Suradnja treba iznova biti poticana i usmjeravana, a uz sve tehnološke alate kojima je suradnja na daljinu olakšana još uvijek ovisi samo o nama.
Svima nam se nekada dogodi kreativna blokada koja sprečava nastajanje novih ideja, ili u mome slučaju, pisanju novih članaka. Ovaj put to nije bio slučaj. Ovaj put je za to bila zaslužna – suradnja! Ili točnije – problemi u suradnji! Suradnja je ključna poluga uspjeha poduzeća, ali i pojedinaca širom svijeta. Unatoč tome što znam da je suradnja ključ uspjeha, svoj sam blog, koji sam pisao, zamislio u potpunosti servisirati samostalno. Tako sam samostalno poduzeo mnoge stvari kako bih spriječio učestalo “hakiranje”. Napadale su ga 'oslobodilačke' i druge armije, frakcije i pojedinci, ali zaštita nije uspjela. Savjeti koje sam dobivao iz službenih i neslužbenih izvora su svi bili krasni i provedivi. Imali su jednu ključnu manu – slabo su sprečavali hakiranje. Pristup mojoj web stranici je bio onemogućen, a posjetiteljima uživanje u člancima.
Smisao pisanja nije bio da naučim nešto ili puno o html kodu ili programiranju. Naposljetku sam odlučio početi po tom pitanju surađivati s profesionalcima koji se bave zaštitom od hakiranja. Takvo je tehničko rješenje uključivalo dodatnog pružatelja usluga. Na internetu se predstavljalo kao napredno i uspješno u zaštiti internet stranica što pojedinaca što poduzeća. Veselio sam se da ću napokon skinuti problem s vrata. No, sreća je bila kratkog vijeka: svega nekoliko dana od početka korištenja takvog rješenja moj blog je – nestao! Nakon što sam došao do zraka nakon još jednog šoka, napisao sam mailove svima koji su mi pali na pamet. Pitao sam ih što se dogodilo i kako riješiti ovaj problem. Odgovori su u vrlo kratkom roku suzili odgovornost i rješenje na dva pružatelja usluga. Osnovnog, kod kojeg je postavljen blog i dodatnog koji je trebao pružiti sigurnost.
Suradnja treba poticanje i usmjeravanje
Jedina poveznica njih dvojice bio sam ja, kao njihov zajednički klijent. Služio sam im kao pismonoša, prosljeđujući im mailove koje su jedan drugome slali – preko mene. Obojica su se svojski trudili i problem nestanka stranice riješili vrlo brzo. Ipak, isti problem se nastavio pojavljivati sve češće, pa je blog bio sve manje dostupan.
I, kao što to biva, kad sam ih pitao za razlog, njihova prva linija obrane je najčešće bila odbijanje. "Kod nas je sve u redu. Provjerite kod onog drugog." Suradnja je postojala, ali ju je uvijek iznova trebalo poticati, kontrolirati i usmjeravati što je nadilazilo moje želje i potrebe. No, ostalo je pitanje koliko u privatnom i poslovnom životu, posvećujemo pažnju – suradnji?
Nesuradljivi pojedinci
Iako se čini puno lakše posao obavljati samostalno, svjesni smo da puno više stvari možemo napraviti samo surađujući s drugima. Prema jednom istraživanju za uspjeh poduzeća suradnja je dvostruko važnija od tržišnih prilika, a čak pet puta važnija od uvjeta na tržištu. No, što ako u organizaciji u kojoj radite i trebate postići uspjeh oko sebe imate ljude koji svoj posao obavljaju dobro, na vrijeme, ali ih je teško uključiti u radne grupe (uvijek imaju nešto važnije za napraviti)? Takve osobe se odlično nose s karakteristikom nesuradljive osobe koju su im drugi dodijelili jer smatraju da je komunikacija osim one nužne nepotrebna i pogrešna jer oduzima vrijeme potrebno da bi se obavio vlastiti posao.
