Menadžment čiji je interes usmjeren na druge ima puno veću vjerojatnost za poslovni uspjeh! Jeste li usmjereni prema samo vama i vašim potrebama? Primjećujete li druge zaposlenike i njihove ideje i prijedloge?
Sasvim je jasno da su vodstvo i menadžment procesi koje se tiču svih nas, bavili se mi vođenjem ili sami bili vođeni. Bez obzira vodimo li neki posao, svoje misli, obitelj, borimo se za ono što je ispravno. Organiziramo li obiteljsko okupljanje, odlazak na godišnji odmor, vodimo brigu za svoje kućanstvo, svatko od nas ima svoju menadžersku ulogu. Svatko od nas tijekom života neprestano preuzima nove i ponekad nepoznate nam menadžerske uloge. Uz njih ide promicanje i čuvanje onoga što je ispravno, dugotrajno i vrijedno za sve koje vodimo i sve što vodimo. Dakle, uzimamo u obzir više aspekata kako bismo bili uspješni u vođenju i kako bismo donijeli kvalitetnu i dobru odluku.
U povijesti je bilo mnogo takvih menadžera i vođa. Postoji velika vjerojatnost da svatko od nas ima nekog od njih u mislima koji nam služi kao motivacija i uzor. Machiavelli, kojeg svi spominjemo u jednom sasvim drugačijem svjetlu inzistirao je na vođenju vrlinama, ako se želi i postiže dobrobit onih koji se vode! Menadžment Leadership Akademija ističe važnost menadžerske uloge i kroz svoj program omogućuje poduzetnicima i menadžerima razvoj vještina potrebnih za tu ulogu.
Menadžment u prošlosti i danas
Tijekom prošlosti ljudi su uvidjeli važnost menadžmenta u organizacijama. S obzirom na to da se neprestano razvijamo i učimo na svojim pogreškama, tako se i razlikuje stil upravljanja koji se primjenjivao u prošlosti i koji se primjenjuje sada. U 20. stoljeću na stil upravljanja se prvenstveno gledalo kako menadžeri koriste svoje ovlasti kako bi obavili posao i uspješno ispunili ciljeve. Postojala je i percepcija da postoji jedan najbolji način upravljanja kojim bi se postigli najbolji rezultati u svakoj situaciji. Prije 1980-ih stil 'naredbe i kontrole' općenito se smatrao normom i zaposlenici su morali to uvažavati kako bi ostali raditi na radnom mjestu makar to bio i rad od kuće. Dakle, tad menadžeri nisu bili usmjereni na odnose, odnosno nisu bili usmjereni prema drugima.
Kasnije su se više počeli favorizirati stilovi suradnje i treniranja, s ciljem promicanja motivacije i angažmana među zaposlenicima. Danas se naglasak stavlja na stil upravljanja kao načinu na koji se menadžeri odnose prema ljudima. Također raste uvjerenje da menadžeri moraju znati što radnike pokreće, pronaći stil koji je autentičan za njih i da će morati prilagoditi svoj stil u skladu s kontekstom - kulturom organizacije u kojoj rade, prirodom zadataka koje treba izvršiti te karakteristike i očekivanja od članova tima. Danas se menadžeri dodatno educiraju i stručno usavršavaju kako bi poboljšali svoj pristup i odnos sa zaposlenicima. Menadžment Leadership Akademija kroz svoj program radi na osnaživanju menadžerskih vještina.
Menadžment kao služba služenja drugima
Menadžment je namijenjen služenju drugima, ali ne samo kontroli i naređivanju. Pravi menadžment razlikujemo od diktatorstva. On ne uskraćuje individualnu slobodu, slobodu izbora, samopouzdanje, odgovornost ili bilo koji oblik komunikacije. On uključuje da se u obzir uzimaju interesi i kvalitete drugih, a u drugi plan stave vlastiti interesi. Takvim načinom vođenja stvaramo pozitivnu atmosferu i ozračje u organizaciji čak i kad nas pritišću naše vlastite brige.
