Formula za uspjeh suvremenih menadžera

Koja je formula za uspjeh suvremenih menadžera? Tko su uspješni članovi menadžmenta? Sasvim sigurno oni čije organizacije postižu zacrtane poslovne rezultate. Da bi bio uspješan u svome poslu, menadžer treba imati stručna znanja za donošenje dobrih poslovnih odluka. Također, treba imati konceptualne vještine, tj. sagledavanje šire slike, analitičke sposobnosti, umijeća rješavanja problema i donošenja odluka, i sl., Osim navedenih vještina, bitne su i vještine komunikacije i rada s ljudima. Američka udruga menadžera ističe da su upravo ove potonje najvažnije za uspješno rukovođenje i ostvarivanje rezultata. Suvremena istraživanja u ovome području to potvrđuju. Naglašavaju da su upravo vještine rada i komunikacije s ljudima važnije za uspjeh od inteligencije i stručnih znanja. Stoga menadžment u formulu za ocjenu suvremenih menadžera sigurno treba uvrstiti i vještine rada s ljudima.

Ova saznanja pokrenula su čitavu lavinu rasprava i polemika. Do nedavno menadžeri su trebali znati čitati financijska izvješća, organizirati poslovne procese, analizirati tržište te uspješno plasirati proizvod ili uslugu. Sve su se te vještine, s pravom, smatrale važnima za dobro poslovanje. Međutim, sustavno se zanemarivalo znanje o najvažnijim elementima svake organizacije. Bez tih elemenata niti najsofisticiraniji poslovni planovi nemaju šanse za uspjeh, a to su ljudi. Između odlično osmišljenih poslovnih planova i izvrsnih rezultata nalaze se ljudi koji omogućuju da ovaj proces zaživi i ostvari se.

Tijekom zadnjih deset godina mnoga istraživanja upućuju da je kompetentan menadžment ključna odrednica organizacijske uspješnosti. Na to se posebno odnosi kvalitetan menadžment s ljudima u organizaciji. Ova istraživanja provedena su širom brojnih industrijskih sektora, međunarodnih okruženja i različitih organizacija.

Važnost kompetentnog menadžera

Rezultati istraživanja sada ukazuju da je gotovo neupitno da ako organizacije žele uspjeti, moraju imati kompetentan i vješt menadžment. Važnost kompetentnog menadžera može se jasno prikazati na primjeru jednog istraživanja provedenog 1986. Istraživanje je ispitivalo faktore koji najbolje objašnjavaju financijski uspjeh 40 velikih organizacija u razdoblju od pet godina. Identificiralo se i procijenilo pet najvažnijih prediktora uspjeha organizacije. Tih pet prediktora uključivali su tržišni udio (što je veći tržišni udio poduzeća, to je veća profitabilnost). Zatim, kapitalnu intenzivnost organizacije (što je organizacija više automatizirana i tehnološki suvremenija, to je veći profit). Važni faktori su bili i veličina organizacije u kontekstu imovine i prosječni povrat od prodaje u organizaciji. Konačno, jedan od pet faktora financijskog uspjeha organizacije bio je sposobnost menadžmenta da učinkovito upravljaju svojim ljudima. Taj faktor naglašava da dobro upravljanje ljudima pomaže u stvaranju profitabilnosti organizacije. Ovaj faktor razlikovao se od ostalih faktora. Točnije, bio je tri puta moćniji od svih ostalih faktora zajedno u obračunu financijskog uspjeha organizacije u razdoblju od pet godina!

Dakle, pokazalo se da uspješne organizacije imaju menadžment s dobro razvijenim vještinama upravljanja ljudima. Rezultati brojnih anketa dosljedno pokazuju da je faktor koji je najodgovorniji za poslovni neuspjeh loše upravljanje. Stoga, najbolji način da se osigura poslovni uspjeh je da menadžment bolje upravlja ljudima.

Zašto se ljudskom faktoru posvećivala tako mala pozornost u menadžerskim edukacijama? Zbog različitih predrasuda koje su donedavno dominantno vladale u poslovnom svijetu. Prva predrasuda je da bi ljudi sami po sebi trebali poslu pristupati odgovorno.

