Duhovi prošlosti

Iako ponekad sami volimo to raditi, nije nam ugodno kada drugi nama spominju greške ili sukobe iz prošlosti. Zašto onda to i mi sami radimo? Puno je mogućih odgovora na to pitanje. Gotovo podjednako važno tome zašto i kako to radimo je koje su posljedice toga. Skloni smo raditi greške te je to sasvim uobičajeno, no koliko nam te greške mogu otežati rješavanje konflikata u budućnosti?

Svakovnevni život je nepredvidiv te nas često dovodi u razne konflikte. Od bliskih osoba do slučajnih prolaznika u prometu. U svakom slučaju, činjenica je da je puno lakše ulaziti u konflikte, nego osigurati rješavanje konflikata na zadovoljstvo svih strana. Rješavanje konflikata može biti prilika za uspostavljanje novih odnosa, poslova ili stjecanje iskustava. Konflikt ne treba gledati negativno jer možete pretvoriti konflikt u pobjedu. Svakako, konflikt može prerasti u nešto isključivo negativno, ali to ovisi o načinu na koji se pristupa njemu. Rješavanje konflikata nije uvijek za sve, niti u svakoj situaciji, način na koji će pristupiti konfliktu. Ponekad ljudski nagoni, inat i ponos prevladaju i kao pravo „rješenje“ vidimo izvlačenje kostura iz ormara, odnosno buđenje duhova prošlosti.

Gotovo u istoj mjeri u kojoj je to vidljivo u svakodnevnim situacijama (privatnom životu), prisutno je i u radnom okruženju. Neodgovarajuće rješavanje konflikata i prizivanje duhova prošlosti nije izuzetak u mnogim organizacijama pri čemu takvo rješavanje konflikata doprinosi nestabilnosti organizacije.

Put do konflikta – često je popločen dobrim namjerama

Ljeto je doba sunca, mora, prirode, lubenica, ali i doba u kojem se intenzivnije družimo s drugima: obitelji, prijateljima, kolegama. Često jedva dočekamo tu priliku da se malo kvalitetnije posvetimo jedni drugima, radeći naporno cijele godine. Čeznemo za pravom pažnjom i uživanjem u zajedničkim aktivnostima s nama bliskim ljudima. No, često nas stvarnost zapljusne poput hladnog tuša, kada nam se dogodi situacija slična sljedećoj:

A: „Ako ćeš se opet, kao i prošlih godina, spremati za put dva dana, bolje je da i ne idemo. Uvijek mi tako pokvariš zadovoljstvo i ne želim onda ići na put.“
B: „A baš se javila prava osoba. Nikad mi ništa ne pomažeš i još od mene očekuješ da sve bude savršeno. Pogledaj malo svoje mane prije nego kreneš optuživati druge!“
A: „Mogao sam i misliti da ćeš prebaciti krivnju na mene, jer to radiš uvijek. S tobom se nikada nije moglo razgovarati, uvijek sve mora biti po tvome i već me to živcira.“
B: „Razgovarati? Ti pod razgovorima podrazumijevaš svoje monologe u kojima ja ne mogu doći do riječi? Pa zapravo zašto i bih, kada ti moje riječi nikad ništa nisu značile…“

Vrlo brzo, kroz gotovo nekoliko rečenica, došlo je do konflikta. Apsolutno neželjeno, dolazi do zamjerenja pri čemu će trebati puno snage, vještine i volje kako bi rješavanje konflikata imalo učinka.

Rješavanje konflikata kao alternativa

Ovakve situacije najčešće završavaju šutnjom i osjećajem teške beznadnosti zbog međusobnog nerazumijevanja. Vjerojatno ste se i sami barem jednom u životu pronašli u ovakvoj situaciji. Veselje zbog druženja s osobom do koje nam je stalo odjednom se čini kao nedostižan san. Ni iz čega se čini kao da je došlo do konflikta. Čini nam se kao da između nas stoji neka velika prepreka, koju niti uz najbolju volju ne možemo premostiti. Koji je uzrok ovakvih situacija i imamo li ikakav utjecaj nad njima? Nema točnog i jedinog odgovora na to pitanje. No, možemo imati utjecaj nad vlastitim ponašanjem te načinom na koji ćemo pristupiti rješavanju novonastalog sukoba odnosno kako ćemo ugasiti požar.

