Nove generacije su prezahtjevne – istina ili mit?

Sve češće slušamo o važnosti angažiranosti zaposlenika - pozitivnom i ispunjavajućem radnom stanju koje karakterizira energičnost, posvećenost i zadubljenost u radne zadatke. Kratkoročno gledano, riječ je o vrlo ugodnom stanju koje nas čini produktivnima. Dugoročno, angažiranost ima još važniji značaj jer direktno utječe na psihofizičko zdravlje pojedinca, jačajući njegovo samopouzdanje te smanjujući, čak i eliminirajući, negativne učinke stresa. Zato je i za nas same bitno da budemo angažirani, a ne samo za organizaciju. Angažirani zaposlenici brinu o svom radu i o uspješnosti organizacije i osjećaju da njihovi napori čine razliku. Posljedično, uz takve zaposlenike se mijenja i oblikuje organizacijska klima. Organizacijska klima je upravo ono što čini da se osjećamo dobro kada idemo na posao. Kada organizacijska klima nije dobra na posao idemo s „grčem u želucu“.  

Osim dobrobiti pojedinca, angažiranost zaposlenika pridonosi i uspješnosti organizacija – takvi zaposlenici preuzimaju inicijativu i traže nove izazove. Međutim, prema dosad provedenim istraživanjima, hrvatski zaposlenici rijetko doživljavaju takvo stanje, dok praksa pokazuje da se nedostatak zainteresiranosti posebno zamjera mlađim generacijama. Oduvijek se moglo čuti da stariji govore da su ovi današnji mladi lijeni, nezainteresirani, fokusirani na sebe, da ne znaju što su prave vrijednosti. Čak se u tekstu (Znanost i umjetnost odgoja) spominje Aristotelova izreka…  Jesu li uistinu onda današnji mladi manje angažirani?

„Ovi današnji mladi…“

Sigurno ste barem jednom čuli ili izrekli frazu „ovi današnji mladi ništa ne slušaju“. S druge strane, jednako često se može čuti i „stariji su staromodni i opiru se promjenama“. Naime, današnji svijet karakterizira nikad veća raznolikost u interesima i vrijednostima različitih dobnih skupina, što nerijetko dovodi do nerazumijevanja i neslaganja između nadolazećih i trenutačnih generacija. Pripadnicima novih generacija se predbacuje da puno traže, a da su malo spremni dati – postavljaju previše pitanja, očekuju brze odgovore i potvrde svojih ponašanja, a istovremeno ne poštuju autoritet iskusnijih članova tima. Također se može čuti kako nisu lojalni organizaciji i prečesto mijenjaju poslove. Nerazumijevanje često proizlazi iz neznanja. Skloni smo odbacivati sve što nam je nepoznato. Mlađi nikada neće moći iskusiti kako je to bilo prije, a stariji nikada neće znati kako je to odrastati upravo sada. To je nešto na što se ne može utjecati i ne treba predstavljati raskol između generacija. Organizacijska klima se pogoršava ako automatski odbacujemo nekoga jer ga ne razumijemo.  

Zbog toga, goruće pitanje koje se javlja među poslodavcima je kako pomiriti različite generacije te kako angažirati (mlađe) zaposlenike. Upravo zato smo odlučili detaljnije istražiti tu problematiku i vidjeti kakvo je stanje u hrvatskim organizacijama.

Organizacijska klima za sve generacije zaposlenika

Psihologija nas uči da se gotovo sva neželjena ponašanja koja se mlađima zamjeraju mogu promotriti iz sasvim drugačije perspektive, što nam omogućuje da ih vidimo kao mogućnosti za razvoj poticajne radne okoline. Konkretno, istraživanja pokazuju da postoje određene specifičnosti koje mlađe generacije traže i potiču u kulturi i klimi neke organizacije. Što nove generacije žele?

