Self-help literatura je puna savjeta o pozitivnom mišljenju pa mnogi misle da je dovoljno samo pozitivno misliti i sve će biti u najboljem redu. Oni koji pravilno pristupaju svojim problemima znaju da je pozitivno mišljenje o nekom izazovu tek prvi korak.
Donošenje odluka može se olakšati pozitivnim mišljenjem, ali kako to ostvariti? U životu smo često svjedoci rasprava tzv. optimista i pesimista. Optimisti navode da stvari nisu tako crne, da treba misliti pozitivno i nadati se boljoj budućnosti, dok pesimisti smatraju da optimisti zatvaraju oči pred surovom realnošću i stavljaju ružičaste naočale kako bi im svijet izgledao ljepši. Na spomen fraze „misli pozitivno“ pesimisti skeptično odgovaraju kako se radi o besmislici pridošloj „sa zapada“, kojom se propagira površno i umjetno pozitivno raspoloženje. Smatraju da čovjek može biti pozitivno raspoložen jedino ako je i objektivna situacija takva, dok je pozitivno raspoloženje u negativnoj situaciji lažno, pa stoga i pogrešno. Ovakve rasprave obično završavaju svojevrsnom pat pozicijom, jer jedni druge ne uspijevaju međusobno uvjeriti u ispravnost vlastitih stavova. Sigurno vam se nekada u životu dogodilo nešto teško i odlučili ste to ispričati ljudima oko sebe. Vjerujem da se u tom trenutku našao pojedinac koji vam je rekao „Hej, misli pozitivno i bit će ti dobro.“ Takve stvari nas znaju iživcirati jer nam je u trenutku problema naš problem najveći i najbitniji – i to je uredu.
Znači li pozitivno misliti to da svijet trebamo gledati kroz ružičaste naočale?
Jedna od dosta raširenih predrasuda je da pozitivno mišljenje znači stavljanje ružičastih naočala i zanemarivanje problema te forsiranje pozitivnog raspoloženja unatoč svemu. Međutim, to svakako ne stoji jer je takav način pristupanja realnosti sigurno pogrešan i prije bi se mogao opisati pojmovima izbjegavanja suočavanja s realnošću (npr. kao noj - zabijanjem glave u pijesak) te indiferentnog stava prema budućnosti (npr. kad se život podređuje trenutačnim užicima, a kakve to posljedice ima na budućnost – nije važno), nego pozitivnim mišljenjem.
Upravo suprotno uvriježenom stavu, pozitivno mišljenje počinje realnom analizom trenutne situacije. Međutim, rezultati takve analize, ma koliko bili loši, neće obeshrabriti osobe koje misle pozitivno – neuspjeh je ključan faktor za uspjeh. Oni će ih samo potaknuti na promišljanje o potrebnim i raspoloživim resursima za uspješno suočavanje sa situacijom, kao i izradu akcijskog plana u svrhu njenog poboljšanja. Dakle, donošenje odluka u svrhu poboljšanja trenutne situacije optimistima će biti lakše. Naime, najveći problem osoba koje ne misle pozitivno je stalan osjećaj da su vanjske okolnosti puno veća prijetnja za njih nego što objektivno jesu. Stalno razmišljanje o svemu negativnom što ih okružuje dovodi do osjećaja stalne nesigurnosti. Npr. loša situacija na tržištu ih navodi na misli da će njihovo poduzeće propasti te da će i oni ostati bez posla, epidemije i prirodne katastrofe ih navode na razmišljanje da je pitanje trenutka kada će iste zahvatiti i njih, i sl. Sve ovakve misli su neproduktivne jer čovjeka odvlače od razmišljanja o stvarima koje su stvarno značajne za njegov život i rad.
Razlika između pesimista i optimista je u načinu na koji razmišljaju
Kada se osoba s pesimističnim pogledom na svijet uistinu i suoči s konkretnim poteškoćama (npr. gubitkom posla), ona ima osjećaj da će takva nepovoljna situacija trajati vječno, da će joj u potpunosti promijeniti život na lošije te da ne može ništa napraviti da to promijeni. Sve tri postavke su pogrešne. Prvo, većina nepovoljnih situacija ima svoj rok trajanja, nakon čega se stvari poboljšaju. Drugo, upravo vlastitim angažmanom na promjeni situacije osoba može značajno skratiti njeno trajanje (npr. aktivnim traženjem posla, dodatnim educiranjem i sl.), tako da nikako nije bespomoćna, ma o koliko teškoj situaciji se radilo. Treće, u svakoj nepovoljnoj situaciji ima čitav niz pozitivnih aspekata koje pesimistična osoba često ima tendenciju zanemariti. Npr. ako je ostala bez posla, vjerojatno nije i njen bračni partner.
