Kontinuirani rad bez odmora može dovesti do smanjenja produktivnosti i povećanja stresa, što može imati negativan utjecaj na cjelokupno poslovanje. Važno je da menadžment prepozna potrebu za odmorom i vodi brigu o vlastitom fizičkom i mentalnom zdravlju kako bi mogao donositi bolje odluke i efikasnije upravljati timom.
U današnjem globaliziranom društvu menadžment treba biti dostupan gotovo čitav dan. Više smo zaokupljeni našim poslovima, karijerama i standardom života nego ičim drugim. Problem leži u tome da što nam je loš menadžment našeg vlastitog života. Više vremena ulažemo u to da budemo produktivniji u poslu kojeg obavljamo. Tim više zaboravljamo na ljude i druge važne stvari u našim životima. Naravno, trebali bi dati sve od sebe na poslu, no to bismo trebali raditi i s drugim dijelovima naših života.
Stoga je izuzetno važno da u jednom trenutku napravimo prekid naše ovisnosti o poslu i uputimo se na odmor. Odmor je neizmjerno važan za naše tijelo i često zaboravljamo što sve dobar odmor može učiniti za našu dobrobit.
Sigurno ste u školi čuli kako učenje treba rasporediti na duže razdoblje, a ne učiti kampanjski. No, to nije zbog toga što biste trebali učiti cijeli dan i svaki dan već zbog toga što je potrebno vrijeme da se znanje akumulira. To vrijeme odnosi se upravo na odmor i odmak od učenja. Mozgu je potreban odmor kako bi mogao stvarati nove veze među neuronima koje nazivamo znanjem.
Dobar odmor smanjuje stres i napetost u tijelu
Stres nas sprečava da sagledamo stvari iz svih kutova i ne daje mogućnost da vidimo širu sliku. Čini nas previše zauzetima fokusom na problem. To što vidimo kad smo pod stresom nam se čini kao jedino pravo ogledalo našeg života. Sve se više usmjeravamo na problem umjesto na rješenje. Odmor nam pomaže da smanjimo negativnu energiju i oslobodimo tijelo. Opušta nas smanjujući nam razinu koncentracije sa stvari koje nam čine život kompliciranima. Stres nije jedna od najvećih negativnih strana modernog načina života jer utječe samo na naš um. To je i zato što se zbog njega javljaju brojne bolesti. Stanja kao što su bolesti srca, astma, pretilost, dijabetes, glavobolje, depresija, anksioznost, želučane tegobe, pa čak i Alzheimerova bolest su sve teški zdravstveni problemi. Na njih stres ne samo da utječe, već ih i stvara. Smanjena razina stresa pomaže i našem fizičkom zdravlju, a dobar odmor će tome značajno doprinijeti.
Upravo zbog toga nam je potreban i dobar san. Dobar san ne znači spavati deset sati i buditi se svakih sat vremena već uistinu san u kojem smo duboko usnuli. Dok spavamo i odmaramo dajemo tijelu energiju i vrijeme da se regenerira. Isto to potrebno je i našem mozgu kako bi kad se vratimo na posao mogli stvarati nove ideje i trošiti energiju na produktivnost. Stres, s druge strane, može značajno narušiti i sposobnost dobrog sna što automatski povlači cjelodnevni umor na poslu zbog kojeg pada produktivnost.
Odmor naglašava i povećava pozitivne situacije
Nakon što primijetimo da smo na poslu postali nestrpljivi, nemirni, izmoreni i da teže donosimo odluke, vrijeme je za odmor. Menadžment poduzeća možda radi tjelesno manje zahtjevne poslove. No skakanje iz situacije u situaciju, donošenje odluka koje se tiču poduzeća, radnika ili zajednice izaziva i tjelesne napore. Tijelo nam daje do znanja da je na izmaku snaga i da je potreban predah za uspješan daljnji nastavak rada. Tijekom teškog fizičkog rada se tijelo umori fizički. Slično tome, mentalni rad dovodi do sličnih simptoma iscrpljenosti. Dobar odmor će povećati produktivnost i napuniti vaše baterije za uspješan povratak na radno mjesto. Mnoga istraživanja pokazuju kako će i radnik i menadžer koji se s odmora vrate sretni i zadovoljni poslu prionuti s puno više energije te pozitivnim stavom.
Zbog toga i menadžment mora prepoznati važnost odmora. Produktivnost organizacije ne može se povećati ako su radnici iscrpljeni. Ako ste ikada išli na grupne ili privatne treninge ili čak pričali s kineziologom sigurno su vam govorili o važnosti odmora između treninga. Mnogo ljudi smatra kako je za rast mišića potreban svakodnevni naporni trening. Suprotno popularnom mišljenju, da bi mišić rastao potreban mu je odmor kako bi gradio novo tkivo. Stalnim naporom može se postići suprotan neželjen efekt jer je tijelo iscrpljeno. Isto tako, svim zaposlenicima i menadžmentu potreban je odmor kako bi „rasli“ i unaprjeđivali organizaciju novim idejama.
Odmor menadžment čini kreativnijim
Odmor nam daje vremena i prilike osvježiti i napuniti mozak. Time i mogućnost naći se u novom okruženju i iskusiti nešto sasvim novo. Novo okruženje i novi doživljaji su dobar izvor inspiracije, koja je primjenjiva i na poslu. Predah nam omogućuje da se udaljimo od problema. Ujedno proširuje svijest na širu sliku u kojoj se nalazi i naša kreativnost. Odmorom ćemo lakše doći do ideja i spoznaja jer si dopuštamo razmišljati o stvarima koje nisu direktno vezane uz posao. Prisjetite se, najbolje ideje i rješenja padaju nam na pamet dok o problemu ne razmišljamo direktno.