Organizacijska klima je posljedica rada menadžera

Današnja istraživanja govore da samo 19% osoba koje se zapošljavaju nakon završenog školovanja ima dobro razvijene radne navike. Zna se da kvocijent inteligencije pridonosi uspješnosti u poslu do najviše 25%. Istraživanja na zaposlenicima ukazuju da više od 50% nema motivacije za daljnje učenje i usavršavanje na poslu. Također, ukazuju da 40% njih ne zna kako surađivati s kolegama. Svi ovi podaci ruše tezu da su ljudi nakon školovanja potpuno pripremljeni za savjestan rad na poslovnim izazovima. Možda su dobili temelje stručnih znanja i vještina, ali su još daleko od prave profesionalne kompetentnosti. Ta kompetentnost uključuje i uspješnu suradnju s kolegama, učinkovito upravljanje vremenom, dobro upravljanje stresom u stresnim situacijama i sl. Sve se to ne uči u redovnom školskom sustavu, a ulazi u formulu za uspjeh suvremenog menadžmenta. Većina se s ovim pojmovima susreće kada počne raditi i osjeti nedostatnost u postojećim znanjima zbog čega neuspješno obavljaju posao.

Da bi djelatnici usvojili potrebne stručne kompetencije, menadžment im treba dati priliku i poticati ih. Međutim u tome ih sprečava druga raširena predrasuda. Druga  predrasuda je da su u temelju svih tih vještina karakterne osobine koje se ne mogu mijenjati. Drugim riječima, neki rukovoditelji još uvijek vjeruju da su određene karakteristike nešto s čime se čovjek rađa, te da se to ne može naučiti. Npr. savjesnost, komunikativnost i miroljubivo rješavanje sukoba. Zaposlenicima koji se pokažu „talentiranijim“ za ove poslovne vještine rado će delegirati posao. S druge strane, drugima će dodjeljivati manje zahtjevne poslove, jer u njih nemaju povjerenja i sumnjaju da se mogu razviti.

Autoritarni menadžer samo odmaže

Treća predrasuda je ta da ljudima treba rukovoditi autoritarno i stalno ih tjerati na rad. Jer prema tome u suprotnom većina ih ne bi radila ništa. To svakako ne ulazi u formulu za uspjeh suvremenih menadžera. Sva istraživanja ukazuju da ljudi pod pritiskom rade samo onoliko koliko moraju. Kada se djelatnike pita zašto ne rade onoliko dobro i predano koliko bi mogli, najčešće daju dva odgovora. Nitko im nije rekao što točno trebaju raditi, kao niti kako treba izgledati kvalitetan rad. Vrlo često navode da ne znaju rade li dobro ili loše, jer im o tome nitko ne govori.

Stoga je jedna od temeljnih zadaća menadžmenta definirati zaposlenicima točan opis njihovog posla i standarde rada kojih se trebaju pridržavati. Nadalje, trebali bi im redovito davati povratne informacije o tome kako kvalitetno trenutačno rade i što trebaju poboljšati. U slučaju problema trebali bi ih učiti kako da ih sami riješe, jer tako povećavaju njihovu kompetentnost. Trebali bi ih redovito pitati i za mišljenje i ideje, pogotovo kada se radi o konkretnom području njihovog rada. Sve to rukovoditelji ne mogu ostvariti bez svakodnevne otvorene komunikacije sa svojim ljudima. Poznati menadžer, Lee Iacocca, koji je poduzeću Chrysler omogućio novi uspon i prosperitet, uvijek ističe sljedeće: „Motivacija je presudna za djelovanje poduzeća, a jedini način motiviranja ljudi je komunikacija s njima. Dobar lider treba izaći iz zone udobnosti i slušati barem isto toliko vremena koliko i govori.“ Do sada ste mogli već otkriti dio formule za uspjeh suvremenih menadžera, ali u nastavku slijedi više o tome.

I menadžer treba biti stručnjak - menadžmenta!

Po završetku škole ili fakulteta od novopečenih se djelatnika očekivalo da imaju sva potrebna znanja, kao i savjestan pristup poslu. Ako se osoba nije kasnije u poslu pokazala dovoljno dobrom, krivnja se prebacivala na loš selekcijski postupak.

Rukovoditelj je onaj koji, samo mu ime kaže, treba pružiti ruku svojim zaposlenicima i povesti ih prema cilju. Ipak, to mnogim suvremenim rukovoditeljima predstavlja veliki problem. S obzirom da se u pravilu regrutiraju iz dobrih stručnjaka, lako rješavaju stručne probleme. U kontaktu s ljudima pokazuju puno manje strpljenja i kreativnosti. Struka im predstavlja izazov, a rad s ljudima – teret. Nemaju se vremena baviti ispitivanjem uzroka slabijeg rada ljudi, kao niti pronalaženjem najboljeg pristupa za njihovo rješavanje.

