Zašto je konflikt na radnom mjestu potreban?

Kada govorimo o korisnom konfliktu koji može pomoći rastu i razvoju vaše organizacije, ne misli se na konflikte koji toksično djeluju na organizacijsku klimu te koji nikada nisu adekvatno razriješeni. Organizacija će teže ostvarivati svoje ciljeve ako je koče brojni izostanci s posla, niski angažman i drugi problemi potaknutim sukobima. No, postoje zdravi i kontrolirani sukobi koje biste trebali prihvatiti unutar razumnih granica. Rješavanje konflikata ovog tipa ne mora biti teško i naporno, već zanimljivo i uzbudljivo. No, rješavanje konflikata je uvijek izazovno te je zadaća svakog menadžera da prepozna što može učiniti u napetoj situaciji.

Konflikti su korisni za poticanje promjena te da se organizacija makne iz statusa quo, to je mogućnost da pretvorite konflikt u pobjedu. Zato tjerajte svoje zaposlenike da budu drugačiji i razviju bolje načine obavljanja posla u vašem poslovanju i organizaciji općenito. Ako vam zaposlenik dođe s novom idejom, metodom ili sustavom, nemojte ga odmah odbiti. Slušajte ga i podržite ga ako mislite da je na dobrom putu. Sukob koji može značiti napredak za vašu organizaciju jest zdravi sukob te postoji nekoliko oblika koji se ističu.

Raspravama do novog znanja

Rasprave u uredu izvrstan su način za stvaranje novih ideja i poticanje kreativnosti vašeg tima. I ne znače da radno mjesto morate pretvoriti u srednjoškolski debatni klub s podijima i unaprijed zadanim temama. Umjesto toga, potaknite raspravu i razumno neslaganje potkrijepljeno činjenicama. Rasprava o idejama može dovesti do novih perspektiva i načina pristupa problemu koji povećavaju produktivnost. Može značiti učenje novih informacija o području rada dok pojedine strane traže informacije za njihove argumente. Dovoljno je dobro regulirati raspravu i osigurati da se razgovor ne pretvori u sitne čarke ili okrutnu svađu.

Kako bi se osiguralo da debate budu korisne i produktivne, važno je postaviti smjernice za njihovo vođenje. Važno je da sudionici slušaju pažljivo i cijene mišljenja drugih, čak i ako se s njima ne slažu. Uvođenje vremenskog ograničenja može spriječiti da se rasprava pretvori u neproduktivno duljenje. Također, treba poticati argumentiranje na temelju činjenica i logike umjesto da se ulazi u osobne napade ili netolerantne komentare. Važno je naglasiti da su debate korisne samo kada su konstruktivne i vođene s ciljem unaprjeđenja ideja. Otvorenost za različite perspektive može rezultirati kompromisima i rješenjima koja će zadovoljiti više aspekata problema. Iz tog razloga, debatiranje treba promicati kao alat koji podržava timsku suradnju, inovativno razmišljanje i rješavanje konflikata. U konačnici, debatiranje unutar radnog okruženja stvara dinamično i stimulativno ozračje koje podržava kreativnost i potiče zaposlenike na konstruktivnu interakciju. Debati pristupite kao sredstvu za izgradnju timskog duha, poticanje intelektualnog rasta i ostvarenje ciljeva organizacije.

Natjecanje bez prkosa

Drugi način zdravog rješavanja sukoba jest zdrava, prijateljska kompetitivnost. Natjecanje među organizacijama je ono što pokreće inovacije na tržištu, a može biti učinkovito i unutar poduzeća. Natjecateljski duh na radnom mjestu može potaknuti zaposlenike da brže obave zadatke i osmisle bolje ideje. Uvođenje elementa natjecanja unutar organizacije može donijeti brojne prednosti. Kada zaposlenici imaju mogućnost natjecati se s kolegama, to ih potiče da istraže svoje granice i dosegnu svoj puni potencijal. Osjećaj zdrave konkurencije može potaknuti veći angažman i posvećenost prema zadacima, jer svaki pojedinac želi doprinijeti što boljem rezultatu svog tima. Kroz takvo natjecanje, zaposlenici se motiviraju da premoste prepreke i pronađu kreativna rješenja kako bi ostvarili što bolji rezultat.

