Mislite da je konkurencija uvijek nešto negativno i nešto što vas koči na putu prema uspjehu? No, ako konkurenciju zamislite kao poticaj koji vam daje vjetar u leđa i koji vas tjera da date sve od sebe kako biste bili bolji i ostvarili osobni napredak, tada konkurencija nije pojam oko kojega se vrte samo negativne činjenice.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju očekivali smo da će konkurencija i slobodno tržište doprinijeti osobnom razvoju poduzetnika i njihovoj pripremi za budućnost, međusobno pozitivnoj konkurenciji te bogatstvu i blagostanju društva. Promicanje konkurencije kao dio posla koji se naziva upravljanje promjenama je, barem načelno, općeprihvaćeno kao najbolji alat za dobrobit potrošača te društva u cjelini. Kako bi konkurencija bila poticaj za vlastiti napredak, na konkurenciju trebamo gledati kao na efikasan i jednostavan način kojim ćemo kupcima zajamčiti proizvode kvalitetne vlastite usluge. Osim toga, trebamo obratiti pozornost na postavljanje konkurentnih cijena, a da bismo to mogli trebamo se što bolje upoznati s ciljevima i poslovanjem konkurencije. Tomu u prilog ide stara poslovica koja kaže da neprijatelje uvijek treba držati blizu. Ako znate što konkurencija radi, pokušat ćete napraviti bolji posao od njih, samim time više ćete se truditi te u konačnici vaš će poslovni napredak biti vidljiv, kako vama tako i svima oko vas.
Zagovornici konkurencije na nju gledaju kao lijek za mnoge probleme u društvu na što se u poduzeću može gledati kao na upravljanje promjenama. Oni smatraju da će jača konkurencija poboljšati rezultate, ne samo pojedinaca ili neke organizacije, već čitave države. Sama želja da budete bolji od drugih počet će otvarati nove poslovne prilike, što i za državu, odnosno njezine građane znači smanjivanje troška dobara i usluga. Dijelom je to svakako točno i osobe kojima je posao upravljanje promjenama stavljaju velik naglasak na konkurenciji kao zdravom poticaju napretka koji će pomoći nadjačati otpor od promjena.
Koje su koristi konkurencije?
Što zapravo konkurencija donosi? Ljudi čiji je posao upravljanje promjenama navode prvenstveno niže troškove, te niže cijene proizvoda i usluga. Zatim, bolju kvalitetu, veći izbor, više inovacija te veću učinkovitost i produktivnost. Sva ta poboljšanja, odnosno sav taj napredak za sobom povlače opći gospodarski rast i razvoj te jačanje demokracije raspršivanjem ekonomske moći te veće blagostanje države i njezinih građana. Promovira se inicijativa, sloboda te slobodno udruživanje pojedinaca. Konkurencija nas primorava da konstantno učimo i razvijamo se te širimo naše horizonte kako bismo omogućili osobni rast, ali i rast našeg brenda i poduzeća.
Iz toga vidimo koliko koristi konkurencija donosi, kako na tržištu, tako i na radnom mjestu. Konkurencija nas tjera da se trudimo uvijek više, da damo najbolje od sebe. Na tržištu s jakom konkurencijom, svako poduzeće koje želi opstati mora neprestano ulagati dodatne napore ne bi li pružilo što bolju uslugu što zapravo iziskuje dodatni napor svakog pojedinog djelatnika poduzeća. Ta usluga ili proizvod trebaju se dodatno unaprjeđivati kroz stalne inovacije, pronalaženje boljih načina pružanja usluge ili bolju organizaciju rada. Konkurencija nas potiče na kreativno razmišljanje koje nedvojbeno predstavlja temelj bilo kojeg uspješnog poduzeća. Upravljanje promjenama koje potiče zdrava konkurencija sprječava i poduzeća i pojedince da se maknu iz svoje zone udobnosti te ulože dodatne napore koji će rezultirati inovacijama i poboljšanjem.