Što uraditi? Ako je netko stručnjak, onda će se ponašati stručno i kompetentno u svim poslovnim izazovima. To znači da će i na menadžerskoj poziciji svjesno i odgovorno odabrati pravi pristup za postizanje uspjeha. Taj pravi pristup podrazumijeva kvalitetan rad s ljudima. Kao što ste mogli već zaključiti kvalitetan rad s ljudima uključen je u formulu za uspjeh suvremenih menadžera. Prvi korak je iskrena analiza postojećih znanja i vještina rada s ljudima. Zatim slijedi usvajanje vještina koje su razvijene u manjoj mjeri, kao i njihova stalna praktična primjena. Samo takav pristup omogućuje priznatim stručnjacima da postanu priznati i u svojoj novoj, rukovoditeljskoj ulozi. Rezultati koje će tako ostvarivati biti će onakvi na kakve su već navikli baveći se svojom osnovnom strukom. Vrhunski.

Pristup razvoju menadžerskih vještina

Vještine menadžera su povezane s složenijim temeljem znanja od drugih vrsta vještina. Također su inherentno povezane s interakcijama s drugim (često nepredvidivim) pojedincima. Svaki pristup razvoju upravljačkih vještina mora uključivati veliku dozu praktične primjene. Razvoj kompetencija menadžera vezan je i za konceptualno učenje i za praksu ponašanja što spada u formulu za uspjeh suvremenih menadžera.

 Brojni dokazi sugeriraju da je model učenja u pet koraka najučinkovitiji za pomaganje pojedincima da razviju menadžerske vještine. Prema tom modelu prvi korak uključuje procjenu vještina. Cilj prvog koraka je procijeniti trenutne razine vještina i znanja i potaknuti spremnost na promjenu. Da bi se to postiglo koriste se ankete i igranje uloga.

Zatim, drugi korak ovog modela je učenje vještina. Cilj je u ovom koraku podučavanje ispravnih načela te predstavljanje obrazloženja za određene smjernice ponašanja. Kako bi se to postiglo koriste se pisani tekstovi, i smjernice ponašanja.

Treći korak podrazumijeva analizu vještina. Cilj je navesti primjere prikladne i neprikladne izvedbe određenih vještina te analizirati načela ponašanja i zašto su ona učinkovita. Kako bi se to izvelo koriste se primjeri slučajeva.

Četvrti korak sastoji se od uvježbavanja vještina, a koriste se vježbe, simulacije i igranje uloga. Cilj ovog koraka je prakticirati smjernice ponašanja, prilagoditi principe osobnom stilu te primiti povratne informacije i pomoć.

Konačno, peti korak koji služi razvijanju menadžerskih vještina je primjena naučenih i svladanih vještina, a da bi se to postiglo koriste se zadaci (ponašajni i pisani). Cilj ovog finalnog koraka je prenijeti naučeno u situacije u stvarnom životu te stalno poticati osobni razvoj.

Razvoj osobnih vještina

Formula za uspjeh suvremenih menadžera kreće od razvoja osobnih vještina. Da biste potakli bolje odnose s ljudima na radnom mjestu i suradnju općenito važno je krenuti od sebe.

Kada govorimo o razvijanju osobnih vještina dobro je krenuti s razvojem samosvijesti. Trening razvijanja samosvijesti ne može samo pojedincu u njegovoj sposobnosti da razumije i upravlja samim sobom, ali i drugima. To možete postići povećanjem izloženosti novim informacijama i bavljenjem aktivnostima na koje niste inače navikli. Osim toga, pokušajte razviti zdravu evaluaciju sebe samoga. To pokušajte na način da svjesno pratite vaše osobne snage i pronalazite područja u kojima biste se mogli nadograditi. Slično tomu, vodite dnevnik kako bi sami sebe lakše analizirali.

Slijedeća osobna vještina važna za formulu uspjeha suvremenih menadžera je upravljanje vlastitim stresom. Prvi korak kojim ćete doći do lakšeg upravljanja vlastitim stresom jest učinkovitije upravljanje vremenom. Primjerice, provjerite preuzimaju li zadaci niskog prioriteta previše vašeg vremena u usporedbi sa zadacima visokog prioriteta. U skladu s time uskladite i svoje vrijeme. Isto tako, od velike važnosti je i bavljenje redovitom fizičkom aktivnošću i pravilna prehrana. Kako bi upravljali stresom počnite primjenjivati neke od tehnika relaksacije.