• Novim generacijama je važno da ostvare rezultat, a ne da se drže pravila - mladima je važno ostvariti cilj i smatraju da je manje bitno kako će doći do tog cilja. Zato žele raditi u organizaciji koja će im dozvoliti slobodu da izaberu svoj put do željenih rezultata.   
• Nove generacije žele raditi na zanimljivim, interdisciplinarnim projektima - danas je sve manje usko specijaliziranih poslova. Mladi imaju sve više prilika raditi na različitim projektima na kojima mogu koristiti i razvijati široki spektar vještina. Zato žele raditi u organizaciji koja podržava njihove (interdisciplinarne) interese te im daje prostora za implementaciju novih ideja.
• Nove generacije žele raditi u organizacijama koje fleksibilno odgovaraju na zahtjeve tržišta - razvoj novih znanja i tehnologija nudi široke mogućnosti za organizacije da svojim korisnicima omoguće sve bolju uslugu. Pripadnici novih generacija žele raditi u organizacijama koje to prepoznaju! Važno im je da timovi razmjenjuju znanja i ideje te zajednički dolaze do novih i inovativnih rješenja.
• Nove generacije traže smisao u onom što rade i žele biti dio društveno odgovornih organizacija - nove generacije smatraju da se lojalnost trenutačnoj organizaciji ne podrazumijeva sama po sebi. Vjeruju da organizacija treba zaslužiti njihovu lojalnost time što ne brine samo o profitu, već i o zaposlenicima, prirodi te o široj zajednici u kojoj djeluje.
• Nove generacije žele biti dio organizacije koja poštuje i sluša - u digitalnom svijetu nije važno tko si, već kakav si i čime doprinosiš. Zato nove generacije žele raditi u organizacijama u kojima se doprinos i kompetentnost poštuju, bez obzira na godine (iskustva) ili poziciju.

Što možemo zaključiti iz rezultata?

U našem istraživanju je sudjelovalo 292 zaposlenika, a rezultati su u potpunosti potvrdili ove pretpostavke. Upravo ovih 5 karakteristika bilo je direktno povezano s time koliko su zaposlenici mlađih generacija bili angažirani. Veličina organizacije, industrija u kojoj netko radi, pa čak i pozicija te zadovoljstvo plaćom pokazali su se kao nevažni ili značajno manje važni faktori. Istovremeno, najviše nas je oduševilo nešto što smo i intuitivno osjećali – sve što se pokazalo važnim novim generacijama, jednako je važno svim zaposlenicima. Drugim riječima, zaposlenici koji rade u organizacijama koje su svojom kulturom prilagođene suvremenom svijetu su angažiraniji, bez obzira na njihovu dob!

Iz priloženog se postavlja misao da smo možda sličniji nego što mislimo. Svakom zaposleniku je bitno biti dobar radnik, zadržati posao i vidjeti da se njegov posao i rezultat cijene. Svakom zaposleniku je bitno da ga kolege i nadređeni uvažavaju i slušaju njegove ideje. Zašto bismo onda sami povećavali taj jaz prije davanja prilike za suradnju mlađim ili starijim generacijama. Budite izvor promjene i gledajte kako se organizacijska klima mijenja pred vašim očima.

Organizacijska klima značajno se mijenja povećanjem angažiranosti zaposlenika. Uvažavanjem generacijskih razlika poboljšavamo suradnju zaposlenika i time se poboljšava organizacijska klima. Raditi u organizaciji u kojoj je organizacijska klima ugodna, stvara bolje zaposlenike i bolje poslovanje od organizacije u kojoj je organizacijska klima loša. Zato, nemojte dopustiti da se organizacijska klima pogoršava zbog generacijskog jaza već pronađite sličnosti i iskoristite svoje razlike na produktivan način!

Otkud onda nerazumijevanje?

Kako to da su nam svima iste stvari važne, a ipak ih češće pripisujemo novim generacijama? Zašto se novim generacijama često spočitava da previše traže? Zašto imamo dojam da smo ponekad toliko različiti, iako te razlike nestaju kad malo zagrebemo ispod površine? Razlog leži u tome da su nove generacije glasnije. Manje se ustručavaju tražiti promjene za koje smatraju da su ispravne i spremno će se boriti za njih. Zato zahtjeve novih generacija treba gledati kao priliku, a ne kao prijetnju, jer nas osvještavaju da može i treba biti bolje. Generacije se međusobno trebaju početi slušati i uvažavati te se fokusirati na što ih spaja, a ne na ono što ih stereotipno razdvaja. Ako se usmjerimo na to, vidjet ćemo da nam je puno više toga zajedničko, a međusobne razlike moći ćemo iskoristiti kao izvor ideja koji će nam omogućiti da uživamo u kreiranju izvrsne okoline, kako za korisnike, tako i za nas same.