Konkurencija nosi i negativne posljedice
Postavlja se pitanje, je li to uvijek tako? Ima li konkurencija stvarno značajnu i bitnu ulogu za poboljšanje i rast poduzeća? Sigurno je da će rast na osobnoj razini i hrabrost koja će do njega dovesti omogućiti upravljenje promjenama i suočavanje s konkurencijom. Sad, nakon gotovo 30 godina samostalnosti čini se da konkurencija ne donosi nužno pozitivne promjene za društvo u cjelini i svakog od nas pojedinačno. Svakako se ne možemo osloniti samo na one pozitivne aspekte konkurencije. Kako smo i na samom početku naveli, konkurenciju prvenstveno povezujemo s negativnom konotacijom. Pitate se sigurno, što je sada tu negativno, ako smo dosada naveli toliko pozitivnih strana.
Upravljanje promjenama je potaklo konkurenciju da preseli proizvodnje u zemlje gdje je radna snaga daleko jeftinija pa ako ste mislili da se možete pripremati za odmor, varate se. Velike svjetske korporacije traže radnu snagu u siromašnim zemljama. Razlog je jednostavan, isti posao obavljaju ljudi za manje novca, samim time na računu poduzeća ostaje veća svota novca. Naravno, za poduzeće je to napredak, no nije napredak za djelatnike koji iz tog razloga u tom poduzeću dobivaju otkaze. Samim time što su ostali nezaposleni ne mogu razvijati osobni rast. Za te pojedince nema inovacija i nema napredovanja.
No, vratimo se na jeftiniju radnu snagu. Često su iz tog razloga što su siromašni, podvrgnuti su izrabljivanju i iskorištavanju jer u mnogim takvim zemljama nema zakona o radu koji bi zaštitio njihova prava. Dovela je do ukidanja mnogih radnih mjesta. Potreba da se bude brži ili jeftiniji dovela je do upotrebe raznih sastojaka u proizvodnji, kao i načina proizvodnje koji su dokazano štetni po naše zdravlje i planetu u cjelini. Upravljanje promjenama, u ovom slučaju konkurencija, često rezultira iskorištavanjem potrošača zbog njihovog neznanja o vlastitim mogućnostima te manjkave radne zaštite.
Iskoristite prednosti konkurencije
Kako onda možemo iskoristiti prednosti konkurencije, a smanjiti njezine negativne posljedice? Dosta ljudi zagovara jači regulatorni okvir. Pod tim se misli na odgovarajuće zakone, kao i njihovu dosljednu provedbu. Kako bi ljudi mogli iskoristiti prednosti konkurencije trebaju imati „podršku“, odnosno zakon koji bi štitio njihova radnička prava te promicao jednakost prava za sve čime se bavi upravljanje promjenama nekog poduzeća. Tako se zakoni o zaštiti tržišnog natjecanja i o zaštiti potrošača međusobno nadopunjuju promičući prilike za potrošače dok istovremeno sprječavaju da poduzeća iskorištavaju potrošače.
Dodatni način jest naša vlastita promjena percepcije konkurenata. Umjesto da ih doživljavamo kao neprijatelje, možemo ih promatrati kao izvor poticaja i korisnih informacija. Oni nam pomažu otkriti koje su naše slabe, a koje jake strane. Pomažu nam da se fokusiramo na ono u čemu smo dobri, što u konačnici donosi koristi svima kako pojedincu tako i poduzeću te društvu u cjelini. Od konkurencije možemo jako puno toga i naučiti. Prateći njihove korake možemo učiti iz njihovih grešaka te ih na svome poslu ne raditi. Isto tako, ako uvidimo da konkurencija ima neki učinkovit način rada, uvijek možemo svoj rad poboljšati po uzoru na njihov. Upravljanje promjenama na taj način uvelike može pomoći pojedincu, ali i poduzeću. U konačnici, konkurenti nam mogu pružiti vrijedne uvide u stanje na tržištu i time nam pomoći.