Nadalje, vjerojatno ima puno opcija kako financijski prebroditi to razdoblje nezaposlenosti. Isto tako, osoba zaboravlja da je ona i njena obitelj uglavnom zdrava, da imaju krov nad glavom, puno prijatelja i sl. Usmjeravanjem misli samo na tegobe izaziva se snažan osjećaj beznađa i bespomoćnosti, dok se uzimanjem u obzir svih pozitivnih aspekata dobiva sva snaga koja je u nama za izlazak iz situacije. Štoviše, uzimanjem u obzir svih aspekata situacije otvaramo prostor za kvalitetnu analizu problema koja će nam pomoći za donošenje odluka. Donošenje odluka počinje procesom mijenjanja pesimističnog mišljenja i tu je vrijeme za novi početak punog pozitivnog stava i mišljenja.
Samoispunjavajuće proročanstvo
Ako ste pesimist vjerojatno ste se često našli u situaciji u kojoj su optimisti oko vas „bolje prolazili u životu“. Moć pozitivnog mišljenja može funkcionirati u smjeru samoispunjavajućeg proročanstva. Moguće je da optimistima uistinu ide bolje u životu, ali ne zato što ih je neka viša sila nagradila, a pesimiste kaznila – za sve je zaslužno samoispunjavajuće proročanstvo. Optimisti vjeruju u bolju budućnost, u svoje sposobnosti, istražuju mogućnosti,… Zbog takvih razmišljanja često se nesvjesno ponašaju u tom smjeru i svojim postupcima dovedu do toga da im se dogode dobre stvari. Dakle, ovdje nije pitanje sreće već djelovanja.
Sigurno ste se nekada našli u situaciji da ste pročitali horoskop i u odjeljku za ljubav vam je pisalo da danas nećete imati sreće u ljubavi i da ćete imati razmirice s partnerom. Nakon posla ste došli kući i vidjeli da je čarapa na podu. Sami sebi kažete „Opet, znala sam!“ Naravno, nakon toga slijedi razmirica s partnerom, a vi se sjetite što ste pročitali i pomislite: „Horoskop je bio u pravu!“
Mi često radimo stvari kojih nismo svjesni što dovodi do određenih posljedica – bile one pozitivne ili negativne. Zapamtite da pomoću vjerovanja u pozitivno mišljenje uistinu možete ostvariti svoje samoispunjavajuće proročanstvo. Donošenje odluka je pod utjecajem vašeg uvjerenja i vaše moći pozitivnog mišljenja!
Pozitivna psihologija i moć pozitivnog mišljenja
Znate da kada ste loše vam ljudi znaju reći da trebate posjetiti psihijatra ili psihologa. Dođete tamo i očekujete da ćete dobiti nekakvu dijagnozu, neke riječi koje će vam pomoći. Sve je nekako tmurno, a vi pričate o svemu lošem u životu. Možda izađete umorniji nego što ste bili. U stvarnosti posjet psihologu ne izgleda tako. Donošenje odluka si značajno možete olakšati ako potražite stručnu pomoć. Fokus vašeg odlaska ne mora biti da ćete se baviti traumama već da ćete naučiti kako pozitivno misliti i kolike to dobiti može imati u svim sferama vašeg života. Pozitivna psihologija je usmjerena na pozitivne individualne osobine kao što su optimizam, sreća, subjektivna dobrobit ili talent i originalnost.
