Važnost inovacije - Ante Elez, Končar GIM

Tanja Pureta: Dobar dan i dobrodošli u emisiju radija poslovni FM Psihologija uspjeha. Ja sam Tanja bureta, organizacijski psiholog, a moj današnji gost je dr. sc. Ante Elez, predsjednik uprave Končar GIM-a. Dobar dan, Ante.

Ante Elez: Dobar dan, Tanja.

Tanja Pureta: Ante, Vi ste predsjednik uprave poduzeća Končar generatori motori. Kakvi su to proizvodi, gdje se nalazi vaše tržište, tko treba vaše proizvode te koliko su danas važni i traženi vaši proizvodi? Mnogo ljudi to uopće ne zna.

Kvaliteta nas održava

Ante Elez: Odlično pitanje za početak. Mi proizvodimo generatore i motore, a naše strateško planiranje fokusirano je u većem dijelu proizvodnje na generatore. Za one koji možda ne znaju detalje, generatori su strojevi koji proizvode električnu struju i možemo reći da u Hrvatskoj 100% struje koja se proizvodi iz hidro-generatora dolazi iz generatora koje je proizvelo naše poduzeće. Ove činjenice govore koliko su značajni naši proizvodi. Što se tiče tržišta, naše je poduzeće staro gotovo 100 godina pa su naši proizvodi instalirani u brojnim zemljama, prije svega u Hrvatskoj, u regiji, ali i izvan pa su naši generatori instalirani na svim kontinentima. Ono što je zanimljivo radi se o strojevima koji u prosjeku imaju životni vijek između 40 i 60 godina. Tako da je naše strateško planiranje usmjereno na kvalitetu – ona je nešto što nas održava. Strateško planiranje nam je usmjereno na dolazak pred stare i nalaženje novih kupaca s tom kvalitetom i s proizvodima koje isporučujemo. U ovom trenutku strateško planiranje fokusirano je prema najvažnijem, a rekao bih i najzahtjevnijem i najkompleksnijem tržištu, a to je Skandinavija. Uz njih, u ovom trenutku, možda su jednako kompleksna i zahtjevna tržišta još SAD, Kanade i Francuske. S tim da je Skandinavija posebna iz više razloga. Ona ima sasvim drugačiji pristup ugovaranja posla odnosno vođenja računa o dobavljačima.

Važnost kontinuiranog razvoja i partnerskih odnosa

Ne radi se samo o odnosu kupac – preprodavač – trgovac nego se doslovno radi o jednom partnerskom odnosu gdje je krajnji kupac svjestan potrebe za generatorima i važnostima generatora u svom elektroenergetskom sustavu i želi  kontrolirate procese. Tako da se brine o svojim dobavljačima na način da mu ti dobavljači budu dostupni, budu živi, da se brine o njima. Ne žele da strateško planiranje bude usmjereno na ostvarivanjem ekstra dobiti na njima, ali i te kako su zainteresirani da kroz strateško planiranje ostvarujemo dobit na njihovim projektima kako bi se organizacija mogla zdravo razvijati i nastaviti postojati u budućnosti. Oni imaju na umu da je životni vijek generatora 40 – 60 godina i izuzetno im je važno da budemo tu svo to vrijeme. To im je toliko važno pa ulažu u nas i očekuju, s druge strane, da se kontinuirano razvijamo. Da pokazujemo svake godine da smo ispravili neke stvari koje možda tijekom egzekucije nisu bile na onoj razini koja se očekivala. Današnji standardi zaštite ljudi pa onda opreme i svega ostaloga je na prvom mjestu tako da u tom segmentu uvijek postoji prostora za unaprjeđenje.

Inovativna rješenja

Tanja Pureta: Meni je to fenomenalno. Radite tako jedan izvrstan posao, isporučujete generatore diljem svijeta Skandinavija vam je temeljno tržište. Zadovoljni su s vama i ostvarujete kontinuiranu suradnju, a tako skromno pričate o tome kao da je to sasvim normalna stvar. Vjerujem da mnogi zamišljaju Končar, društvo koje posluje 100 godina, radi nešto onako tradicionalno i uopće nemaju pojma mi se radi o vrlo, vrlo in stvarima i odličnim uspjesima ne samo za hrvatske nego i za svjetske pojmove.

