Recept za sreću

Emocije su komplicirane, ali upravljanje emocijama i razumijevanje njih je na nama. Važno je da ne budemo prepušteni našim osjećajima na milost i nemilost. Umjesto toga, možemo biti svjesni i podsjetiti se na našu moć utjecaja na to kako vidimo stvari i reagiramo. Možemo stvoriti uvjete za svoju sreću tako što ćemo konstruktivno i proaktivno razmišljati i tako ujedno poboljšati upravljanje emocijama.

Sreća je pozitivno emocionalno stanje koje uključuje smirenost i zadovoljstvo svojim životom. Jedan od faktora koji je povezan s našim doživljajem sreće i zadovoljstva životom jest dob. Najnovija istraživanja pokazuju da se odnos sreće i dobi može grafički prikazati krivuljom u obliku slova U. Što to zapravo znači? To znači da je, u prosjeku, razina sreće viša u djetinjstvu i adolescenciji, gdje doseže svoj maksimum, u ranim dvadesetima. Nakon toga počinje lagano opadati sve do oko pedesete godine, kada doseže svoj minimum. Ipak, ne ostaje na toj razini do kraja života. Opet počinje rasti i drugi put doseže  maksimum u kasnim šezdesetim godinama.

Kriza srednjih godina

Kako objasniti takav trend? Visoke razine sreće i zadovoljstva životom u djetinjstvu i mladenaštvu nam je, vjerojatno, svima lako shvatiti i objasniti. Djetinjstvo je razdoblje u kojem smo bezbrižni. Tada uživamo u igri i otkrivanju svijeta, dok se drugi primarno brinu za nas i zadovoljenje naših potreba. Mladenaštvo, s druge strane, razdoblje je u kojem se osamostaljujemo, završavamo školu i fakultet, pronalazimo prve poslove. Također ostvarujemo važne bliske odnose s drugima, postavljamo si visoka (ponekad nerealna) očekivanja. Vjerujemo da ta sva očekivanja možemo ispuniti jer imamo osjećaj da je pred nama cijeli život i svijetla budućnost. To nam nudi osjećaj ispunjenosti i sreće. Nadalje, pad razine sreće u odrasloj dobi većini nam je poznat kao kriza srednjih godina.

Teško je točno odrediti kada počinju srednje godine. Stoga, i početak krize srednjih godina može započeti u različitim godinama kod različitih ljudi. Borba odraslih u  srednjim godinama da balansiraju između više nespojivih uloga - uzrokuje stres. Stres ima negativne posljedice na san, poput kronične nesanice. Smatra se da stres, lošija kvaliteta sna i strah mogu sabotirati upravljanje emocijama. Prema tome onda je i često manja razina sreće upravo u srednjim godinama. Ipak, važno je napomenuti da srednje godine ne moraju nužno predstavljati krizu, već također uključuju i neke pozitivne strane. To je npr. vrhunac radne produktivnosti, bolje donošenje financijskih odluka i veću mudrost.

Kakva je uloga inteligencije?

Vrlo često život ne krene prema planu koji smo stvorili. Svakodnevno uviđamo razliku između postavljenih ciljeva i onoga što smo ostvarili. Uočavamo da kaskamo za onime što smo mislili da ćemo u tim godinama postići. To nas može demotivirati te umanjiti naše zadovoljstvo životom. A upravo misli su jedna od glavnih poluga kako preuzeti kontrolu nad svojim životom.

Dodatno, naša razina odgovornosti za sebe i druge (osobito za djecu i roditelje) u tom je razdoblju najveća. To također opterećuje i ispunjava nas brigom i strepnjom. Ipak, iako do kraja života nećemo nužno ostvariti sve što smo zacrtali u ranijem razdoblju razina sreće ponovno će početi rasti u starijoj dobi. To se na prvi pogled može činiti nelogičnim. Međutim, riječ je o tome da se godinama sve više prihvaćamo takvima kakvi jesmo. Također, smanjuje nam se potreba da postanemo ono što nismo te osjećamo manje nezadovoljstva. Isto tako, što smo stariji, počinjemo više cijeniti male stvari. Primjerice, susrete s prijateljima ili lijepe geste koju je za nas učinio neznanac, što povećava doživljaj sreće. To znači da život ne postaje nužno bolji, nego mi postajemo bolje opremljeni da se s njime nosimo.