Ako imate veliku grupu koja radi na jednom projektu, pokušajte ju podijeliti u manje timove i ponudite poticaje onom timu koji prvi riješi problem. Ovaj pristup potiče suradnju među članovima timova, jer kako bi pobijedili, timovi moraju zajednički raditi prema zajedničkom cilju. Osim toga, ovakav model poticanja natjecanjem može unijeti svježinu i dinamiku u radni proces, smanjujući monotoniju i rutinu. Poboljšava timsku koheziju, jer se članovi timova međusobno podržavaju i zajedno razmišljaju o najboljim pristupima.

Prijateljska kompetitivnost može biti snažan poticaj za postizanje viših standarda u radu, poboljšanje timskog duha i povećanje angažmana zaposlenika. Važno je osigurati da natjecanje ostane pozitivno i da ne pređe granicu u kojoj bi moglo narušiti timsku suradnju i atmosferu na radnom mjestu. Pravilno balansiranje između natjecanja i suradnje ključno je kako bi se iskoristile sve prednosti koje ovakav pristup donosi.

Koje rezultate možete očekivati?

Prednosti zdravog i konstruktivnog konflikta su mnoge pa je važno prepoznati konflikt i riješiti ga. Primjerice, sukob jest kreativan proces u kojem se strane koje se ne slažu udružuju kako bi pronašle rješenje koje zadovoljava svačije potrebe. To uključuje razumijevanje međusobnih perspektiva, zajedničko zamišljanje najboljeg scenarija i određivanje kako ispuniti tu viziju. Sve to je velik poticaj za kreativno rješavanje zadataka što se pozitivno može odraziti na daljnji rad.

Konflikti su dobar znak da nešto nije u redu i otvaraju vrata prema dubljem analiziranju situacije. Kada se neslaganje pojavi među članovima tima te se razmotre različita stajališta koja doprinose sukobu, vjerojatno će otkriti relevantne nove informacije koje situaciju mogu promijeniti na bolje. Nadalje, kada su ciljevi ili procesi u organizaciji nejasni, zaposlenici se mogu međusobno sukobljavati pod iskrenom pretpostavkom da je njihov način ispravan. Ovaj nedostatak jasnoće može uzrokovati loš rad iako konfuzija može izazvati i pozitivne pomake. Razjašnjavanje vaših očekivanja i preferiranih postupaka može pomoći vašem timu da shvati što točno trebaju raditi i kako mogu skladno raditi sa svojim kolegama.

Konflikt puno govori o vašem timu

S jedne strane, nerješeni konflikt uništava organizacijsku klimu te ukazuje na neslogu i lošu grupnu sinergiju. No, ne nužno. Sukob može ukazivati na predanost članova vašeg tima vašoj organizaciji i strasti prema projektu, a za to ćete ih htjeti nagraditi. Često se sukobi i javljaju kao posljedica nezadovoljene potrebe ljudi da ih se čuje i cijeni. Naime, među pasivnim, nezainteresiranim i neangažiranim radnicima teško da će se pojaviti ikakve nesuglasice. One radnike koji imaju želju dokazati svoje mišljenje, žele biti saslušani i cijenjeni treba uzeti u obzir, makar i kroz određeni oblik konflikta.

Ako želite imati raznolikost u svojoj organizaciji i biti inkluzivni prema različitim osobnostima, morate biti spremni na njihovo neslaganje. Homogene grupe često su sigurnije u svoju izvedbu, ali različite grupe često su one koje se ističu i uspješnije su u izvršavanju zadataka. Menadžeri i zaposlenici moraju nadvladati instinktivni poriv za izbjegavanjem sukoba i napustiti ideju da je konsenzus cilj sam po sebi. U dobro vođenom raznovrsnom timu, suštinska neslaganja ne moraju postati osobna: različite ideje ili imaju poveznice ili ih nemaju.

Umjesto poticanja organizacijske kulture gdje konflikti nisu dobrodošli, treba raditi upravo suprotno. Potrebno je naučiti zaposlenike kako se više ne slagati, a menadžeri trebaju biti spremni na rješavanje konflikata i preuzeti odgovornost da ljudima bude ugodno da se ne slažu, raspravljaju i izražavaju svoja prava mišljenja.