S vremenom takve osobe više i ne uključujemo u projekte ili sastanke. Tako izbjegavamo ironične primjedbe kojima nas uvjeravaju da su teme o kojima razgovaramo nevažne i nepotrebne. Time gubimo njihovo znanje i sposobnosti, a kako nitko nije otok (kako to lijepo kaže Thomas Merton) u provedbi dogovora i projekata oni postaju usko grlo jer s istima nisu upoznati, ne znaju zašto smo ih pokrenuli i što želimo s njima postići.
Infrastruktura i organizacijska kultura
U današnje vrijeme postoje izgrađene infrastrukture, tehnologije i alati koji nam omogućuju komunikaciju i suradnju i bez fizičkog kontakta. To je naročito važno za organizacije s dislociranim uredima ili one koje posluju u čitavom svijetu. Na taj se način ipak znanje koje se kumuliralo kod raznih ljudi na različitim lokacijama, pa tako i kod onih koji sumnjaju u suradnju kao način napretka, skuplja i omogućuje uspjeh i pojedinca i organizacije.
Tehnologija sama ne može učiniti čudo. Zato je uz nju prijeko potrebna organizacijska kultura koja će dozvoliti i poticati ljude da surađuju unutar timova, ali i izvan njih. O svakome od nas i našoj sposobnosti da surađujemo s drugima ovisi kako ćemo tehnologiju iskoristiti da bismo sebe, svoje znanje i sposobnosti predstavili u pravom svjetlu te kako bi upravo naše ideje, osnažene kroz suradnju s drugim ljudima, unaprijedile svijet u kojem živimo i radimo.
Što je to organizacijska kultura i kako ona utječe na cijelu organizaciju? Vjerujem da ste svi mnogo puta čuli za ovaj pojam, možda i slušali o važnosti koju organizacijska kultura ima, ali znate li što ona točno označava? Organizacijska kultura se odnosi na način na koji se radi, ali i živi u organizaciji. U užem smislu, to je ozračje u organizaciji koje je posljedica utjecaja zaposlenika i okruženja poduzeća koje djeluje na ponašanje ljudi. Organizacijska kultura nije nešto što se gradi preko noći. Potrebno je puno vremena, truda i rada kako bi se postigla željena organizacijska kultura koja pozitivno utječe na dobrobit svih zaposlenika, ali i same organizacije posebno ako pomažete kolegama s kojima radimo.
Što je to organizacijska kultura?
Osim toga, kvalitetna organizacijska kultura zahtijeva rad i suradnju svih uključenih. Jedino na taj način će se dogoditi rezultati. Prvi korak jest postaviti si pitanje gdje ste sada, a gdje želite biti. Kakva je organizacijska kultura organizacije sada, a kakva želite da ona bude? Dakle, ključ je u upoznavanju organizacije sve do najsitnijih detalja, u uviđanju jakih i slabih strana. Tek nakon toga možemo raditi na poboljšanju i jačanju slabih strana. Sigurno želite da vaši zaposlenici budu uključeni u rad organizacije, da aktivno sudjeluju i doprinose svojim idejama i akcijama. Upravo zbog toga je potrebno proučiti želje i ambicije zaposlenika. Naime, zadovoljni zaposlenici rade na korist i dobrobit svoje organizacije.
Ključ uspjeha
Sve ovo nemoguće je postići bez suradnje na svim razinama. Ovdje treba posebno istaknuti suradnju između zaposlenika i rukovoditelja. Često se događa da su te dvije strane u međusobnom neskladu. Teško je staviti se u cipele druge osobe, vidjeti teškoće s kojima se ona susreće i borbe koje vodi. Međutim, ako želite biti uspješni, bilo na poslovnoj, bilo na osobnoj razini, to je neizbježno. Suradnja između zaposlenika i rukovoditelja stvara povjerenje i timski duh unutar organizacije. Kada se ljudi osjećaju podržano i čuju, njihova motivacija i angažiranost povećavaju se. Za kvalitetnu organizacijsku kulturu važne su brojne stavke koje zajedno doprinose uspjehu. No, istaknuto mjesto u tom kontekstu zauzimaju razumijevanje i suradnja. Oni predstavljaju temelje na kojima se gradi harmoničan radni okoliš i ostvaruju ciljevi organizacije.