Nekoliko je stvari na koje treba posvetiti pozornost kada predosjećamo nastajanje konflikta te mogućnost spominjanja prošlih događaja u novoj situaciji. Konfliktu se treba pristupiti situacijski te će time rješavanje konflikata tada, ali i u budućnosti biti bezbolnije. Sve što zasmeta kod druge osobe treba pokušati objasniti kroz samu situaciju. Ne treba isticati kako je osoba jednostavno takva i da se tu ništa ne može promjeniti te vi trebate biti ti koji će okrenuti novu stranicu u vašim odnosima.

Na primjer, u prethodnoj situaciji bi se na kritike o dugom spremanju osoba B mogla osvrnuti na drukčiji način. Umjesto da kaže da joj osoba A nikad ne pomogne, mogla ju je zamoliti za pomoć. Pri tome bi mogla napomenuti kako bi jako cijenila pomoć te da vjeruje da bi tako u budućnosti bili brži. Također bi odmah istaknula i sve dobrobiti suradnje i usmjeravanja prema zajedničkom cilju pri čemu dio odgovornosti daje osobi A. Odnosno, osoba A ima priliku da pokaže da je spremna pomoći čime pada u vodu početna pretpostavka da nije sklona pomoći. Jako je važno nastaviti komunikaciju jer ignoriranje na poslu je gore od mobbinga.

Zamke prošlosti

Uz sve prethodno navedeno što se odnosi na prebacivanje sukoba u sadašnjost, treba posvetiti pažnju još nekim zamkama prošlosti. Ako analiziramo sadržaj rečenica izgovorenih u prethodno opisanoj situaciji, možemo zamjetiti nekoliko stvari. Vrlo brzo nam postaje jasno da se sve one odnose na opisivanje negativnih iskustava iz prošlosti. Ako jedna osoba krene u razgovor s izvlačenjem nekog prošlog konflikta, najvjerojatnije je da će joj biti uzvraćeno protuoptužbama. Takve su protuoptužbe također izvađene iz prošlosti, pri čemu se još jednom vidi važnost već navedenog prebacivanja sukoba u sadašnjost. Rješavanje konflikata tada postaje ostvarivo iz razloga zato što je moguće utjecati na ishod u sadašnjosti, ali ne i prošlosti. S obzirom da se tako čitav kontekst odnosa stavlja u prošlost, nema mnogo šanse za rješavanje konflikata. Vjerojatnost da razgovor završi u pozitivnom i konstruktivnom tonu je ravna nuli. Zašto je tako? Prije svega treba sagledati tri najveće zamke prošlosti koje mogu biti prepreka za rješavanje konflikata!

• Prošlost se ne može mijenjati

Prošlost je završena priča. U prošlim situacijama smo reagirali kako smo znali i umjeli, i to je rezultiralo određenim posljedicama. U toj situaciji smo možda mislili da je tako najbolje. Ponekad bi voljeli da se možemo vratiti i odreagirati drugačije, ali to je jednostavno nemoguće. Zato su svi razgovori o tome što bi bilo da je bilo, jednostavno bespredmetni. Bilo pa prošlo. Jedino što možemo je učiti iz tih prošlih situacija i pokušati ne ponoviti vlastite pogreške u budućnosti već na njima učiti. Važnije je biti posvećen budućnosti i događajima na koje tek možemo i trebamo utjecati.

• Prošli konfliktni događaji prepuni su teških emocija

Kada se sjetimo nekih prošlih konflikata osjećamo se jako loše. Bez obzira je li nas je netko povrijedio ili zbog toga što smo mi nekoga povrijedili. Ti osjećaji se znaju javiti u sadašnjosti istim ili višim intenzitetom kao i u konkretnoj prošloj situaciji. U toj novoj situaciji, dodatnu težinu osjećajima daje i činjenica da se sada više ništa ne može promijeniti. Tada ulazimo ili u nerješivo samosažaljenje ili u potrebu da te probuđene emocije prenesemo na drugu osobu. Upravo na tu osobu koja nam je zadala bol. Drugim riječima, u tim situacijama ponovno ranjavamo i sebe i drugu osobu te tako samo produbljujemo međusobni jaz. To najčešće završava tako da u nekom trenutku ponovo potisnemo te emocije i osiguramo površni mir. Mir koji vrlo uskoro biva uzburkan opet istim neriješenim emocijama čime ulazimo u bezizlaznu spiralu zamjeranja gdje nema izlaza.