Ante Elez: Nama je to svakodnevni posao onda možda malo i skromnije pričamo o tome. Ali  radi o kompleksnom proizvodu iako govorimo izmjeničnom rotacijskom stroju kojeg je osmislio naš Tesla u ono davno vrijeme i čiji se koncept nije mijenjao. Rekao bih da je 95% tog stroja ostalo jednako kao u njegovo vrijeme. Međutim, dolaze novi materijali i nova rješenja. S druge strane, obnovljivi izvori danas sve dominantnije ulaze u energetske sustave i na neki način malo remete one klasične izvore kao što su nuklearne, plinske, mazut ili hidroelektrane. Agregati rad u dinamičkim režimima čestog zaustavljanja i pokretanja. S druge strane potrošnja je takva da je jako zahtjevno regulirati dnevnu potrošnju. Kad ljudi dođu s posla kući uključuju mnoge uređaje, pa nastaju tzv. pikovi što zahtijeva da agregati  mijenjaju režim rada. Radi se o kombinaciji konstrukcijskog čelika, bakra, raznih smola i izolacijskih materijala koji djeluju u čvrstom ili polučvrstom vezivu. S obzirom na ta dinamička opterećenja i temperaturne dilatacije naše strateško planiranje temelji se na tome kako bi to skupa mogli jako dobro projektirati i izvesti kako ne bi došlo do poremećaja ili oštećenja u komponentama jer različiti materijali se različito ponašaju kad se zagrijavaju ili hlade pod različitim opterećenjima. To je jedna nevjerojatna kombinacija strojarstva, elektrotehnike i kemije koja djeluje zajedno s jednim istim ciljem, a to je da se proizvede što kvalitetnija oprema.

Stručnost u rješavanju složenih problema

Tanja Pureta: Ono što možda nekom izgleda da je svaki generator isti odnosno motor kao motor je pogrešna predodžba. Svaki generator je neka svoja priča i zahtijeva posebna promišljanja, visoku razinu stručnosti i visoku razinu suočavanja s kompleksnim problemima tako da kod vas uistinu nije dosadno raditi.

Ante Elez: Postavljate odlična pitanja i govorite kao da ste zaposlenik Končara, čak i ovo što ste sad komentirali bi i meni palo na pamet. Istina, ti generatori možda naizgled izgledaju svi isto, imaju i isto ime, ali svaki generator je različit. Končar generatori i motori su upravo posebni po tome što rade tailor-made proizvode. Ne rade serijsku proizvodnju i to nas i oblikuje tako da Končar generatori i motori imaju 100 diplomiranih inženjera, magistara ili doktora koji sačinjavaju tehnički ured koji nam je za naše strateško planiranje, pored proizvodnje bez da podcjenjujem bilo koji element tvornice, onaj najstručniji i najvažniji dio. Tako da moramo itekako voditi računa o tom dijelu strateškog planiranja, a s druge strane taj nam dio osigurava da Končar generatori i motori rade tailor-made proizvode, ali i revitalizacije starih generatora. Danas je sve teže raditi zahvate u prirodi radi utjecaja zaštite okoliša, zelenih itd. Jedna specifičnost za te stare hidroelektrane koje su napravljene prije pedesetak ili 100 godina je da one već imaju određen utjecaj na okoliš i situacija oko tog utjecaja se stabilizirala. Da bi se unaprijedio rad tih elektrana stara se oprema vadi iz njih i ugrađuje se nova, efikasnija oprema s boljom korisnošću itd.

