Iako pojam poslovne psihologije postoji više od sto godina, dugo je vremena bila zanemarena i neuvažena kao znanstvena grana. I dan danas u brojnim organizacijama koje očito imaju resurse ulagati u ovaj aspekt, nažalost ne vidimo zaposlene HR-ovce, psihologe, savjetnike...
Važnost poslovne ili organizacijske psihologije leži u tome da najprije menadžeri uspješno odabiru, podržavaju, motiviraju i osposobljavaju radnike. Također, poslovna psihologija pomaže dizajniranju proizvoda, izgradnji boljih radnih mjesta, poboljšanju radnog okruženja te kvalitetnijem donošenju odluka u poslovnom kontekstu. Pročitajte što Martina kaže o svom profesionalnom putu i razvoju, i zašto psihologiju smatra znanošću budućnosti.
Psihologija i posao, zaljubljeni par!
Organizacije sve više pažnje obraćaju na poslovnu psihologiju te kako iskoristiti sve moguće savjete i trikove za uspješno donošenje odluka. Ulaganje vremena, resursa i novca za postizanje veće razine sreće u poslovnom kontekstu poznato je u obliku teambuilding-a, nagrađivanja do savjetnika i profesionalne pomoći. Pa tako i Google ima svog Chief of Happiness stručnjaka zaduženog za doslovce povećanje sreće zaposlenika, smanjenje stresa uzrokovanog poslom te poboljšanje suradnje i komunikacije.
Poslovna psihologija pomaže upravo tomu - kako radno okruženje učiniti zdravijim i plodnijim, zaposlenike zadovoljnijim, rezultate kvalitetnijima. Ipak će sretni zaposlenici više uživati u svom poslu te raditi više i kvalitetnije. Zabava na poslu nisu dječja posla - poduzeća uistinu o tome trebaju voditi računa ako im je u interesu produktivnost, zadržavanje osoblja i dobrobit zaposlenika. Izazovno je, ali nužno donošenje odluka o tome kako će radno okruženje izgledati za najbolje moguće rezultate.
O poslu i životu...
S druge strane, važno je govoriti o prednostima poslovne psihologije za same zaposlenike i njihov osobni život, a ne samo u kontekstu produktivnosti i uspjeha. Prednosti uključuju cjelokupno povećanje kvalitete života zaposlenika. Razlog je što organizacijski psiholog ima mogućnost upoznati zaposlenike i njihove potrebe te ih usmjeriti na pravi put. Također ih može savjetovati u kontekstu osobnog života, karijernog plana, odnosa s drugim zaposlenicima i pružiti objektivno, stručno mišljenje u svakom pogledu.
Zaposlenici velik dio dana provode na radnom mjestu, stoga se ne treba zanemariti njihova osobnost i potrebe što uključuje i privatni život. Upravo zadovoljstvo ili nezadovoljstvo koje radnici iskuse u osobnom životu mogu utjecati na dobrobit i donošenje odluka na poslu, ali i obrnuto.
Tajne psihologije
Da - psihologija je znanost te ponekad svi članci, istraživanja i terminologija mogu djelovati zastrašujuće. No, psihologija se bavi ljudima. Kako bi ju upravo svi ljudi razumjeli, iz određenih spoznaja donosili zaključke i primjenjivali ih u kontekstima gdje im je potrebno ispravno donošenje odluka i cjelokupno poboljšanje, važno je razotkriti sve te tajne upakirane u velike riječi i statistiku. Upravo to radi Ramiro!
Već dugi niz godina studij psihologije je jedan od najtraženijih fakulteta u Hrvatskoj. Što je vas potaklo da postanete psiholog?
Moja mama i danas prijateljima prepričava kako sam im kao četverogodišnjakinja znala pobjeći na plaži i šetati se od ručnika do ručnika, predstavljajući se pomalo iznenađenim kupačima, pitajući ih kako se zovu, što rade, gdje žive…Tijekom odrastanja bavila sam se mnoštvom vanškolskih aktivnosti, a s vremenom sam shvatila da me u svemu uvijek i najviše motivirao kontakt s ljudima. Nedavno sam pronašla svoj dnevnik iz perioda viših razreda osnovne škole, u kojeg sam zapisala da želim postati psiholog i pomagati ljudima. Iako se ideja pomaganja s vremenom konkretizirala i postala jasnija i dalje u pozadini onoga što radim stoji isto – želja da pokrenem i potaknem druge, kako bi živjeli kvalitetnim i ispunjenim životom.