Možda ste čuli za aha-efekt. Aha-efekt odnosi se na nenadani uvid u rješenje nekog problema kojim smo se možda dugo mučili, ali ga nismo uspjeli riješiti. Aha-doživljaj donosi olakšanje. Do rješenja može doći i u razdoblju kada ne mislimo intenzivno na problem. Možda ste se nekoliko puta u životu našli u situaciji u kojoj znate da je rješenje jednostavno i na vrhu vam je jezika, ali jednostavno ga se ne možete dosjetiti. Upravo tada bitan je odmor kako bi potaknuo našu kreativnost i kako bi došlo do aha-efekta. Nekada i potpuno nepovezane stvari mogu potaknuti našu kreativnost.
Možda gledate djecu u parku kako rješavaju problem dijeljenja igračaka ili pticu koja ne može otvoriti orah pa ga stavlja na cestu kako bi ga auto pregazio. Čak i takve situacije mogu nam pomoći da dođemo do rješenja problema. Zato i menadžment treba odmor jer nekada je rješenje upravo ispred nas, ali zbog briga oko posla od šume ne vidimo drvo.
Odmor nas čini sretnijima
To je rezultat uzbuđenja i iščekivanja koje imamo od samog početka i prije nego što krenemo na put. Istraživanja pokazuju da to pobuđeno stanje traje i nakon što se vratimo s odmora. Neki stručnjaci predlažu da se na odmor ide dva ili tri puta u godini s redovitim razmacima umjesto na jedan veliki. To će vam omogućiti odmor svakih nekoliko mjeseci, za razliku od jednog velikog koji posljedično ostavlja dugačak period do sljedećeg odmora pa i shodno tome, puno veću iscrpljenost i neučinkovitost u radu tijekom zadnjih tjedana ili mjeseci prije velikog odmora.
Umjesto da stalno budemo u iščekivanju odmora češći odmori pružit će nam mogućnost da smo više fokusirani na posao. Češći odmori daju nam energiju za rad i povećavaju našu produktivnost. Tijekom tih odmora sretniji smo jer se možemo više posvetiti svojoj obitelji i prijateljima. Njegujemo i tu svoju stranu umjesto da se cijele godine gradimo samo karijerno. Obitelj i prijatelji mogu nam biti podrška kada iscrpljeni dođemo s posla. Odmor nas čini sretnijima, tijekom odmora povezujemo se s ljudima, ali i sami sa sobom. S odmora se na posao vraćamo sretniji i s više energije. Posljedično smo i produktivniji što nas opet čini sretnijima jer gradimo svoju karijeru. Tako se stvara začarani krug sreće.
Odmor nas povezuje s nama samima
Odmor nam dopušta da provedemo više vremena sami sa sobom, stanemo, razmislimo i usvojimo što smo naučili u zadnje vrijeme. Dopušta nam da i akumuliramo sve što se događalo od prošlog odmora. Također, dobivamo uvide u nova rješenja i postajemo sretniji i kreativniji. Odmor nam otvara prostor i da kritički razmislimo o svojoj poslovnoj uspješnosti, ali i da budemo u doticaju sa „privatnim“ sobom. Zato, da bi vaš menadžment bio bolji, ali i vi kao osoba, potreban je odmor. Tijekom odmora možemo se graditi na različite načine jer imamo vremena i energije posvetiti se sebi, ali i svojim najmilijima.
Dakle, odmor nam dopušta i da provodimo više vremena sa svojim najdražima, obitelji i prijateljima. Kvaliteta života jako ovisi o tome kako i koliko dobro cijenimo ljude bliske srcu, a na njih nikako ne smijemo zaboraviti. Oni su, na kraju krajeva, ti koji nam daju snage za nastavak i svaki korak naprijed. Odgađajući odmor i iscrpljujući se umanjujemo svoje sposobnosti za kvalitetnu komunikaciju s ljudima koji ju stvarno i zaslužuju. Ako se prema njima ne odnosimo kako bismo i trebali, lako je moguće da ćemo ih odgurnuti od sebe zbog naše usmjerenosti na posao. Na kraju krajeva, nitko novce ne nosi sa sobom u grob već nastavljamo živjeti u sjećanjima i ljubavi svojih najmilijih.
Zadovoljni zaposlenici = bolja organizacija
Menadžment sam mora osjetiti prednosti odmora kako bi ih mogao ponuditi svojim zaposlenicima. Zadovoljni zaposlenici su bolji zaposlenici, a bolji zaposlenici stvaraju bolju organizaciju.
Upravo zbog toga pet razloga zbog kojih i menadžment treba odmor su:
- Dobar odmor smanjuje stres i napetost u tijelu
- Odmor naglašava i povećava pozitivne situacije
- Odmor menadžment čini kreativnijim
- Odmor nas čini sretnijima
- Odmor nas povezuje s nama samima
Kada se osjećamo iscrpljeni i umorni, zapnemo u krug u mislima iz kojeg nema izlaska. Posljedice toga se osjećaju u svakom aspektu našeg života. Tu se javlja i stres. Zbog posljedica stresa na poslu potreban odmor kako bi „izliječili“ svoj um, ali i tijelo. Odmor na kojemu ćemo se odmoriti od iznimnih razina stresa, koji će nam napuniti baterije, otvoriti vidike, razvedriti misli, dopustiti nam da nam se misli usmjere prema nečemu što nas opušta. Indirektno će to utjecati i na našu poslovnu sposobnost i pomoći nam da efikasnije i brže rješavamo probleme. Prednosti dobrog odmora su brojni kako za sam menadžment tako i za cijelu organizaciju. Doživjeti nešto novo i izaći iz zone komfora tu i tamo nije ljekovito samo za naše tijelo, već i za naš um stoga iskoristite već prvu priliku i dobro se odmorite!