Važnost stručnosti u rješavanju s izazovima

Končar generatori i motori rade revitalizacije praktički 90% generatora koji nisu naša originalna proizvodnja. Radimo na Alstomovim, General Electricovim, Westinghousovim. BBC-ovim,  ABB-ovim strojevima. Tu se radi o posebnim zahtjevima jer većina tih organizacija danas više ne postoji odnosno prepustili su to poslovanje drugima ili ga potpuno napustile. S druge strane neke organizacije su propale zbog iznimno teških i zahtjevnih očekivanja tržišta i količine posla. Nama se često dogodi da dođemo u elektranu koja nema ni dokumentacije originalnog proizvođača. Tada je potrebno napraviti rekonstrukciju postojećeg generatora bez dokumentacije, bez  dokumentiranog stanja opreme i to na tehnologiji koja je različita od naše jer svaki proizvođač ima svoje tajne zanata i tehnologije. Naša je ekipa sposobna izaći na teren, a to je uvijek tim ljudi koji su specijalci u pojedinim elementima. Oni moraju u vrlo kratkom periodu, unutar jednog ili dva dana, jer nemamo baš previše vremena za istraživanja u elektrani, preuzeti osnovne elemente koji su nam potrebni za rekonstrukciju. To se šalje u tvornicu i onda se rade elektromagnetski i mehanički proračuni, proračuni ventilacije, itd. Na osnovu njih se, ovisno o tipu revitalizacije, rekonstruiraju ili izrađuju novi dijelovi, cijeli novi sklopovi ili nekad čak i cijeli generatori.

Strateško planiranje je usmjereno na osviješten i društveno odgovorni rad

Dat ću jedan primjer, nismo to išli detaljno istraživati, ali mislim da je Končar GIM napravio svjetski rekord na jednoj revitalizaciji na Filipinima. Preuzeli smo postojeću elektranu i krenuli revitalizaciju te smo podigli ukupnu snagu generatora za 48% zadržavajući jednake gabarite, a vanjske dimenzije su ostale jednake. Treba znati da nismo promijenili cijeli generator nego smo ostavili osovinu, kućište generatora odnosno 70% rotirajuće opreme je ostalo iz originalnog stroja. Dakle, strateško planiranje nam je bilo usmjereno na to da radimo osviješteno i društveno odgovorno jer nismo bacili željezo ili ga reciklirali. Ostavili smo tu staru opremu koja je tako dimenzionirana da može izdržati opterećenja u narednih 40 godina. Tako da smo samo djelomičnom zamjenom opreme u elektrani postigli gotovo 50%-tno povećanje izlazne snage generatora. Možete zamisliti, uz takav veći output iz elektrane, isplativost investicije koja je velika jer se radi o velikoj kapitalnoj opremi i koju je puno lakše sagledati i prihvatiti ako se isplati unutar kratkog roka. Tako da se moram pohvaliti i to smo objavili prije 2 godine na najvažnijoj konferenciji za hidroelektrane. Prezentirali smo zajedno s kupcem, a obično znamo napraviti 15% - 20%-tno povećanje izlazne snage u istim gabaritima i to je nešto što pokreće tržište. Povrat iz takve investicije koji se dobije povećanjem snage može puno lakše opravdati investiciju. Nekad same elektroprivrede kreću u investicije, a nekad postoji inicijativa od strane proizvođača da on financira projekt u kojem se uloženo u proizvodnju opreme naplaćuje iz proizvodnje struje. Kad se naplati kompletan projekta onda ga prepušta elektroprivredi tako da postoje različiti modeli, ali smatramo da je taj hidro biznis na koji smo naslonjeni, posao koji nema kraja. Hidro energija će uvijek postojati prema svim predviđanjima budućnosti za razliku od možda nekih drugih izvora energije koji će zbog utjecaja na okoliš  morati reducirati emisiju CO2.

Prilagodba strateškog planiranja kako bi se zadovoljili složeni zahtjevi današnjeg tržišta

Tanja Pureta: Vaše priče su uistinu impresivne i jako važne da se predoči ta velika kompleksnost posla i velika ekspertiza ljudi koji su potrebni da udovoljite i ispunite svoje strateško planiranje. Rekli ste da Končar posluje 100 godina. Ima jednu veliku ekspertizu i biti poznat i priznat na tržištu. U zadnje vrijeme se ponovo traže novi generatori, motori te revitalizacije. Zanima kako se Končar s godinama mijenjao i koliko su sad zahtjevi tržišta kompleksniji, drugačiji, veći i kako im danas uspijeva udovoljiti tim zahtjevima tržišta? Kako se vaše strateško planiranje prilagođava? To su uistinu velike prilagodbe i traži se velika modernizacija.