Još  je nekoliko važnih faktora sreće. Jedan od njih svakako je i inteligencija. Razni istraživači imaju različita stajališta o povezanosti inteligencije i sreće. Stoga, još uvijek postoji rasprava o tome pridonosi li veći IQ većoj ili manjoj razini sreće.

Istraživanja inteligencije i sreće

Istraživanja pokazuju umjerenu povezanost između inteligencije i srete. Naime, ljudi s višim kvocijentom inteligencije izvještavaju o višoj razini sreće i zadovoljstva svojim životom od onih s nižim IQ-om. Ta veza nije izravna, nego je posreduju faktori poput visine prihoda, kvalitete zdravlja, razine doživljenog stresa i slično. Konkretno, ljudi nižeg kvocijenta inteligencije u prosjeku žive u nepovoljnijim socioekonomskim uvjetima, imaju lošije prihode, lošiju kvalitetu zdravlja. Također, doživljavaju više razine stresa u odnosu na one s višim kvocijentom inteligencije. To može negativno utjecati na njihovu percepciju sreće i zadovoljstva životom.

Također, važnim se u ovom kontekstu pokazala i povezanost između IQ-a i otvorenosti prema novim iskustvima. Osobe koje imaju viši IQ obično postižu više rezultate u brojnim facetama. Primjer tih faceta su otvorenost, kreativnost, introspekcija, dosjetljivost i mašta. Takva tendencija dubljeg kognitivnog procesuiranja ključna je za suočavanje s mnogim životnim usponima i padovima. Budući da su traume neizbježne u životu, istraživanja su pokazala da je inteligencija povezana i sa suočavanjem s traumama. Točnije, sposobnost zdravog načina razmišljanja i razmišljanja o dubljem značenju događaja dovodi do rasta i uočavanja većih mogućnosti. Sve navedeno ne znači da će osobe s nižim kvocijentom inteligencije nužno biti manje sretne u životu.  U kontekstu inteligencije, važno je spomenuti i emocionalnu inteligenciju. Točnije, upravljanje emocijama bolje je razvijeno kod emocionalno inteligentnijih osoba te stoga mogu imati i više razine sreće.

Sreća se ne može kupiti

Konačno, kada biste ljude pitali što im je potrebno da bi bili sretni,  čest odgovor je novac. Rezultati istraživanja novca i sreće ipak nisu toliko jednostavni.

Naime, količina novca koju osoba posjeduje svakako jest faktor koji utječe na njezino zadovoljstvo životom. Ipak nam novac omogućuje da si priuštimo stvari koje nas usrećuju. Međutim, istraživanja pokazuju da nakon određene granice povećanje prihoda ipak ne vodi prema većoj sreći i zadovoljstvu životom. Čini se kako se sreća ipak ne može kupiti novcem, iako ni to nije u potpunosti točno. Sreća ovisi o tome kako i na što trošimo svoj novac, a ne o količini novca koju trošimo.

Naime, ulaganje novca u ljude oko sebe i nova iskustva - mnogo pozitivnije utječe na naš osjećaj sreće. Primjerice ulaganje u večeru s prijateljima, putovanja i sl. više nas usrećuje od kupovine stvari za sebe. Zbog toga jer na taj način ostvarujemo i produbljujemo dobre odnose s drugima i stvaramo trajna ugodna sjećanja. Očito, postoji više faktora koji utječu na količinu sreće koju doživljavamo.

Uz to, istraživanja pokazuju da veze navedenih čimbenika sa srećom nisu tako jednostavne i jednoznačne. Što nas navodi na pitanja: što je to što zapravo određuje koliko ćemo sreće imati u životu? Možemo li mi poboljšati upravljanje emocijama kako bismo bili maksimalno sretni?

Sam svoj gazda

Kao najjednostavniji odgovor na ovo pitanje poslužiti ćemo se poslovicom: „Svatko je kovač svoje sreće.“ To znači da smo mi ti koji imamo mogućnost i koji smo odgovorni za brigu o sebi i izgradnju svoje sreće u životu. Mi smo ti koji možemo usavršiti upravljanje emocijama. Postoji mit da se možemo osjećati sretno jedino ako nam se posreći u životu. Međutim, to svakako nije istina. Svi smo sposobni stvoriti vlastitu sreću, čak i ako za to treba malo truda i rada. Sreća, kao i sve druge emocije, dolazi iznutra, iz svakoga od nas. Budući da je osjećaj sreće tako apstraktan i osoban, upravljanje emocijama sigurno nam može pomoći da ga stvorimo umanjujući bol zbog odricanja i potičući moć davanja.