Kada pomislimo na konkurente, ni na kraj pameti nam nije da bismo s njima mogli surađivati. No, pojam suradnje za opće dobro sve je prisutniji te je utvrđeno da je koristan za sva poduzeća koja surađuju. Isto tako moguće je i unutar jednog poduzeća, ako se pod suradnjom misli na timski rad koji se u današnje vrijeme sve više njeguje i poštuje. Budući da neki ljudi ne funkcioniraju najbolje u okruženju konstantnog natjecanja, timski rad im može pružiti osjećaj dovoljne sigurnosti da bi iznijeli svoje ideje i na taj način napredovali. Istovremeno timsko okruženje je i poticajno jer se timovi međusobno natječu i potiču na što bolje rezultate, a pojedinci unutar timova također mogu unaprijediti vlastiti rad.
Konkurencija prožeta društvenom svrhom
Danas se javlja sve više ljudi i poslovne literature koji zagovaraju sofisticiraniji oblik kapitalizma koji će biti prožet društvenom svrhom. U prošlosti su koncepti održivosti, pravednosti i profita uglavnom doživljavani kao nespojivi te čak suprotstavljeni. Danas se uz globalizam polako mijenja i naš pogled na svijet. Počeli smo shvaćati da je čitav svijet naš dom. U današnjem svijetu globalne ekonomije svima je jasno koliko je svjetsko gospodarstvo međusobno povezano i ovisno te upravljanje promjenama svima donosi poboljšanje. Istovremeno sve je jače shvaćanje da je dobrobit i uspjeh svakog pojedinca i svakog pojedinog poduzeća zapravo u interesu čitavog svijeta. Današnji pogled na ekonomiju i gospodarstvo može se opisati rečenicom iz klasične literature: „ Svi za jednoga, jedan za sve“. Zašto onda rijetki od nas upravljaju promjenom u svom životu?
Poslovanje se više ne sastoji samo od pukog nastojanja da se ostvari što veći profit, već rast i razvoj organizacije i svakog njezinog djelatnika. Mi vlastitim cjelokupnim poslovanjem ostavljamo traga na svemu i svima oko sebe pa tako i na sebi samima. Našim odnosom prema vlastitim radnicima, kupcima i dobavljačima iz dana u dan oblikujemo sebe same, naše poduzeće i naše okruženje. Stoga, jednaka prava za svakog pojedinca, poštivanje svakog pojedinca, poštivanje i suradnja s konkurentima te kvalitetno upravljanje promjenama ključ je uspjeha svakog poslodavca, odnosno svakog poduzeća. Jednostavno rečeno, konstantni napor na promicanju kvalitetnih promjena bit će najbolji regulator negativnih efekata konkurencije, odnosno poboljšanja pozitivnih efekata konkurencije. Da bismo u tome uspjeli, nužno je prestati očekivati kako će netko drugi pokrenuti te promjene umjesto nas.
Tko treba donijeti odluke vezane uz upravljanje promjenama?
Upravljanje promjenama, prvenstveno treba doći s vrha kako bi imalo učinka. Ako ja kao poslodavac uvažavam potrebe i prava svojih djelatnika, oni će meni zauzvrat odrađivati svoj posao najbolje što znaju. Dakle, ulagat će velik trud u odrađivanje vlastitog zadataka, izgrađivat će sebe kao osobu novim idejama koje bi mogle unaprijediti poduzeće u kojemu rade, a samim time i društvo u cjelini. Isto tako je i s pogledom na konkurenciju. Ako na konkurenciju gledamo na zdrav način, a strah koji osjećamo pretvorimo u nešto što će nas tjerati prema naprijed, onda negativnih posljedica za nas gotovo ni nema. Slažemo se da konkurencija ima svoje prednosti i nedostatke, no nedostaci se mogu kontrolirati, a prednosti se trebaju iskoristiti.
Na samom kraju, važno je upamtiti da je upravljanje promjenama u svakom poduzeću jako važno. U ovom slučaju, upravljanje promjenama usmjereno je prema novom pogledu na konkurenciju. Što znači da na konkurenciju više nećemo gledati samo s negativnim konotacijama, već ćemo konkurenciju promatrati s pozitivom. Iz konkurencije se treba izvući ono najbolje, kako za rast i razvoj poduzeća, tako i za osobni rast i razvoj svakog pojedinog djelatnika koji će olakšati put do cilja. Konkurencija će iz nas izvući ono najbolje, zato što prije promijenimo vlastiti stav prema konkurenciji za vlastitu korist i vlastitu dobrobit.