Ante Elez: Da. Pitanja su sve teža i teže je odgovarati na njih! Potrebno je prolaziti kroz određene inovacije i unapređenja. Kako je već ranije rečeno, velik broj organizacija je zatvoreno te danas više ne proizvode. Bit ću hrabar i reći da je Končar generatori i motori, ja mislim, zadnje poduzeće u Europi za proizvodnju generatora i motora na jednoj lokaciji. Smješteni smo u Zagrebu na Fallerovom šetalištu na Trešnjevci i jednom je objavljeno da smo gigant s Trešnjevke. Iz naše tvornice izlaze proizvodi koji su nekad teški po 300 ili 500 tona. Radi se o stvarno velikoj opremi važnoj za Končar generatore i motora, ali i za Hrvatsku. Gledajući industriju u Hrvatskoj mislim da je ono što Končar radi još uvijek respektabilno po masama i po prihodima.  Mi smo teška metalna industrija i ipak značajni za hrvatsko gospodarstvo. Činjenica je da smo jedni od zadnjih koji su ostali u Europi jer je većina toga preseljena u Kinu, Indiju, Brazil i, možda, neke druge destinacije. Postoji veliki dio kupaca pogotovo u Europi koji iz različitih razloga ne žele proizvode koji su iz Kine ili Indije jer vjeruju u europsku kvalitetu. To nam je jedan od velikih motiva, jako važan element strateškog planiranja i uvjerenja da ćemo sigurno imati posla u budućnosti. Ako se pogleda populacija generatora danas u svijetu, 55% svjetske populacije generatora su stari generatori tako da će biti posla za nas.  Međutim važna je i nužna tranzicija jer su današnji proizvodi uvelike različiti koliko god bili definirani još u vrijeme Tesle.

Važnost strateškog planiranja i kontrole dobavljača

Danas kupac ima puno strože zahtjeve, kontrolira sve komponente procesu i najveći naglasak zadnjih desetak godina rađen na tom dijelu gdje kupac želi  da proizvođač vlada s porijeklom proizvoda, komponenti koje dolaze u sustav, da kontrolira ako ima outsourcing određenog segmenta proizvodnje. Prema tome je usmjereno i naše strateško planiranje, Proizvođač mora kontrolirati svoje dobavljače. Mi danas upravo imamo jednu elektroprivredu iz Švedske, a druga je trebala doći sutra, ali su odustali zbog korone. To nije zato što se boje situacije u Hrvatskoj nego mislim da ih je malo strah od aerodroma jer je tamo velika količina ljudi tako da im ne možemo zamjeriti. Ali jedna ekipa je upravo tu danas te ću se sresti s njima poslije ove emisije. Recimo da nam je to važno kako bi naše strateško planiranje bilo uspješno jer je on jedan od najvažniji dobavljača iz Skandinavije. Toliko je otvoren prema nama, toliko je bio korektan da  transparentno, otvoreno komunicira prema nama sve elemente. Radimo partnerski, zajedno na njihovim projektima iako su oni kupac, prema čemu je i naše strateško planiranje usmjereno. Vidjeli smo u različitim dijelovima svijeta različite pristupe kupaca. Od onih krajnje iskorištavajućih do ovih recimo skandinavskih koji su partnerski, stvarno partnerski. U početku sam se čak i čudio zašto nam izlaze toliko u susret i bio sam naviknut na nekakve druge pristupe. Interesantno je da su nam prošle godine poslali evaluacijski upitnik, poželjeli su proći kroz tvornicu, pogledati procese, kako se snalazimo u kriznim situacijama, a ima ih često, itd. Čest je slučaj da u onih par dana što imamo pravo vidjeti elektranu ne vidimo sve detalje pa se dogodi da su neke komponente ipak više oštećene nego što smo smatrali. Tada na snagu stupa naše strateško planiranje kako u kratkom, u najkraćem roku, proizvesti te druge komponente.