Što je danas drugačije kad razmišljate o svom pozivu u usporedbi s idejom koju ste imali kao trinaestogodišnjakinja?
Studij psihologije za mene je bio početak sustavnog proučavanja ljudske prirode. Iako se mnogi tome čude, uživala sam i gutala informacije na svakom kolegiju, stalno prepričavajući prijateljima što sam novo naučila. Fakultet mi je dao odlične temelje, a pravi vidici su se krenuli otvarati kad sam došla u praksu i Ramiro. Spajajući znanost sa stvarnim životom stvarnih ljudi, nepovratno sam se zaljubila u mogućnosti koje nam psihologija nudi. Također, kroz nastavak vlastite edukacije, kako u Hrvatskoj, tako i inozemstvu, dodatno sam imala priliku usavršavati vještine koje dovode do sjajnih rezultata u radu s ljudima. Tako sam postala certificirani NLP trener i coach te hipnoterapeut. Na tom putu vlastitog razvoja, ideja da pomognem prerasla je u ideju da se u svakom čovjeku krije velik potencijal, koji se može osloboditi uz prave sastojke - razvoj samosvijesti, edukaciju te motiviranje i pružanje iskrene podrške osobi na njenom putu osobnog i profesionalnog razvoja.
Već šestu godinu radite kao konzultant u Ramiru. Kako je započela vaša suradnja?
Da, točno prije šest godina sam sasvim slučajno došla na praksu u Ramiro. Već nakon nekoliko dana sudjelovanja u svakodnevnim aktivnostima, poželjela sam postati dio tima Tanje Purete. Kombinacija vrhunske ekspertize te entuzijazma i iskrenog pozitivnog stava prema ljudima otpočetka me oduševila i zarazila. Mislim da bi se slobodno moglo reći kako smo se „pronašli“.
Koja ideja se krije u pozadini djelovanja Ramira?
Ramiro je poduzeće koja se bavi primijenjenom poslovnom psihologijom. Konkretno, sva znanja iz područja psihologije, neuroznanosti, bihevioralnih znanosti i NLP-a, koristimo i podučavamo kako bi ljudima pomogli da se razvijaju, kako profesionalno, tako i osobno. Također, bavimo se i organizacijskim razvojem odnosno savjetovanjem menadžmenta i HR stručnjaka kako, koristeći spoznaje iz psihologije i vještine leadership-a, kreirati tim koji će biti kreativan, produktivan i ostvarivati rezultate, uz visoku razinu zadovoljstva i motiviranosti njegovih članova.
Vjerujemo da svako poduzeće može biti mjesto gdje će se pojedinac razvijati i ostvarivati svoje osobne ciljeve, kao i da jedino zajedničkim snagama, udruženi u timove (i organizacije), možemo napredovati i ostvarivati vrhunske rezultate. Drugim riječima, jedni bez drugih ne možemo. Pitanje je samo kako ostvariti željenu sinergiju. Pomoći i potaknuti ljude i organizacije da pronađu svoj odgovor na to pitanje upravo je naš posao i, rekla bih, poziv.
Mnogi su skloni misliti da sve aktivnosti kojima se psiholozi bave u organizacijama ne dovode do rezultata jer se ljudi ne mogu mijenjati. Kako vi odgovarate na te primjedbe?