Iako svi znamo da je suradnja vrlo važan, odnosno ključan dio dobre organizacijske kulture i rada organizacije, često nam može biti izazovno stvoriti suradnju. Vjerujem da su mnogi od vas „solo igrači“, u prijevodu – najsretniji ste kada sami možete obaviti određeni zadatak. Tada znate da će sve biti izvršeno kako treba, jer sami ste odgovorni za sve aspekte zadatka. Također, ako određeno područje „zašteka“, znate da na tome trebate poraditi. Ne morate tražiti krivca ili slabu kariku. Ovo se naizgled čini kao odličan plan kako što efikasnije i brže obaviti neki zadatak. Međutim, tada se pojavljuju problemi. Tada shvatite da ćete, ako želite zadatak izvršiti na vrijeme, morati žrtvovati kvalitetu samog rada. Prvi korak do uspjeha jest osvijestiti da ne možete sve obaviti sami te da vam je potrebna suradnja s kolegama.
Kako do suradnje?
Kako bi suradnja dovela do željenih rezultata i bila učinkovita, a ne dovela do kontraefekta, važno je znati raspodijeliti radne zadatke. Bilo bi idealno kada bi svaki pojedinac dobio zadatak u kojem se najbolje snalazi, ali da dio zadatka ne može riješiti sam već isključivo uz pomoć kolege. Radne zadatke treba osmisliti kao veliku slagalicu u kojoj se jedino suradnjom mogu postići rezultati. Kada zaposlenici vide do kakvog su rezultata došli kao tim to će ih zasigurno dodatno motivirati da nastave istim putem.
Svi znamo da je neminovno da će ponekad doći do konflikata. Konflikti se događaju svugdje, pa tako i na radnom mjestu. Jedna od gorih stvari na radnom mjestu je kada znate da morate surađivati s osobom s kojom se ne slažete, imate drugačija uvjerenja i ideje. Tada može biti vrlo izazovno uspostaviti dobre odnose s kolegom i zajedno raditi na nekom zadatku. Izazovno, ali ne i nemoguće! Upravo u takvim situacijama suradnja je ono što pomaže.
Konflikte je moguće riješiti na nekoliko načina. Možete se povući i prilagoditi kolegi, izbjegavati razgovor o problemu ili situacije u kojima se konflikt pojavljuje, forsirati svoja stajališta i ideje, napraviti kompromis. Svi ovi načini dovesti će do nekog rješenja, međutim oni mogu prividno „riješiti situaciju“ a zapravo pogoršati problem.
Što kada dođe do konflikta?
Suradnja se pokazala najdjelotvornija u takvim situacijama. To znači da se u potpunosti trebaju sagledati stajališta obje strane, vidjeti gdje se razilazite te vaš način razmišljanja i vaše ideje uklopiti u jednu ideju koja će dovesti do uspjeha. Predstavite svoje stajalište te zamolite svog kolegu da vam što detaljnije predstavi svoje stajalište. Usmjerite se na pronalaženje najboljeg mogućeg rješenja s obzirom na doprinos obje strane. To nužno neće biti jednostavno, ali zasigurno takav pristup dugoročno najviše olakšava rad u timu. Naravno, suradnja najbolje funkcionira u okruženjima koja podržavaju otvorenost, izravnost i jednakost, stoga što više njegujte navedene vrijednosti.
Ja, naravno, nisam mogao uspostaviti adekvatnu organizacijsku kulturu svojim pružateljima usluge. S vremenom smo, uz puno zajedničkog rada, uspostavili odličnu kulturu suradnje. A ako i dođe do problema – znam na koga se mogu osloniti. Na svoje prokušane suradnike! Kako teče suradnja u vašim timovima i kako se potiče suradnja u vašim organizacijama?