Psihološka podrška nakon teških i neugodnih događaja

Financijski problemi, restrukturiranje, nesreće na radu – sve su to izvori stresa za zaposlenike. Oni mogu stvoriti teške psihološke posljedice ako se ponavljaju ili javljaju učestalo. Nakon takvih događaja, psihološka podrška unutar organizacije postaje od ključne važnosti kako bi se prebrodili teški trenuci. Psihološkom podrškom se promiče oporavak, otpornost i ojačanje mentalnog zdravlja pojedinaca. Da bi se zaštitilo mentalno zdravlje zaposlenika, potrebno je imati dobro organiziranu psihološku podršku kako bi se minimalizirale posljedice traumatičnih iskustava.

Psihološka podrška unutar organizacijskog konteksta se odnosi na ciljane pristupe ka identificiranju emocionalnih i psiholoških posljedica nakon neugodnih događaja. Primjeri takvih događaja su otkazi, nesreće, oblici zlostavljanja, promjene vodstva ili prirodne katastrofe. Bit psihološke podrške u ovom kontekstu jest pružanje učinkovite potpore zaposlenicima te smanjenje negativnog utjecaja na njihovo mentalno zdravlje.

Krize se događaju svakodnevno. Iako se tradicionalno savjetovanje fokusira na postavljanje ciljeva i intervencije za promjenu ponašanja, psihološka je podrška ipak nešto drugačija. Kod nje se naglasak stavlja na snagu i jake strane pojedinaca. Koriste se jake strane kako bi se osnažilo osobu da prebrodi situaciju. Jedan od ciljeva je i smanjiti vjerojatnost javljanja dugotrajnih posljedica. Tuga, šok ili žalovanje samo su neki od emocionalnih procesa s kojima se ljudi nose nakon teških događaja. Da bi se što više smanjile posljedice, prvo i najbitnije je reagirati na vrijeme. Zato ne smijemo dopustiti da zaposlenici sami prolaze kroz teška razdoblja. Bilo da se događaj odnosi na samo jednu osobu ili čitavu organizaciju, dobri sustavi psihološke podrške moraju biti prisutni kako bi se osigurala psihološka sigurnost svih.

Principi psihološke podrške

Prvi i najbitniji princip kada se susrećemo s psihološkom podrškom jest pravodobna i proaktivna reakcija. Odgovor organizacije na teške i neugodne događaje diktira kako će se zaposlenici nositi s njima. Brz odgovor i intervencija su nužni da bi se prevenirala eskalacija stresa i anksioznosti. Organizacije moraju brzo identificirati problem nakon takvog kriznog događaja i odmah odgovoriti na potrebe i brige zaposlenika.

Ono što treba zadržati prije, tijekom i nakon psihološke podrške jest otvorena komunikacija. Iskrenost i otvorenost su iznimno važni tijekom teških trenutaka. Većina zaposlenika traži iskrene odgovore o tome što se dogodilo, zašto i kakve posljedice će imati za njih. Otvorenom komunikacijom možemo održati povjerenje zaposlenika. U isto vrijeme, pravovremenom komunikacijom sa zaposlenicima sprječavate vjerojatnost širenja lažnih vijesti kojima se šire panika i strah.

Stručnjaci za pružanje psihološke podrške moraju imati poštovanje i empatiju kada pristupaju pojedincima te pripazite prilikom izbora osoba ili organizacija koje će vam biti podrška u takvim trenucima. Ako je moguće bilo bi dobro da su nadređeni i kolege educirani o ovakvim situacijama kako bi znali kako se tijekom njih ponašati.

Različiti događaji zahtijevaju različite odgovore. Prirodna katastrofa koja pogađa većinu ljudi na nekom području zahtijeva drugačiji odgovor nego događaj koji je pogodio pojedinca ili jedan tim unutar organizacije. Upravo zbog toga različita iskustva mogu dovesti do različitih emocionalnih reakcija kod vaših zaposlenika. Ovisno o uvjetima događaja, treba odrediti kakva je psihološka podrška najbolja za svakog od zaposlenika jer uspješnost psihološke podrške ovisi o tome jesmo li se prilagodili situaciji i osobi kojoj je psihološka podrška potrebna.

