Prema Forbesovom istraživanju, čak 42% radnika osjeća stres pokušavajući komunicirati s kolegama ili klijentima odgovarajućim tonom kako bi ih ovi razumjeli te kako bi svoje zamisli proveli u djelo. Rad u timu u koje su uključeni članovi tima iz različitih kultura, podrazumijeva veću vjerojatnost da će poruke biti pogrešno shvaćene. Ove nesporazume pojačavaju različiti komunikacijski stilovi koji su često rezultat kulturnog nasljeđa.
Neke kulture su otvorenije i direktnije, pa će članovi tima iz tih kultura biti skloni izravno izraziti neslaganje. S druge strane, ljudi iz pasivnijih kultura mogu biti oprezniji u davanju iskrenih povratnih informacija, bojeći se da će one biti shvaćene kao napad. Ove razlike mogu stvoriti nesuglasice, posebno ako komunikacija ne uzima u obzir specifičnosti svakog člana tima.
Formalni ili neformalni, pritisak da se komunikacija uskladi s dominantnom kulturom može ugušiti različite perspektive i stvoriti osjećaj isključenosti. Bez jasnog razumijevanja tih kulturnih razlika, lako može doći do nesporazuma koji vode do sukoba među članovima tima ili organizacije. Ovakvi sukobi mogu dovesti do sindroma sagorijevanja na poslu (eng. burnout), jer zaposlenici se mogu osjećati nevidljivima, nedovoljno cijenjenima i pod stalnim stresom.
Upravljanje promjenom u organizacijama koje teže diverzitetu zahtijeva pažljivu kulturnu osviještenost. Kada se uvodi novi način rada ili se mijenja struktura tima, važno je uzeti u obzir kako različite kulture reagiraju na promjene. Radnik treba izaći iz ureda i sudjelovati u treninzima koji promoviraju međukulturnu komunikaciju i razumijevanje te prihvatiti razumijevanje da je stres uzrokovan promjenom ponekad pozitivan i potreban.
Psihološka podrška zaposlenicima je ključna u ovakvim situacijama. Organizacije bi trebale osigurati dostupnost savjetovanja i programa za upravljanje stresom kako bi pomogle zaposlenicima da se nose s izazovima međukulturne komunikacije. Također, važno je stvoriti otvorenu atmosferu u kojoj se zaposlenici osjećaju sigurno da izraze svoje osjećaje i zabrinutosti.
Zato je važno ulagati u međukulturnu suradnju, učiti i razumjeti što je važno vašim kolegama u razgovoru i biti svjestan potencijalnih prepreka u komunikaciji. Samo na taj način možete stvoriti okruženje koje njeguje raznolikost i omogućava svim članovima tima da doprinesu s punim potencijalom. Kroz otvorenu komunikaciju, empatiju i međusobno poštovanje, organizacije mogu izgraditi kulture koje cijene različitosti i potiču inovacije.