Partnerski odnosi u ispunjavanju strogih zahtjeva

Moramo znati da je svaki dan stanja elektrane negdje između desetak i sto tisuća eura ovisno o tome koliki je kapacitet generatora i kolika je elektrana na kojoj se radi remont. Skandinavske kupci su jako striktni i jako rigorozne što se tiče kašnjenja. Žele fer i korektan odnos s nama. Nama su dnevni penali desetak tisuća eura za svaki dan kašnjenja izvan gantograma. Ali, u konačnici kad partnerski radite, kad se druga strana uključi na vrijeme, komunicirate na jedan korektan način, da se držite strateškog planiranja, dokažete da radite sve u svojoj moći da minimizirate troškove, onda te nove informacije dođu do kupca i on ih je svjestan. Onda ne ide na penale po svaku cijenu iako pravno, po ugovoru, ima pravo. On ne radi nešto da bi se okoristio već gleda na to kao lekciju koju želi da mi u sljedećem segmentu ispravimo. Ja bih rekao da je strateško planiranje nešto u čemu kontinuirano treba evoluirati. S druge strane tu je i zaštita zaposlenika.  U svim skandinavskim elektranama postoji sat koji označava kad se desila zadnja nesreća i jako su ponosni na to što su brojači na razinama jedna, dvije ili tri godine što je impresivno jer se i najmanje ozljede broje. Postoji strašan pritisak da se ne dogodi nikakva nesreća, nikakav propust koji bi mogao uzrokovati bilo kakav problem ili bilo čiju ozljedu. Prioritet su zaposlenici što je  normalno i stalno spominjem Skandinaviju jer nas ona s jedne strane jako fascinira i tjera nas da budemo bolji. S druge strane imamo jedan korektan odnos i napredak koji radimo te je nužan da bi preživjeli jer bi inače i mi mogli završi kao neke druge organizacije koje su se povukle iz ovog poslovanja.

Smatramo da naše vrijeme tek dolazi pogotovo zato što je organizacija Končar generatori i motori mala jer imamo oko 500 zaposlenika, posebno u usporedbi s velikim sustavima kao što su Andritz ili Foyd koji imaju desetke tisuća zaposlenika. To nam daje priliku jer smo onda brži, prilagodljiviji, fleksibilniji. Pa i naš mediteranski mentalitet dobro pada na tlo pogotovo u Skandinaviji jer vide našu toplinu i našu komunikacija koju stvaramo prema kupcima. To je nešto što se njima itekako sviđa. Nemamo onaj pristup prema njima gdje pravnici nastupaju pa kad se svi oni dobro međusobno posvade onda ćemo ići raditi. Naše strateško planiranje je drugačije, nama su inženjeri prvi koji izlaze na teren i riješe problem, a onda pravnici pokušavaju izvući što mogu. Mi smo mirni jer elektrana sigurno radi, proizvodi struju i ne stvaraju se daljnje štete zbog neslaganja i nerazumijevanja problematike s bilo koje strane.

Važnost kontinuiranog učenja i timskog rada

Tanja Pureta: Doktore Elez, rekli ste da je na današnjem tržištu jedna od bitnih stavki to da vas vaši kupci odgajaju u sve boljeg i boljeg proizvođača. Zahvaljujući povratnim informacijama, time što ne idu na nož, ne pozivaju se na ugovore, na sudove, na penaliziranje grešaka nego im je cilj da budete što bolji dobavljač, od vas zahtijevaju stalno učenje. Kakav je profil zaposlenika današnjeg Končara? Koje karakteristike treba imati da bi mogao biti kompetentan u jednoj staroj, ali u novije vrijeme vrlo propulzivnoj industriji?