• rošlost nam oduzima energiju i daje osjećaj nemoći

Ako stalno razmišljamo o prošlim konfliktima, onda su u njima zarobljeni i naši odnosi s konkretnom osobom i mi sami. Tada osjećamo nemoć da bilo što promijenimo. Nemoć koja obuzima i preuzima gotovo čitavo naše funkcioniranje u odnosu s drugom osobom. Oduzima energiju za sadašnjost i budućnost, pa nam se sve čini već unaprijed besmisleno. Počinjemo se miriti s time da ćemo imati odnose koji će uvijek biti potencijalna tempirana bomba. Javlja se osjećaj da uvijek možemo očekivati da će netko izvući nekog aduta iz prošlosti. Time samo doprinosi frustraciji i čitav odnos stavlja u pat poziciju. Drugim riječima, postajemo taoci vlastite prošlosti, bez nade da će nas ona ikada ispustiti iz svojih kandža.

U kojem jezeru plivati?

Kada sve zajedno sagledamo, čitava opisana situacija može se činiti prilično beznadno. Dobra vijest je da itekako imamo moć osloboditi se iz takvog čudnog ropstva. Iako čitava situacija ovisi i o našem sugovorniku, isto toliko ovisi i o nama! Naime, prošlost nas sigurno neće pustiti tek tako, jer na svojoj strani ima moćne saveznike. Ovdje se ističu osjećaje krivnje i samosažaljenja, koji nas poput vira trenutačno mogu usisati i dugo ne puštati. Međutim, ono što možemo učiniti je da uopće ne ulazimo u to jezero puno opasnih virova! Puno sigurnije i mudrije je plivati u jezerima sadašnjosti i budućnosti. Ne dopustite da vas se uvuče u dubine nesigurnosti!

Ponekad se čini lakše prepustiti zamjeranju, samosažaljenju i krivnji, no vjerujte u jasan cilj i ishod koji želite postići. Ako ga vaš sugovornik ne vidi, ne budite i vi slijepi. Znajte zašto želite postići kompromis i razrješenje konflikta. Vjerujte vlastitim motivima i željama te vas ništa neće moći omesti. No, najvažnije od svega – živite u sadašnjosti. Kada smo u sadašnjosti možemo slobodno analizirati naš trenutni odnos i dogovoriti se oko toga što želimo. Tada bi naša hipotetska situacija izgledala na sljedeći način:

A: „Volio bih da se brže spremimo za put, kako bi stigli na odredište prije mraka.“
B: „Vrlo rado, ali će mi u tom slučaju trebati tvoja pomoć kako bi mogli što prije krenuti.“
A: „U redu, naravno. Uvijek ti mogu pomoći samo me trebaš pitati! Što ja trebam napraviti?“
B: …

Zaboravite prošlost, okrenite se budućnosti!

Takvim pogledom se uistinu rješava trenutačni problem i značajno osnažuje odnos. Budite spremni raditi kompromise. Trebamo biti u sadašnjosti, a prošlost tretirati jedino kao vrijednu riznicu mudrosti zasnovanu na iskustvu. Naime, što je teže prošlo iskustvo, to snažniju poruku ima za nas. Na temelju prošlosti trebamo u sadašnjosti pronaći način kako u sličnim situacijama reagirati mudrije. Sve što nam se dogodilo trebamo gledati kao životnu školu. Školu koju smo morali proći kako bi znali izgraditi sadašnjost i budućnost kakvu želimo, trebamo i zaslužujemo.

Kada usvojite način rješavanja konflikata usmjeren na sadašnjost (i budućnost), možete ga primijeniti na sva područja. Od privatnog života, sve do radnog okruženja koje je neizostavan dio kojem treba posvetiti pozornosti. Sukob s kolegama i rukovoditeljima može naštetiti i vama, ali i vašim kolegama i vašoj organizaciji. Nemojte dopustiti da vas duhovi prošlosti ograničavaju u vašem profesionalnom i poslovnom napretku i zadovoljstvu kojeg zaslužujete! I uvijek je dobro prisjetiti se mudrih riječi Ane Frank: „Kako je divno to što nitko ne treba čekati niti jedan trenutak prije nego počne poboljšavati svijet!“

Uživajte u sadašnjosti i veselo izgrađujte budućnost!