Nažalost, to je jedna od prvih ograničavajućih pretpostavki s kojima se susrećemo kad dolazimo u neku organizaciju. Međutim, vrlo brzo dolazi do promjene u razmišljanju, čak i kod onih koji pružaju najveći otpor. Ljudi jako brzo prepoznaju korist, profesionalnu i osobnu, onoga što im želimo prenijeti. Pogledajte to ovako: svatko se u svom radu susreće sa sličnim poteškoćama – nerazumijevanju u komunikaciji s kolegama, neznanju kako prezentirati svoje ideje i potaknuti druge na suradnju, padu motivacije kad osjećamo da ne možemo ništa promijeniti, problemima u nošenju sa stresnim situacijama, osjećaju preplavljenosti zadacima i gubitku kontrole nad svojim vremenom, itd. U Hrvatskoj obrazovni sustav u pravilu razvija dobre eksperte, ali nigdje nemamo priliku na sustavan način razvijati vještine koje nam pomažu uspješno se nositi s opisanim izazovima, koji su uobičajen dio suvremene svakodnevnice. Osim toga, preuzeti odgovornost i reći – ja imam utjecaj – ponekad djeluje zastrašujuće. Lakše je misliti da se ne možemo mijenjati ili reći da se drugi ne mogu mijenjati. No, jednom kad uvide da uistinu imaju utjecaj, ljudi postaju motivirani i željni znanja kako ga i ostvariti. Tada rast i razvoj postaju samo pitanje vremena.
Naravno, to ne znači da na tom putu neće biti uspona i padova. Upravo zbog toga su potrebna tri već spomenuta ključna sastojka, na kojima i temeljimo naš rad u Ramiru - razvoj samosvijesti, edukacija te motiviranje i iskrena podrška ljudima. Pomoć ljudima i organizacijama da (u)poznaju svoje snage i mogućnosti. Edukacija o tome kako funkcioniramo, što sve možemo, koja su nam ograničenja i kako ih nadići. Razvoj osobnih i socijalnih vještina (komunikacija, samomotivacija, upravljanje emocijama i stresom, kreativno djelovanje, vođenje ljudi i sl.).
Motiviranje i iskrena podrška ljudima kako bi ustrajali u svom razvoju, koji traži trud i vrijeme, pogotovo u trenucima kad ne ide sve onako kako bi željeli. Korak po korak tako pomažemo u stvaranju svijeta u kojem ljudi prestaju biti promatrači i postaju pokretači, što je važno za kvalitetan i ispunjen život, ali i nužnost ako želimo održivost i napredak cjelokupnog društva.
Dakle, smatrate da bi spoznaje koje nudi psihologija trebale biti dostupne svima?
Nedavno sam imala priliku razgovarati s vrlo iskusnim i priznatim svjetskim menadžerom i konzultantom, koji je ekonomske struke. Ispričao mi je kako je na skupu lidera top svjetskih poduzeća, na kojem je i sam sudjelovao, jedan od zaključaka bio da je psihologija znanost i struka budućnosti, kojoj se najuspješnije organizacije i menadžeri sve više okreću. Vjerujem da nas jedino interdisciplinarnost i kvalitetna međusobna suradnja mogu dovesti do napretka, a da će u toj križaljci psihologija i njezine spoznaje igrati važnu ulogu, i to ne u budućnosti, već počevši od – danas.
Napredovanje i nazadovanje
Tako je! Interdisciplinarnost i suradnja raznih grana znanosti i svih onih uključenih u rad organizacija važna je za napredak cijelog poslovnog svijeta pa tako i čovječanstva. Kroz niz godina otkrivale su se nove tehnologije, a njihov napredak je sada eksponencijalan - veći nego ikada do sada. Već danas se osjete brojne promjene u životu radnika, a što nas tek čeka u budućnosti? Psihologija mora biti u koraku s napretkom svega ostaloga, kako bi upravo taj napredak bio cjelovit, a donošenje odluka ispravno i za korist dobrobiti svih uključenih.
Održiva radna snaga definira se kao ona čiji zaposlenici imaju pozitivnu energiju, sposobnosti, vitalnost i resurse za ispunjavanje sadašnjih i budućih zahtjeva za organizacijskim učinkom dok istovremeno održavaju svoje ekonomsko i mentalno zdravlje na poslu i izvan njega. Neupitno je da je upravo psihologija imala velik učinak u postavljanju ove definicije, ali i u provođenju navedenog u praksu. Radnička prava dignuta su na vrlo visoke standarde u modernom društvu, ali brojne organizacije pronalaze rupe u sustavu te ne poštuju svakog zaposlenika. Ili pak smatraju da svi gore navedeni aspekti jedne uspješne organizacije jednostavno nisu važni. Upravo je to ono što poslovna psihologija želi promijeniti - kvalitetnije donošenje odluka za dobrobit radnika i organizacija!