Važno je imati na umu da našu sreću ne određuju situacije i ljudi s kojima se susrećemo u životu.  Upravljanje emocijama dovodi do toga da sreću određuju naše interpretacije tih iskustava. Ne određuje sreću to koliko se dobro neka situacija odvija sama po sebi. Sreću određuje spoznaja o tome odvija li se situacija bolje ili lošije od naših očekivanja. Mi smo ti koji možemo i imamo odgovornost graditi i mijenjati sebe, svoja očekivanja i svoje doživljaje. Upravljanje emocijama pruža nam priliku da postignemo ono za čim težimo i budemo sretni. Naravno, nerealno je samo puknuti prstima i odlučiti biti sretan. Ali ako u svoj dan unesete svjesnost, zahvalnost, pa čak i neozbiljnost, vjerojatno ćete se osjećati sretnijim. Najveći dio onoga što upravlja srećom jesu osobnost, misli i ponašanja. Kako onda postići spomenuto upravljanje emocijama?

Kako utjecati na sebe i povećati vlastitu sreću?

Za početak je važno osvijestiti da smo sami zaslužni za upravljanje emocijama pa tako i srećom. Mi određujemo na koji ćemo način interpretirati svaku situaciju s kojom se u životu susretnemo i kako ćemo na nju reagirati. Zapitajte se možete li se zaljubiti u sebe i život pri čemu je važno zadržati se u sadašnjosti. Često se zapletemo u razmišljanje o tome kako nam je u prošlosti bilo bolje. Ili u nadanje da je budućnost donijeti toliko željeno poboljšanje, što sadašnje trenutke baca u drugi plan. Tako nam vrlo često promiče prilika da i iz tih trenutaka izvučemo ono najbolje što nam može donijeti sreću.

Dodatno, važno je otkriti vlastite snage i slabost. Zatim se usmjeriti na to da iskoristimo snage kako bismo ostvarili vlastite ciljeve. To je bitno jer nas spoznaja da smo postigli ono što smo htjeli usrećuje. Pritom valja imati na umu da je važno ciljeve konkretizirati. Odnosno, znati točno kada i kako želimo nešto ostvariti jer tako najbolje možemo prepoznati da smo to postigli. Kada imamo jedan dugoročan cilj koji nam je vodilja, važno je podijeliti ga u više manjih konkretnijih ciljeva. Uspjeh u tim manjim ciljevima i sreća koju nam to donese mogu poslužiti kao poticaj i energija za daljnje korake. Sve zajedno, ti manji koraci nas zatim vode prema konačnom većem uspjehu.

Odnosi s drugim ljudima i sreća

I na kraju, jedna je od najvažnijih stvari graditi kvalitetne odnose s drugim ljudima. To je važno jer smo društvena bića i imamo potrebu pripadati, biti povezani te se osjećati prihvaćeno i cijenjeno. Najbolji način da to postignemo jest da budemo iskreni prema njima je da im pružimo podršku, razumijevanje i ljubav jer će se jedino na taj način i nama vratiti isto.

Brojna istraživanja su dokazala da su ljudi koji su više povezani s obitelji, prijateljima i zajednicom sretniji. Osim toga, fizički su zdraviji i žive dulje što upućuje na veliku važnost društvenih odnosa. Pokazalo se i da nije bitan broj društvenih odnosa već je kvaliteta društvenih odnosa odrednica sreće. Dakle, biranje ljudi koji nas okružuju još jedan je način za upravljanje emocijama, tj. povećanja sreće. Izgradnja bliskih odnosa zahtjeva vrijeme. Čak i ako imate zahtjevne rasporede važno je odvojiti vrijeme za odnose i povezivanje s drugima  Stoga, barem jednom dnevno javite se svom članu obitelji, prijatelju, radnom kolegi. Pošaljite poruku, nazovite, koristite video poziv da biste ostali u kontaktu kada ste fizički razdvojeni.

Važno je razumjeti da jedino na ovom svijetu na što imamo izravan utjecaj jesmo mi sami. To se na prvi pogled može činiti kao jako malo, ali zapravo nije tako. Shvaćanjem da možemo i da smo zaslužni za upravljanje emocijama, stvorit ćemo sreću i postići više nego što smo zamišljali.