Kako poticati zdrav konflikt? 

Izreka glasi, sto ljudi sto ćudi! Stoga, kao menadžeri, ne možete očekivati da će svaka osoba znati kako zdravo i konstruktivno ulaziti u rasprave. Zbog toga je potrebno regulirati interakcije između zaposlenika i poticati zdravo rješavanje konflikata jer takav pristup pokazuje prednosti rješavanja konflikata. Evo kako riješiti toksične sporove i smanjiti pojavu nezdravih sukoba u budućnosti.

Selekcija i regrutacija zaposlenika važan je korak u ostvarivanju dobrog tima. Stoga, zaposlite i zadržite prave ljude. Ponekad sukob dolazi zbog različitih osobnosti, loših namjera i prevelikih ega. Ako, nakon što pokušate promovirati pozitivnu organizacijsku klimu te poticati međusobno poštovanje, ne vidite nikakve promjene, nemojte zadržati problematične pojedince u svom timu.

Važno je dati svakom zaposleniku glas tijekom rješavanja konflikata. Iako nije svaka ideja najbolja za potrebe organizacije, čak i naizgled loše ideje mogu potaknuti kreativnost koja rezultira novim prijedlozima koji će funkcionirati unutar vašeg tima ili organizacije. Osim toga, ako svima date priliku da ih se čuje, izbjeći ćete izazivanje ljutnje te osjećaj zanemarenosti ili izdvajanja miljenika.

Kako bi rješavanje konflikta bilo uspješnije, pokušajte razumjeti odakle dolaze stajališta sukobljenih strana. Svaka osoba ima drugačiji komunikacijski stil i važno je znati prilagoditi se drugima i dobro upravljati razmjenom informacija. Kako biste konstruktivno riješili sukob, razmislite o pozadini osobe, načinu na koji komunicira i njezinom pristupu problemu. Ovaj vam okvir može pomoći da bolje razumijete i riješite njihov položaj. Kada to uzmete u obzir, možete upoznati svoje osoblje tamo gdje jesu i omogućiti pozitivno radno okruženje.

Rješavanje konflikata se odražava na radno zadovoljstvo

Kad se ne bojite konflikata kao oblika konstruktivnog neslaganja oko problema na poslu, vjerojatno ćete i vi kao menadžer, ali i vaši zaposlenici sretnije ići u ured. Rješavanje konflikata rezultira zadovoljstvom onim što ste postigli te ćete uživati u interakciji s kolegama. Umjesto da se osjećate kao da morate hodati po jajima, možete se opustiti i usredotočiti na obavljanje posla. Tako je istraživanje s američkim i kineskim zaposlenicima pokazalo korelaciju između upotrebe određenih pristupa u upravljanju sukobima. U njima zaposlenici traže situaciju u kojoj svi pobjeđuju, brinu se za druge i usredotočuju se na zajedničke interese, i radnim zadovoljstvom zaposlenika.

Konflikti i rješavanje konflikata na adekvatan i zdrav način može ojačati poslovne odnose i učiniti radno mjesto funkcionalnijim. Radeći zajedno na rješavanju sukoba, osjećat ćete se bliži ljudima oko sebe i steći ćete bolje razumijevanje o tome što im je važno te kako bi radije obavljali svoje radne zadatke.

Korak nazad je zapravo korak naprijed

Iako se konflikti mogu doimati kao korak nazad u sinergiji članova tima, a vi kao menadžeri se možete osjećati izgubljeno tijekom rješavanja problema i vođenja grupe, to ne mora tako biti. Važno je razlikovati zdrav od nezdravog konflikta i imati ispravan pogled na ponašanja i potrebe zaposlenika. Način na koji se vi postavite prema problemu kao vođa te kako gledate na rješavanje konflikata, uvelike će se odraziti na vaš tim. 

Važno je istaknuti da konflikti mogu značiti manji ili veći korak naprijed u rastu vaše organizacije i produktivnosti tima jer potiču kreativnost, inovacije, jačaju radne odnose, čine radno mjesto dinamičnijim i izdvajaju vas od mase!