šef razlog zbog kojeg razmišljate o promjeni radnog mjesta. U situacijama kada se kao zaposlenik osjećamo ugroženo ili izloženo nepravednosti, nismo uvijek skloni sagledati situaciju objektivno. Možda je, u našoj prethodno navedenoj hipotetskoj situaciji, šef zapravo samo štedio budžet jer je upozoren da previše troši. Možda je upravo bio u procesu razvoda pa je ponekad zamišljen prolazio hodnicima. A slobodan dan?
Slobodan dan vam nije dao jer ste jedna od najvažnijih osoba na projektu koji treba biti što prije završen. Zvuči vam poznato? Upravo je rješavanje konflikata ponekad jedino rješenje koje može prevenirati ovakve posljedice nastale frustracijom i izbjegavanjem. Koliko god vam se činilo u tom trenutku neugodno ili možda čak i neprimjereno, uvijek je bolje razgovarati!
Posljedice konflikata mogu biti različite
Posljedice konflikata svakako mogu biti negativne: nezadovoljstvo, slabljenje međusobnih veza, lošija komunikacija. No, jednako tako, svaki sukob može imati i dobre posljedice, naravno pod uvjetom da dođe do rješavanja konflikata. Moguće je poboljšati kvalitetu donesenih odluka, potaknuti kreativnost pri osmišljavanju različitih rješenja, omogućiti bolju prilagodbu različitim promjenama. U poslovnom svijetu poznata je izreka Williama Wrigleya: „Kad se dva čovjeka na poslu uvijek slažu, jedan od njih je nepotreban”. Naime, grupa u kojoj nema konflikata postaje statična, neprilagodljiva na promjene i inovacije. Ako svi misle jednako, ako nema sukoba stajališta, nužna posljedica je da se na situaciju gleda samo iz jedne perspektive. Tada dolazi to toga da se mnogi drugi aspekti zanemaruju ili jednostavno ne vide.
Kako bi se grupa održala, kako bi bila samokritična i kreativna, određena količina konflikata je neophodna. Ovo se odnosi na većinu situacija i organizacija. Bilo da govorimo o poslovnim timovima, različitim udrugama, ili cijelim narodima, gotovo je uvijek isto pravilo. Zanimljivo je da odgajateljice u japanskim vrtićima potiču male sukobe među djecom (npr. jednom djetetu daju više bombona nego drugom). Zatim ih ostavljaju da se sami nose s novonastalom situacijom. Naime, to rade upravo zato što se smatra da je iskustvo sukoba i njegovo rješavanje preduvjet uspješnog socijalnog razvoja djece. Rješavanje konflikata se treba učiti i promicati od najranije dobi!
Iznimno važno je imati na umu da riječi sukob i nasilje nemaju ni približno jednako značenje. Upravo je učenje rješavanje sukoba, odnosno rješavanje konflikata, najbolji put da se steknu navike nenasilnog ponašanja.
Različito opažanje stvarnosti dovodi do konflikata
Jedna od definicija konflikta kaže da je konflikt situacija u kojoj dvije strane žele postići cilj. Cilj za kojeg smatraju da ga može postići jedna strana, ali ne obje. Ključan dio definicije je riječ opažati. Naime, najčešće nam se čini da su naše želje u potpunoj suprotnosti sa željama osobe s kojom smo u sukobu. Odnosno da ostvarivanje naših potreba isključuje mogućnost da druga osoba ostvari vlastite potrebe. Ono što se ne zna je da je samo oko pet posto sukoba na ovom svijetu uistinu neriješivo. Zbog čega tako teško pronalazimo rješenja? Zbog čega je rješavanje konflikata ponekad nedostižno u našim očima?
Jedan od glavnih razloga je različito opažanje stvarnosti. Ljudi opažaju stvarnost na različite načine – ovisno o vlastitim stavovima, emocijama, o prethodnom životnom iskustvu, i slično. Naravno, svatko od nas vjeruje u svoju percepciju svijeta i misli da je istinita. Stoga teško prihvaćamo da drugi čovjek možda vidi istu stvar na posve različit način i jednako vjeruje da je istinita. A zapravo smo svi u pravu, odnosno nismo. Naime, naš mozak u jednom trenutku može primiti ograničenu količinu informacija. Od svih dostupnih informacija pomno bira tako da odgovaraju našoj, već postojećoj slici svijeta.
Sve slike svijeta su točne pa konflikt možete zaobići
Sjetite se samo kako ste osobu u koju ste se zaljubili vidjeli isključivo u pozitivnom svjetlu. Voljela je iste filmove kao i vi, uživali ste oboje u dugim šetnjama prirodom, imali ste slične poštapalice, pročitali iste knjige. Nakon nekoliko godina možda više niste mogli vjerovati što vas je privuklo toj osobi. Vaši stavovi, vaše emocije, vaše iskustvo se promijenilo pa se promijenio i način na koji ste počeli gledati tu osobu. Možda vam više nije bilo toliko važno što volite iste filmove. No, zato vas je jako smetalo što ne želi godišnji odmor provoditi u mjestu za koje ste jako vezani. Naš mozak vidi ono što želi. Najbolji primjer tome su svjedočenja ljudi koji su prisustvovali nekom zločinu i vidjeli ga na potpuno drugačiji način. Sve to treba imati na umu kada ulazimo u rješavanje konflikata.
Na kraju se postavlja pitanje čija je slika svijeta uistinu točna? Tko zapravo ima pravo reći da situaciju vidi na ispravan način? Imajte to na umu i pokušajte biti tolerantni. Saslušajte tuđe mišljenje svaki put kad se ne složite s tom osobom. Možda vam je upravo to prilika za sagledavanje situacije na neki novi način. Također i prilika za osmišljavanje boljeg, kreativnijeg rješenja. I narodna izreka kaže: dvije su glave pametnije od jedne. Stoga, ne izbjegavajte rješavanje konflikata! Uvijek postoji šansa da ćete nešto novo naučiti!
Konflikt i rješavanje konflikata kao put to različitosti
Ne zaboravite, ljepota je u različitosti. No, ta različitost ima smisla jedino ako dođe do svog izražaja. Evolucija nas je učinila međusobno dovoljno sličnima, a ipak dovoljno drugačijima kako bi se nastavili razvijati i usavršavati. U tom smislu, konflikt se može promatrati kao alat evolucije koji nas vodi ka boljim rješenjima, ali i uspješnom suživotu. Svako izbjegavanje suočavanja s postojećim konfliktima, ili nametanje vlastitog mišljenja bez sagledavanja tuđeg, ne vodi do pozitivnih posljedica. Slična je stvar i sa popuštanjem drugima bez izražavanja vlastitih potreba i želja. Korak unazad! Upravo zato je konflikt na radnom mjestu potreban!
U svakom slučaju, isključivo o vama ovisi hoćete li konflikt vidjeti kao opasnost ili kao priliku. Pretvorite konflikt u pobjedu, kako za vas, tako i za druge!