Ante Elez: Da, imamo proizvodni segment i imamo segment projektanata, ljudi koji se bave sa proračunima koji dizajniraju te strojeve. S jedne strane trebamo jako dobre majstore, a s druge visokoobrazovani kadar koji je spreman inovirati. I koji je spreman kontinuirano učiti jer kad završimo fakultete ili određene škole dolazimo s određenom količinom predznanja koja je dosta ograničena u odnosu na ono što je specifično i usko vezano za posao koji ćemo raditi u budućnosti. Čovjek treba biti otvoren za učenje, treba imati kolegijalnu crtu jer nam je socijalna inteligencija danas jako bitna jer radimo u timovima. Trebamo cijeniti ljude koji su eksperti u svom području, rade kao samotnjaci i postoji prostor za takav pristup, međutim naše strateško planiranje je usmjereno na timski rad. Končar je, možda, percipiran kao organizacija koja proizvodi hladnjake ili štednjake, a nama je to jako mali segment i takav nam marketing nije dobar. Nama je hrvatsko tržište malo i uglavnom radimo izvoz tako da se ne fokusiramo i ne reklamiramo se na televiziji kao drugi proizvođači. Odatle možda i opravdana etiketa proizvođača kuhinja, hladnjaka ili nemam pojma čega. U budućnosti naše će se strateško planiranje usmjeriti i na marketing jer nam je važno privući što kvalitetniji kadar. Tu nam je najveći fokus u ovom trenutku, da osnažimo organizaciju, da prebrodimo smjenu generacija. Trenutna je situacija u organizaciji dosta dobra,  većinom mladi kadar. Nismo se riješili starog kadra, dapače zadržali smo i ljude koji su imali uvjete za penziju. Koga god smo mogli zadržati, tko god je htio ostati i dalje raditi te pomoći organizaciji da nastavi tradiciju i da nam Končar i dalje funkcionira, ostao je raditi.

Inovativnost, stručnost i zadržavanje potencijala

Tanja Pureta: Odlično! Jako dobro za mlade ljude da imaju informaciju da postoji organizacija koja baš radi diljem svijeta tako dobre proizvode i da je za to stvarno potrebna velika ekspertiza. U prilog tome govori i vaša biografija jer Vi imate do sada iznimna postignuća. Doktor ste znanosti, znanstveni suradnik na FER-u, sudjelovali ste na brojnim istraživačkim projektima, objavili brojne članke, osmislili brojne nove proizvode od kojih je jedan i patentiran. Dobili ste brojne nagrade, uistinu ste pravi ekspert i inovator na mjestu predsjednika uprave jedne organizacije koja ponovo dobiva puni zamah da na pravi način zaživi na tržištu koja je. Vi ste pripadnik nove generacije! Kako to da ste odlučili ostati u Hrvatskoj, dati svoje potencijale u revitalizaciju i ponovno nadahnuće jednoj stogodišnjoj organizaciji da zaživi punim plućima? I koliko možete Vi, osobno, implementirati svoju inovativnost u Končar GIM proizvode?

Ante Elez: Da, moja je karijera nije počela u Končar GIM-u, ali je počela u Končaru i bio sam zaposlenik Končar instituta za elektrotehniku gdje sam radio 13 godina. S obzirom na to da se radi o znanstvenoj ustanovi svoj posao sam manje-više usmjerio na inovacije i osmišljavanje proizvoda te razvoj. To me apsolutno zadovoljavalo i bio sam savršeno zadovoljan što sam mogao sam osmišljavati proizvode, plasirati ih na tržište i gledati kako se ti proizvodi rade i razvijaju. U tom procesu sam prijavljivao članke, a određeni ljudi su prepoznali moj potencijal pa sam dobivao nagrade koje ste spomenuli. Tu je nagrada za najboljeg znanstvenika jedne godine. Dobio sam međunarodnu nagradu Nikola Tesla za djelovanje koje je upravo na tragu Nikole Tesle. Ta mi je posebno draga i važna, a uz to je i međunarodna. Nagrada akademije znanosti, nagrada za najbolji doktorat, itd. Skupilo se toga i rekao bih da su drugi ljudi stajali iza takvih nagrada koji su prepoznali određeni potencijal koji se brusio tijekom vremena i zahvaljujem svim tim ljudima koji su to vidjeli. Netko ipak treba predložiti moj rad za takvu nagradu tako da je to  lijepo. Ne pada mi na pamet odlazak iz Hrvatske jer smatram da sigurno imamo najljepšu zemlju na svijetu. Možda je u mladosti bilo nekih razmišljanja za odlazak, međutim kada dođu djeca i supruga to više nije bila opcija i sretan sam što živimo u našoj zemlji. Da, uvijek može biti bolje  kao i u našoj organizaciji. Uvijek može bolje i na tome treba raditi tako da zadržimo stručnjake,  treba raditi u svakodnevnom životu na tome da nama taj potencijal ostane u Hrvatskoj nešto gradi u Hrvatskoj, a ne da se gradi u Europi iz koje ćemo onda mi kupovati.