Suradnja i potpora je posljednji princip kojeg se treba držati tijekom pružanja psihološke podrške. Suradnja između odjela za ljudske potencijale s rukovoditeljima i psiholozima je najbitnija stavka za stvaranje adekvatnog odgovora organizacije na kriznu situaciju.

Organiziranje psihološke podrške

Učinkovito organiziranje psihološke podrške uključuje pripremu strategije koja se namjerava koristiti. Općenito govoreći držite se strategije prema kojoj pružanje psihološke podrške ovisi o događaju, stoga se svaka intervencija mora prilagoditi i događaju i osobi.

Prvo što treba osigurati je način komunikacije. Razgovor i informacije su ponekad sve što zaposlenici traže kada se dogodi kriza. Informacije o jačini utjecaja nekog kriznog događaja na organizaciju te što namjeravate napraviti u budućnosti može smanjiti strah zaposlenika. Voditelji i rukovoditelji su često ti koji prvi saznaju informacije. Zbog toga je bitno da na vrijeme prenesu najbitnije stavke i ostalim zaposlenicima kako bi svi bili upućeni i znali kako se trebaju ponašati u određenoj situaciji.

Jedan oblik psihološke podrške je organizacija grupne potpore. Organizacije mogu zaposlenicima omogućiti grupna savjetovanja unutar kojih će zaposlenici dijeliti svoja iskustva i osjećaje te pružati potporu jedni drugima. Naravno, i ovdje je važna prisutnost stručne osobe, psihologa, koja može usmjeravati razgovor kako bi se pomoglo sudionicima na odgovarajući način.

Vježbe koje se odnose na nošenje sa stresom mogu biti korisne prije, ali i nakon što se dogodi kriza. Postoje brojne tehnike smanjenja stresa. Ako su zaposlenici upoznati s njima, mogu ih iskoristiti kada se javi stresna situacija i tako umanjiti psihološke posljedice događaja.

Kada ljudi dožive kriznu situaciju, često ne prorade svoje osjećaje. Kako vrijeme prolazi, zaposlenici mogu postati svjesniji da ne funkcioniraju jednako kao prije. Ono što treba imati na umu jest da će svaki zaposlenik reagirati različito. Neki neće imati potrebu pričati o kriznom događaju jer se mogu nositi sa stresom, neki će izbjegavati razgovor na tu temu iako ih je krizna situacija iznimno jako pogodila. Tu je važna obučenost rukovoditelja koji bi trebali znati prepoznati razliku u ponašanju članova svojih timova te im znati prići i predložiti uključivanje u sustav psihološke podrške.

Što psihološka podrška donosi organizaciji?

Rukovoditelji moraju biti uzori u kriznim situacijama. Moraju pružati potporu, demonstrirati smirenost i poticati jedinstvo u organizaciji. S obzirom da će se od njih najviše tražiti odgovori i potpora, oni moraju biti spremni na krizne situacije. Dobra je ideja da voditelji prolaze edukacije o takvim situacijama kako bi, ako dođe do njih, znali odmah kako postupati.

Fleksibilnost u radu je iznimno bitna za psihološku podršku. Zaposlenicima se razina stresa i brige može značajno smanjiti ako im se pruži prilika da tijekom krizne situacije određeno vrijeme radne zadatke obavljaju u fleksibilno radno vrijeme ili od kuće. Izgradnja otpornosti je ključan faktor koji će smanjiti buduće stresne reakcije na krizne događaje. Na tome se treba raditi i tijekom pružanja psihološke podrške, ali i općenito kako bi zaposlenici bili psihološki i mentalno čvrsti. No, kakve učinke pružanje psihološke podrške može imati za organizaciju?

Psihološka dobrobit zaposlenika je nešto na što treba uvijek paziti, a ne samo kada se dogodi incident. Pružanjem psihološke podrške čuvamo psihološku dobrobit zaposlenika. Kada je ona očuvana, manja je vjerojatnost da će zaposlenici krizni događaj doživjeti iznimno stresno. Ako ga i dožive, psihološka otpornost može umanjiti dugotrajne posljedice nakon kriznih događaja. Psihološka podrška omogućava poboljšani angažman zaposlenika. Ako organizacija stavlja mentalno zdravlje zaposlenika kao prioritet, zaposlenici mogu učinkovitije odrađivati radne zadatke. Razina angažmana i predanosti organizaciji ostaje visoka, što je iznimno bitno za normalno poslovanje.