Menadžer treba uzimati u obzir ideje i potrebe onih koje vodi. Njegovi sljedbenici, odnosno zaposlenici dužni su raditi isto kao i menadžer. Postupajući tako, oni razvijaju svoj duh i karakter, u svoje ponašanje integriraju samopouzdanje, disciplinu, ljubav i poštovanje prema drugima. Ispitivanje vještina upravljanja ljudima može vam pomoći da otkrijete svoje snage i identificirate područja za poboljšanje. Tako se razvija odgovornost pojedinca unutar grupe i poput valova na vodi se širi na druge grupe, te na društvo u cjelini. Menadžment Leadership Akademija usmjerena je na razvijanje vještina upravljanja ljudima. Također, Menadžment Leadership Akademija pruža poduzetnicima i menadžerima znanja potrebna za razvoj komunikacijskih vještina, što može pozitivno utjecati na upravljanje ljudima u organizaciji.
Ovakvo razmišljanje o služenju drugima čini se čudnim ako se osvrnemo oko sebe i vidimo što se oko nas događa oko nas. U previše slučajeva vidimo menadžment koji ne radi kako bi dobio povjerenje onih kojima bi trebali služiti. Uporno i stalno radi se na promicanju vlastitih ideja i želja. U današnje vrijeme je teško reći služe li menadžeri nama ili sebi. To je teško reći zato što je uobičajeno naći menadžere kojima su najvažniji ciljevi privilegija, moć i zarada.
Služe li menadžeri nama ili sebi?
Postoje mišljenja i uvjerenja da oni kojima rukovode već imaju znanje i sposobnost brinuti se za sebe. Smatraju da nema potrebe rad usmjeravati kako bi aktivno vodili druge ljude, nema potrebe naučiti ih kako pravilno misliti, ponašati se ili upravljati sobom. No iako to zvuči vrlo privlačno, ustvari je samo pranje ruku onih koji tako govore. Iskustvo nam govori da ljudi iz raznih razloga često ne čine sve u svom najboljem interesu. U konačnici vrlo su zahvalni pravom menadžeru koji je spreman učiti ih i voditi kako bi postigli uspjeh. Kada vide da ih pravo znanje i usmjerenje vode prema njihovoj dobrobiti, ma koliko ta promjena ponekad bila teška za usvajanje.
Menadžer je pojedinac koji gradi i brani! Zna što je najbolje za čitavu grupu, iako to, naizgled, bilo i protivno njegovom osobnom interesu. Učinkovit menadžment nužna je kvaliteta za sadašnje i ambiciozne vođe kojima je cilj poboljšati komunikaciju na radnom mjestu i pripremiti zaposlenike za uspjeh. Menadžerska uloga je uloga čuvara nečega što je veće od njega samog, načela trajne vrijednosti. To je stanje uma koje je usredotočeno na zadatak koji mu je dodijeljen, ne koristi koje može izvući iz te pozicije. U svakom trenutku trebao bi toga biti svjestan, jer u suprotnom radi veliku štetu za sebe, one koje vodi te za čitavo društvo. A kakav ste vi menadžer? Prema kome ste usmjereni? Menadžment Leadership Akademija svojim polaznicima omogućava to da saznaju kakvi su kao menadžeri i kakve menadžerske vještine imaju.
Surađujte sa zaposlenicima!
Već je navedeno kako je važna usmjerenost prema drugima zaposlenicima i prilagodba stila vođenja. Postavlja se pitanje kako to postići i što konkretno napraviti. Jedna od mogućih smjernica je to da se usmjerite na suradnju sa zaposlenicima. To možete postići tako da radite sa svojim timom na zajedničkom stvaranju planova i osmišljavanju novih ideja. Uključite vaš tim u donošenje odluka koje se tiču njih. Ako pokušavate riješiti neki problem, pitajte ih za mišljenje, odnosno imaju li kakav prijedlog kako to riješiti. Suradnju možete poboljšati i redovitim razgovorima jedan na jedan sa zaposlenicima ili neformalnim razgovorima, kao što su zajednički ručkovi. Sva ova navedena ponašanja mogu pozitivno utjecati na zaposlenike koji će se osjećati uključeno i cijenjeno, što može povećati njihovu motivaciju za radom i zadovoljstvo poslom. Menadžment Leadership Akademija omogućuje menadžerima da shvate i razumiju kakav utjecaj ostvaruju na druge. Osim toga, Menadžment Leadership Akademija pruža menadžerima smjernice za vježbanje vještina rukovođenja, među kojima je i vođenje učinkovitog tima.