Menadžerske vještine u tehničkom vodstvu

Trenutno se nalazim na poziciji predsjednika uprave gdje su mi potrebna i menadžerska znanja pa ću dati malu samokritiku. Što se tiče znanstveno-stručnog dijela  smatram da vladam situacijom. Imam doktorat i magisterij iz područja kojim se bavim. To su elektrostrojarstvo, odnosno rotacijski strojevi. Taj je dio jako bitan da mogu sagledavati krizne situacije i da mogu reagirati zajedno sa timom rukovodstva u organizaciji. Međutim danas se od mene očekuje ne samo taj stručni dio jer pored tehničkog direktora sam zadužen za prodaju, za razne službe, za kvalitetu unutar organizacije. Taj menadžerski pogled je nešto što je danas nešto na čemu jako radim. U procesu sam učenja u tom segmentu, relativno sam mlada osoba na ovoj poziciji. Za hrvatske pojmove da netko s 40 godina bude predsjednik uprave organizacije ovakvog tipa nije česta pojava, ali dosta radimo na tome imamo i konzultante koji nam u tome pomažu. Radimo na organizacijskoj klimi, strateškom planiranju i pokušavamo raditi sve ono što je danas bitno za zadržavanje zaposlenika i njihovo motiviranje. Pronalazimo razne elemente koji mogu čak i na pojedinačnoj bazi zadržat bilo koga tko bi mogao ostati u organizaciji i dati doprinos. Gubitak bilo kojeg zaposlenika pogotovo visokoobrazovanih je za nas teški gubitak. Uložili smo nekoliko stotina tisuća kuna, a nekad i više da ih se kreira i stvori, da su kompetentni i da mogu samostalno obavlja svoj posao. Najveću štetu možemo napraviti da taj zaposlenik ode iz bilo kojeg razloga iz organizacije. Na tome treba raditi, a rukovodstvo organizacije je mlado i imamo jasan strateški plan: raditi još puno godina ovaj posao, održati organizaciju na životu  unaprijediti ju tako da ova organizacija ostane za buduće generacije i da Hrvatska ima proizvod i u budućnosti. Ovo nije nešto što može proizvoditi bilo tko pa postoje brojne države koje su imale proizvodnju generatora i nemaju je više, a Hrvatska ima.

Budućnost Končar GIM-a: Pridružite se timu i budite dio nečeg velikog

Pitanje je kako će se svijet razvijati, vidimo svakodnevne krize i probleme tako da je imati domaćeg proizvođača za tako jedan strateški proizvod, za nacionalnu sigurnost iznimno važna. Imamo odličnu suradnju s našom elektroprivredu HEP-om koji itekako razumije važnost te sinergije između elektroprivrede. Da se ne bi netko iz HEP-a uvrijedio jer sam spominjao samo Skandinaviju, a ipak je nama na prvom mjestu naš HEP. Proizvodi koje smo radili zajedno s njima, razvijali zajedno s HEP-om, omogućili su nam da izađemo izvan naših granica. Cijenimo našu elektroprivredu i stavljamo ju na prvo mjesto jer svi proizvodi koje proizvedemo prvo trebaju biti negdje instalirani i dokazani. Tek onda idemo u svijet s njima. Tako da postoji ta veza između HEP-a i Končara toliko koliko postojimo i mi. I ona je neraskidiva jer je odlično kad s jedne i s druge strane shvatimo da smo potrebni jedni drugima. Končar održava i proizveo je 60 generatora koji se danas vrte u Hrvatskoj, proizvode struju koja dolazi svako kućanstvo. Kad kupac „ušteka“ proizvod u utičnicu dobio je struju upravo iz tih generatora. Ti generatori moraju raditi besprijekorno, bez zastoja. To je nešto što naša elektroprivreda traži i zaslužuje za novac koji je investirala u svoj energetski sustav.

