Kreativnost je poželjna karakteristika svakome. No ukoliko nas ne slušaju što govorimo kreativnost zatomljujemo u sebi i prestajemo davati ideje.
Direktori i poduzetnici izloženi su velikim pritiscima nastojeći ostvariti zacrtane planove, kao i osigurati opstanak i širenje poduzeća. To ih može učiniti previše nestrpljivima te također podrivati njihovu sposobnost slušanja ljudi oko sebe. Time onda ugrožavaju motiviranost svog tima i propuštaju priliku da iz svojih zaposlenika izvuku ono najbolje. Dobro je kada postoji netko tko se usudi reći im to i naglas. No nažalost, to nije uvijek slučaj.
Nemogućnost iskrenog slušanja ljudi oko sebe uništava povjerenje, dobru atmosferu u poduzeću, ali i kreativnost. Time se u samim korijenima sijeku kreativne ideje i inovativni pristupi ljudi o kojima poduzeće zapravo ovisi (jer nikada ne ovisi samo o jednoj osobi!). Tražite stoga konstantno načine za unaprjeđenje okruženja u vašem poduzeću kako bi još bolje podržavalo slobodno izražavanje stavova i ideja te omogućilo da se vaš tim osjeća cijenjenim.
Kreativnost statistike
Da je kreativnost jedna od bitnijih odlika statistike, zna i britanska vlada. Do 1979. stopa nezaposlenosti obuhvaćala je sve koji su bili registrirani kao nezaposleni. Nakon toga korištena kreativnost. Naime, redefiniran je termin nezaposlenih koji od tada broji samo one koji imaju pravo na naknade. Svi ostali nisu pobrojani kao oni koji su nezaposleni makar i nemali posao. Istovremeno su postroženi uvjeti za prava na naknade te je tako velik broj nezaposlenih izbrisan pri statističkom izračunu. Kreativnost dakle nije rezervirana samo za stereotipne predodžbe o kreativnim zanimanjima. I to nije sve! Nadalje, osobe u tzv. radnim programima od osamdesetih su počeli računati kao zaposlene iako su za neke od tih poslova plaćeni svega pedesetak funti tjedno. Mlađi od 18 godina isto se ne računaju jer nemaju pravo na naknade.
Tako je prema vladinoj statistici za 2012. godinu 1,5 milijun nezaposlenih, prema istraživanju laburističke stranke 2,5 milijuna, dok statistike nezavisnih organizacija upućuju na čak 3,4 milijuna. Ono što posebno brine nezavisne organizacije sve je veći broj nezaposlenih koji nemaju pravo na naknade te su time izloženiji raznim oblicima iskorištavanja od strane nepoštenih poslodavaca. Izgleda da mi učimo na ovakvim kreativnim zahvatima jer i kod nas postoje česte dvojbe oko toga koliko nezaposlenih zapravo jest.
DiploHack kreativnost na kvadrat
Studije slučaja, osim prave radne prakse (ne one koja se samo upiše u knjižicu), najbolji su način pripreme studenata za stvarni poslovni svijet. No, najnovija je verzija takvih studija slučajeva takozvani DiploHack – kombinacija hackatona i tradicionalne studije slučaja. Hackatoni omogućavaju suradnju raznih IT stručnjaka sa stručnjacima iz ostalih područja gdje zajedničkim snagama pronalaze najprimjerenija rješenja, a u Ottawi je nedavno održan prvi DiploHack
Šest timova iz kanadskih poslovnih škola imalo je 48 sati da riješi regionalni sukob uz pomoć društvenih medija i Big Data pristupa. Za razliku od tradicionalnih studija slučajeva, ovdje timovi studenata rade zajedno s bivšim studentima i stručnjacima. Sve skupa sliči natjecanjima start-upa nego uobičajenim sastancima. Za vrijeme natjecanja timovi su imali pristup sredstvima i stručnjacima iz kanadske SecDev Foundation (Zaklada za sigurnost i razvoj). Tijekom natjecanja studenti su stručnjacima pokazivali svoju kreativnost. Radi se na složenom problemu dok se istovremeno mora isporučiti praktično rješenje. To je načelo koje se može primijeniti i u realnom životu. Prvi DiploHack održan je prije dvije godine u Londonu, a otada je, među ostalim, prošao Maroko, Indiju i Švedsku.