Još jedan prijedlog je da radite na izgradnji povjerenja sa zaposlenicima. Naime, zaposlenici slijede svoje vođe kada im vjeruju. Povjerenje od zaposlenika možete steći rako da budete dosljedni - učinite ono što ste rekli da ćete učiniti. Ako svom zaposleniku obećate neki projekt ili priliku za učenje i osposobljavanje, održite svoju riječ. Budite puni poštovanja - naoružajte zaposlenike resursima i podrškom koja im je potrebna da rade najbolje što mogu. Donosite poštene odluke - ovo je temeljno za izgradnju povjerenja u učinkovitost vašeg upravljanja, posebno kada se radi o odlukama o napredovanju i za ljude koji se razlikuju od vas (bez obzira na spol, rasu ili položaj).
Priča iz davnine o usmjerenosti na sebe
Jednom je u prašumu stigla sova koja je bila u zatočeništvu te je objasnila ostalim životinjama ljudske običaje. Ispričala je na primjer kako su ljudi u gradovima vrednovali umjetnike na natjecanjima kako bi odlučili tko je najbolji u kojoj disciplini: u slikanju, crtanju, modeliranju, pjevanju...
Zamisao da prihvate ljudske običaje snažno se rasplamsala među životinjama i možda je baš zbog toga odmah organizirano natjecanje u pjevanju, na koje su se ubrzo prijavile sve nazočne životinje. Predvođeni sovom, koja je to naučila u gradu, odlučeno je da će nagrada biti dodijeljena nakon tajnoga glasovanja svih natjecatelja i da će tako oni biti sami svoj žiri. Sve životinje, uključujući i čovjeka, popele su se na pozornicu i pjevale. Poslije su zabilježili svoj glas na papirić i stavili ga, presavijena, u veliku glasačku kutiju koju je nadgledala sova. Kad je stigao trenutak prebrojavanja, sova je uz pomoć dva stara majmuna, otvorila glasačku kutiju kako bi počelo prebrojavanje glasova toga "primjera demokratskoga glasovanja", kao što je čula političare u gradovima.
Jedan od staraca izvukao je prvi glas i sova je, na sveopće uzbuđenje, uzviknula: "Prvi glas ide našem bratu magarcu!"
"Drugi glas: magarac!"
"Treći glas: magarac!"
Natjecatelji su počeli gledati jedan u drugoga, u početku iznenađeni, a poslije kako su se nizali glasovi za magarca, sve posramljeniji, osjećajući se krivima zbog svojih glasova. Svi su znali da nema gore pjesme od magarećega reva. Ipak, jedan za drugim, glasovi su ga birali kao najboljeg pjevača. I tako je na kraju prebrojavanja biračkih glasova odlučeno da je neujednačeno bučno magarčevo urlikanje pobijedilo. I proglašen je "najboljim glasom prašume i okolice". Sova je poslije objasnila što se dogodilo: svaki natjecatelj, smatrajući sebe nesumnjivim pobjednikom, dao je svoj glas najlošijem natjecatelju, onomu koji nije mogao predstavljati nikakvu prijetnju.
Usmjerenost na odnose i Menadžment Leadership Akademija
U navedenoj priči o natjecanju u pjevanju vidljivo je kako smo često usmjereni samo na sebe i ne vidimo druge i njihove potrebe. Kako se to ne bi događalo u organizacijskom okruženju, korisno je menadžerima i zaposlenicima ukazati važnost usmjerenosti prema drugima.
Ponašanje usmjereno na odnose uključuje pokazivanje podrške i pozitivnog poštovanja, davanje priznanja za postignuća i doprinose, savjetovanje s ljudima o odlukama koje će na njih utjecati. Također, ponašanje usmjereno na odnose uključuje i delegiranje i osnaživanje podređenih, poticanje suradnje i timskog rada, te izgradnju mreže izvora informacija unutar i izvan organizacije. Desetljeća istraživanja pokazuju da su ponašanja vođa koji su usmjereni na odnose povezana s većim zadovoljstvom poslom i manjom fluktuacijom. Ponašanja usmjerena na odnose mogu smanjiti stres, izgraditi međusobno povjerenje i suradnju, povećati kolektivnu identifikaciju s timom ili organizacijom i olakšati izvedbu pojedinaca i timova.
Wendell Willkie navodi: „Obrazovanje je majka rukovođenja“. Dakle, menadžment nije nešto što je u kamen uklesano. Naprotiv, svaki menadžer može raditi na svojim znanjima i vještinama i usavršavati se. Menadžment Leadership Akademija omogućuje razvoj menadžerskih vještina, među kojima je i rad na usmjerenosti prema drugima.