Tanja Pureta: Za kraj Vas molim jednu poticajnu motivirajuću poruku za ljude koje želite doći u vaš tim. Koliko vjerujete u Končar GIM? Gdje vidite vašu ekipu za 5 godina? Na šta je usmjereno vaše strateško planiranje?

Ante Elez: Krenut ću upravo s ovim zadnjim pitanjem. Naše strateško planiranje za sljedeće četiri godine je usmjereno na rast organizacije za 2 puta. S jedne strane je takvo strateško planiranje ambiciozno, a s druge strane postoje određeni elementi koji mi daju za pravo da dajem takve izjave. Za to su nam potrebni zaposlenici koji mogu tako nešto ostvariti. Tim smo organizacije koji se transformirao u dijelu da se odgovornosti nalaze na pojedinim pozicijama, a ne samo na vodstvu organizacije. Rekao bih da je to jako veliki uspjeh da jedan čovjek ne odlučuje o situaciji u organizaciji. Što se tiče zaposlenika,  dobrodošli su nam svi visokoobrazovani ljudi i stručni majstori koji mogu pomoći. FER-ovci i ljudi koji završavaju u strojarstvo su nam uvijek u fokusu, a prošle smo godine uveli i stipendije jer želimo rezervirati određeni kadar već tijekom studija i motivirati ga da nam se pridruži.

Složen i inovativan proizvod zahtijeva stalne inovacije i visokokvalificirane stručnjake

Sad radimo na tome da dovedemo psihologa unutar organizacije, da nam pomogne što je više moguće na razumijevanju današnjih generacija i da budemo prisutni kroz brendiranje i prezentiranje na različitim sajmovima za pronalazak kadra. Da pokušamo oteti dio kadra koji je danas  rezerviran za neke dosta marketinški dobro prezentirane organizacije kao što su Rimac i slične.

Onaj tko dođe u Končar generatore i motore i kad pogleda proizvod koji radimo stvarno može biti ponosan na rezultate svog rada. Radi se o dosta kompleksnom proizvodu za koji su inovacije potrebne na svakom koraku. Nedavno smo uveli nagrade za male inovacije. To nije velika financijska pomoć, međutim želimo jedan duh kontinuiranog inoviranja dovesti na razinu u kojoj se taj proces odvija samostalno, bez zastoja ili kampanjski.  Kemičari su nam bitni jer radimo sa smolama te jedan krivi proces miješanja mole nas može dovesti u velike probleme. Strojari itekako za mehaničke proračune. Tražimo ljude koji vladaju proračunima jer danas su numeričke metode nešto što moramo primjenjivati i što krajnji kupci traže od nas za potvrdu elemenata. Tu su i elektroinženjeri koji su samo srce organizacije jer ipak smo elektro-organizacija, znači struje, naponi, snage.

Tanja Pureta: Dakle, svi koji imaju veze sa tehnikom stvaranja jednog takvog proizvoda su dobrodošli. Doktore Elez, hvala lijepa na gostovanju! Vjerujem da su mnogi naši slušatelji dobili pravu dimenziju što proizvodi Končar generatori i motori i za da su mnogi mladi stručnjaci danas dobili poticaj da se pridruže i da izbruse svoju ekspertizu na njihovu dobrobit, na dobrobit Končar GIM-a i hrvatske industrije! Hvala lijepa, doviđenja i do slušanja drugi put.

Ante Elez: Hvala Vama.