Svoje različitosti možemo iskoristiti na raznorazne načine. Starije generacije imaju iskustvo čijim se dijeljenjem može pomoći mlađima. Dok mlađi dolaze s novijim perspektivama i boljem poznavanju što mlađe generacije žele. Ove ideje mogu pomoći organizaciji u istraživanju tržišta i pomoći da se usluge prilagode svim generacijama. Uživajte u pronalaženju sličnosti i međusobnom učenju!

Što učiniti?

Postoji mnogo toga što se može učiniti po pitanju generacijskog jaza kako bi se organizacijska klima poboljšala. Na neke stvari možemo sami utjecati, a za neke nam je potrebna pomoć organizacije. 

• Prihvatite tuđe ideje
• Prihvatite da ne znate sve
• Prihvatite da je dijeljenje ideja nužno za povećanje uspješnosti
• Prihvatite tuđu pomoć ako vam je potrebna
• Priđite prvi, nemojte čekati da netko to učini umjesto vas
• Team building aktivnosti

Nabrojani pristupi u pozadini imaju važnost samosvijesti i samokritičnosti. Kako bismo razumjeli druge potrebno je da poznajemo sebe. Da priznamo da nismo uvijek savršeni i nepogrešivi ili najpametniji. I da upravo to dopuštamo i drugima. Iako mislimo da se ne možemo razumjeti po toliko stvari smo zapravo slični. Neke sličnosti mogli ste pročitati gore u tekstu. Ako ne znate kako biste stvorili kontakt s kolegom koji je stariji/mlađi od vas možete početi upravo od tih sličnosti. Svatko od kolega se negdje obrazovao, usavršavao, učio -  pitajte za iskustvo. Ljudi su oduvijek imali hobije, voljeli se zabavljati, imali obitelji, prijatelje. To je ono što nas veže. Organizacijska klima ste vi i imate mogućnost promijeniti ju.

S druge strane, ono što organizacija može napraviti su team building aktivnosti. Kroz takva neformalna druženja mnogo toga možemo naučiti jedni o drugima i povezati se. Prihvatite svaku mogućnost za povezivanjem s drugom generacijom.

Neke stvari će uvijek ostati iste

Kao što ste već mogli pročitati neke stvari su se mladima oduvijek zamjerale i tako će biti uvijek. U jednom trenutku mi smo mladi koje nitko ne razumije od roditelja, poslodavca, kolega, a u drugom trenutku mi smo stariji koji ne razumiju današnje mlade. Kada smo stariji smatramo da smo mudriji i da ne možemo ništa naučiti od nekoga tko je 20, 30 godina mlađi od nas. A možda se usprkos iskustvu u nekim trenucima osjećamo ugroženima od strane mlade radne snage.

No, jednako kao što smo htjeli da nas stariji uvažavaju kao ravnopravne i mi moramo uvažavati mlađe od sebe. Lako je zaboraviti kako smo se mi osjećali u kad smo bili mladi, ali je upravo to važno kako bismo imali empatije prema drugima. Empatija je to što drži čovječanstvo povezanim otkad ljudska vrsta postoji. Da nema empatije sami ne bismo preživjeli u ovom svijetu. No, nije bitno samo preživjeti u današnjem svijetu već živjeti na ispunjavajući način. Kako bi to bilo moguće trebamo biti povezani s drugima i pobrinuti se da organizacijska klima bude ugodna.   

Kako bi organizacijska klima postala ugodna za sve mi moramo preuzeti odgovornost za stvaranje takve klime. Međusobno poštovanje i uvažavanje izrazito su bitni u organizaciji i zajednička suradnja može dovesti do veće uspješnosti.