Priprema za buduće krizne događaje

Reputacija organizacije je općenito iznimno bitna. One organizacije koje vode brigu o zaposlenikovom mentalnom zdravlju stvaraju imidž dobrog poslovanja. Održava se dobar ugled organizacije, kako eksterno, tako i interno. Uz to se i smanjuje razina fluktuacije i bolovanja. Svi zaposlenici koji dobivaju adekvatnu potporu na radnom mjestu će biti motivirani dolaziti u organizaciju koja se tako brine o njima. Ako znaju da imaju dobar sustav podrške na poslu, bit će im lakše dolaziti na posao unatoč stresnim situacijama. Uz to, one organizacije koje učinkovito rješavaju krizne situacije i pokazuju otpornost, također grade tu otpornost kao dio svoje organizacijske kulture.

Psihološka podrška je većinom jednokratna i kratkoročna. Većina posljedica se može riješiti u nekoliko susreta s psihologom koji se mogu organizirati unutar nekoliko tjedana. Međutim, kad se dogodi kriza, zaposlenicima ponekad treba i više mjeseci da razumiju da je kriza utjecala na njih. Zbog toga je bitno da im je uvijek dostupna informacija gdje i kome se mogu obratiti ako u nekom trenutku osjete potrebu za profesionalnom pomoći. Korisno je osmisliti sastanke ili obuku putem kojih će im se pružiti sve informacije o tome što je psihološka podrška, tko ju pruža i na koji način mogu stupiti u kontakt s pojedincima ili organizacijama koji će im pružiti psihološku podršku. Važno je napomenuti da psihološki oporavak može potrajati te da će dobrobiti psihološke podrške vidjeti tek kroz neko vrijeme.

Neka generalna pravila koje je potrebno pripremiti prije no što se javi krizna situacija su: normalno je da će simptomi PTSP-a biti prisutni kod većeg broja zaposlenika nakon veće krizne situacije. No, ne treba forsirati ljude na bilo koju vrstu psihološke pomoći ako oni to sami ne žele. Ne treba ljude gledati kao bespomoćne žrtve situacije, već ih treba osnaživati.

Pazimo na sebe i na druge

U kriznim situacijama možemo prebaciti sav fokus na druge. U takvom procesu se može dogoditi da zaboravimo na svoje potrebe i posljedično doživimo sindrom sagorijevanja ili visoke razine stresa. Briga o sebi je iznimno bitna ako želimo ujedno i pomagati drugima. To može biti izazovno u situacijama u kojima želimo biti pomagač, a pritom smo i sami žrtve kriznog događaja.

Neke aktivnosti koje se mogu koristiti kako bi sačuvali i svoje mentalno zdravlje uključuju: oslanjanje na obitelj i sustav podrške, napraviti opuštajuće aktivnosti kako bi smanjili razine stresa. Identificirajte okidače kako biste ih mogli prepoznati i smanjiti njihov utjecaj. Također je bitno održavati fizičku aktivnost za normalno funkcioniranje. Korisno je koristiti i metode kao što su pisanje dnevnika, bilješki ili meditacije.

Psihološka podrška nakon teških i neugodnih događaja je ključ za smanjenje posljedica koje one mogu ostaviti na sve pojedince. Ako se pridržavamo glavnih principa i strategija za stvaranje adekvatnog odgovora na kriznu situaciju, moći ćemo prebroditi tu prepreku uz minimalne loše posljedice. Prednosti korištenja psihološke podrške se protežu od individualnih za zaposlenike, do onih za čitavu organizaciju.

Da bi bili sigurni da će sustavi podrške nakon kriznih događaja biti učinkoviti, treba ih s vremena na vrijeme. Strategija koja uključuje dugotrajnu, a ne samo jednokratnu, psihološku podršku je važna za minimiziranje negativnih učinaka. Svaka organizacija je posebna. Stoga se potrudite osmisliti specifičnu psihološku podršku koja će biti pripremljena i organizirana po mjeri vaših zaposlenika.