Posljednja osobna vještina u formuli uspjeha suvremenih menadžera je analitičko rješavanje problema i kreativnost. Kako biste analitički riješili problem potrebno je proći kroz četiri razine:

• definirajte problem
• generirajte alternativna rješenja
• ocijenite i odaberite najbolje rješenje i na kraju
• implementirajte odabrano rješenje.

Da biste razvili kreativnije razmišljanje, izdvojite vrijeme za kreativnost „brainstormajte“ nove ideje te pobijedite strah od neuspjeha.

Razvoj interpersonalnih vještina

Sada kada smo naveli kako raditi na sebi za što bolji uspjeh u rukovođenju, prelazimo na razvoj interpersonalnih vještina. Za početak je važna izgradnja odnosa podržavajućom komunikacijom. Koristite rečenice kojima ćete pokazati da cijenite druge, njihovu važnost i posebnost. Iskazujete fleksibilnost te otvorenost za nove ideje. Budite otvoreni za dvosmjernu komunikaciju umjesto dominiranja ili prekidanja druge osobe. Također, važno je pronaći područja slaganja i pozitivne karakteristike druge osobe prije nego što naglasite neslaganje ili negativne stvari.

Zatim, u formuli za uspjeh suvremeni menadžment svakako treba koristiti stjecanje moći i utjecaja. Kako biste to postigli važno je da imate potrebna znanja i vještine u području menadžmenta. Dakle, stručnost u tom području utječe na stjecanje moći. Osim stručnosti, za stjecanje moći korisno je imati proširenu mrežu kontakata te pratiti sve aktualne informacije u organizaciji.

Još jedan važan aspekt razvoja interpersonalnih vještina u formuli za uspjeh suvremenih menadžera je motiviranje drugih. Ključni koraci u motivaciji su: definiranje prihvatljive razine izvedbe, pomaganje u uklanjanju svih prepreka u postizanju zadanih ciljeva, nagrađivanje uspjeha. Osim toga, povremeno provjeravajte percepcije podređenih u pogledu pravednosti dodjele nagrada te im pružite povratnu informaciju.

Zadnja stavka bitna za razvoj interpersonalnih vještina koja je u formuli za uspjeh suvremenih menadžera je upravljanje konfliktima. Međuljudski konflikti su bitni, sveprisutni dio organizacijskog života. Zapravo, način na koji menadžeri rješavaju konflikte prediktor je uspjeha organizacije. Kao najbolji način rješavanja konflikata pokazala se suradnja. U suradnji su stajališta obje strane jednako bitna i usmjerena je na rješenje kojim će obje strane biti zadovoljene.

Razvijanje grupnih vještina

Za početak kod razvijanja grupnih vještina od posebne važnosti su osnaživanje i delegiranje. Osnaživanje se odnosi na pomaganje u razvoju vlastite učinkovitosti, osobne kontrole, značenja i povjerenja drugih suradnika. Kako biste to postigli pružite resurse zaposlenicima (trening, tehničku podršku, pristup relevantnim informacijama i sl.). Svakako važno je da ste pravedni prema svima, otvoreni i brinete za svoje zaposlenike. Zbog toga će se osjećati osnaženo. Prilikom delegiranja zadataka omogućite zajedničko sudjelovanje u određivanju nekih zadataka. Isto tako, dobro je omogućiti podršku u obavljanju delegiranih zadataka.

Slijedeći važan korak u razvijanju grupnih vještina i bitna stavka formule za uspjeh suvremenih menadžera je izgradnja učinkovitih timova i timski rad. Naučite prepoznati fazu rada u vašem timu kako bi lakše razvili tim i kako bi lakše svi obavljali svoje zadatke. Kada formirate tim razvijte kredibilitet kao preduvjet da vas članovi tima prate. Za bolji timski rad potičite dobre odnose između članova tima.

Konačno, najvažnije kod razvijanja grupnih vještina je biti voditelj pozitivne promjene. Što to znači u formuli za uspjeh suvremenih menadžera? Uspostavite pozitivnu organizacijsku klimu na radnom mjestu na način da potučete suosjećanje, opraštanje, zahvalnosti i povratne informacije o snagama zaposlenika. Također, češće komunicirajte o viziji organizacije sa svojim zaposlenicima.

Isprobajte barem neke od navedenih savjeta iz formule za uspjeh suvremenih menadžera i sigurni smo da će uspjeh slijediti!