Britanci pišu o najboljem i najgorem premijeru od drugog svjetskog rata naovamo pa pogledajmo tko je taj vođe i što je učinio za Britance.
Britanske novine proteklih su se dana raspisale o najboljem i najgorem premijeru od drugog svjetskog rata naovamo. Pogledajmo tko je taj voditelj i što je učinio za Britance. David Cameron uglavnom se nalazi pri dnu ljestvice popularnosti. Margaret Thatcher je prema nekima najbolja, a prema drugima najgora premijerka poslijeratnog razdoblja. No, jedan britanski premijer čvrsto stoji pri vrhu svih ljestvica i to već godinama: Clement Attlee. Attlee je preuzeo vodstvo zemlje pred sam kraj rata. Nakon rata izuzetno je puno učinio za obnovu zemlje, u svakom pogledu. Attleejeva vlada sastavila je prijedloge za pet "Velikih zala" društva. Tako ih je nazvao Beveridge Report objavljen tijekom rata: Siromaštvo, Neznanje, Želje, Besposlenost i Bolesti. Kao prvo, uspostavili su NHS – nacionalni sustav zdravstva koji je svima omogućio pristup liječenju. Izgradili su mnogo novih kuća koje su iznajmljivali siromašnima po povlaštenim najamninama.
Obnovili su sustav školstva i uveli ispit u dobi od 11 godina, temeljem kojega su neka djeca nastavljala školovanje u gimnazijama, a druga u strukovnim školama. Iako je sustav kasnije dosta kritiziran, inteligentnoj djeci omogućio je da besplatno pohađaju fakultete. Također su proširili liberalnu reformu započetu 1910. kojom su uvedene penzije te osiguranje za nezaposlene i plaćeno bolovanje. I konačno, obećali su, te uspjeli smanjiti nezaposlenost na 2,5%. Najzanimljivije je da su reforme i politike koje je Attleejeva vlada uvela zadržane još dosta godina. Naredne ih vlade, neovisno o stranci na vlasti, dugo nisu mijenjale. Ovo pokazuje da ljudi ipak prepoznaju dobre voditelje i onoga tko iskreno radi za njih.
Skromnost i voditelj bi trebali biti sinonimi
Skromnost nije baš cijenjena vrlina u današnje doba, većina voli isticati - sebe. Voditelj time radi veliku grešku i bolje ga je na to upozoriti prije nego bude kasno. Istraživanja su pokazala da je najbolji voditelj zapravo skroman, a ne drzak i narcisoidan. Pokušajte se sjetiti voditelja koje ste najviše cijenili. Vjerojatno će vam na pamet pasti upravo takvi, koji su zasluge prepuštali drugima i priznavali svoje pogreške. Odvojite zato vremena kako biste otkrili koji su talenti vaših radnika. Osigurajte im prostor da zablistaju, kao i priliku da poduče ostale. Kada raspravljate o strategijama ne zaboravite da je cilj zajednički iznaći rješenje. Richard Branson to najbolje objašnjava savjetom kojega je dobio od svog oca: "Slušaj više nego što pričaš. Nitko nije ništa naučio slušajući sebe kako priča." Važno je također da menadžeri priznaju svoje greške.
Zaposlenici poštuju menadžere koji preuzimaju odgovornost za svoja djela. Priznajući svoje pogreške prenosite svom timu poruku da je u redu ponekad pogriješiti. A upravo ona poduzeća koja se ne boje riskirati često dođu do najvećih ideja. Bez skromnosti ne možemo učiti, slušati i napredovati. Snažan menadžer mora prevazići svoj ego i potrebe drugih staviti ispred svojih vlastitih. Pravi voditelj inspirira i uzor je generacijama koji dolaze nakon njih.
Otkrijte svoj zašto
Vjerujem da ste taj video s TED predavanja svi vidjeli, ali dobre primjere uvijek treba ponavljati jer ponavljanje je majka znanja. Fasciniran liderima i kompanijama koji ostavljaju trag u svijetu i posjeduju sposobnost inspiriranja, Simon Sinek, predavač RAND korporacije i sveučilišta Columbia, istraživao je obrasce u njihovom razmišljanju, djelovanju i komuniciranju. Svoja je otkrića predstavio u knjizi Start With Why: How Great Leaders Inspire Everyone to Take Action.
Sinek u knjizi objašnjava Zlatni krug, kako ga je on nazvao, obrazac koji objašnjava na koji način nas neki ljudi, lideri, poruke ili neke organizacije inspiriraju. On tvrdi da ljudi ne kupuju proizvode zbog onoga što radite, već zbog razloga koji su vas na to naveli i zato jer vjeruju u taj vaš zašto. Jednako tako, ljudi slijede lidere i kompanije jer vjeruju u njihov zašto. Prema Sineku uzrok takvog obrasca ne nalazi se u ljudskoj psihologiji, već u biologiji ljudskog mozga. Vođama stoga postaju oni koji se ne koncentriraju na kako, već prvo pronalaze svoj zašto, a zatim taj zašto dijele s drugima kako bi ih inspirirali i vodili. Motivacija i podrška su uvijek dobrodošli pa se motivirajte ovim videom!
Jeste li vi pronašli svoj zašto ili još uvijek krećete od što ili kako? Kako je to u vašem poduzeću?