Psiholog vam može pomoći da se, čak i u teškim trenucima kao što je nezaposlenost, fokusirate na svoje talente, ustrajnost i hrabrost te da iskoristite tu „negativnu“ situaciju kako bi poboljšali svoje vještine i pomoću njih se opet zaposlili. Dakle, donošenje odluka o tome da ćete raditi na pozitivnim aspektima je na vama, ali ne zaboravite da niste sami – uvijek možete potražiti stručnu pomoć. Iako ste možda pesimistični možete probati, mogli biste se ugodno iznenaditi. S druge strane, ako ste optimist to ne znači da sve gledate kroz ružičaste naočale i da znate što treba u svakom trenutku napraviti. Stoga, i optimistima može biti lakše uz stručnu pomoć. Donošenje odluka možda je uistinu lakše osobama koje pozitivno misle. Osim donošenja odluka postoje brojne druge prednosti pozitivnog mišljenja.
Prednosti i mane pozitivnog mišljenja
Osobe koje pozitivno misle kontinuirano pokazuju više razine subjektivne dobrobiti tijekom stresnih situacija. Na primjer, manje je vjerojatno da će osobe koje pozitivno misle patiti od postporođajne depresije, studenti su manje pod stresom ako pozitivnije misle i općenito se bolje suočavaju sa stresnim situacijama nego pesimisti. Osim psihološkog zdravlja pozitivno mišljenje poboljšava i fizičko zdravlje. Točnije, pozitivno mišljenje poboljšava oporavak u postoperativnom periodu, a učinci su dugotrajni. Kako se to može objasniti?
Optimisti u stresnim situacijama preuzimaju direktne postupke za rješenje problema dok pesimisti to ne rade. Dakle, optimisti će imati bolje strategije za suočavanje sa stresom od pesimista i tako smanjiti mogućnost za psihičke i fizičke bolesti. Isto tako, optimisti će imati bolje strategije za donošenje odluka kako u privatnom tako i u poslovnom životu.
Možda vam je čudno za čuti, ali moguće je biti previše optimističan. Znate kako se u narodu kaže ni u čemu ne treba pretjerivati pa tako ni u optimizmu. Previše optimistični ljudi mogu samo sjediti i čekati da im se dogode dobre stvari, a ne činiti ništa. Donošenje odluka kod previše optimističnih ljudi u tim situacijama se ne događa jer „sve će to doći samo“. Čak i kod onih koji nisu previše optimistični i koji preuzimaju inicijativu optimizam može više odmoći nego pomoći. Na primjer, kada je osoba suočena s nekontrolabilnim situacijama ili onima koje uključuju velik gubitak optimizam neće pomoći. U tim situacijama osoba se može naći „pred zidom“ jer ne može kontrolirati situaciju i ne prorađuje gubitak na zdravi način.
Optimističan način razmišljanja se može naučiti
Optimisti prvenstveno analiziraju situaciju u smislu što je u njoj pod njihovim osobnim utjecajem, a što nije. Stoga, kod optimista donošenje odluka započinje detaljnom analizom. S onim na što ne mogu utjecati se jednostavno pomire i više ne brinu oko toga, jer je to bespredmetno (npr. bespredmetno je razmišljati o tome kako je nepravedno da neki imaju puno novca, a neki ne; kako vani kiša pada, umjesto da sja sunce; i sl.). Zato sve svoje snage usmjeravaju na ono što jest pod njihovim utjecajem, a toga je puno više nego što se u početku može činiti. Npr. mnogi su nezadovoljni svojim radnim mjestom, ali ništa ne poduzimaju, jer smatraju da ne mogu pronaći bolje, pa niti ne pokušavaju. Međutim, kada bi analizirali sva znanja i vještine koje imaju, kao i one koje bi mogli dodatno steći te kada bi usmjerili pažnju na tržišne mogućnosti, vidjeli bi da ima organizacija koje trebaju baš takve djelatnike. Slično je i sa svim drugim naizgled bezizlaznim situacijama. Takvim pristupom većina naizgled nerješivih problema iznenada postaje rješiva.
Osobe koje misle pozitivno ne traže isprike za nešto što nisu i ne mogu, već traže mogućnosti za ono što jesu i što žele postići. Umjesto da razmišljaju o tome što se sve ne može, ne miruju dok ne pronađu što se sve može, svim poteškoćama unatoč.
Nekoliko zaključnih riječi
Drugim riječima, misliti pozitivno ne znači zatvarati oči pred problemom, već otvarati oči prema potencijalnim rješenjima. To je vještina važna za sva vremena i sve situacije, jer omogućuje život dostojan življenja. Ili kako je rekao W. Churchill: „Pesimisti u svakoj prilici vide poteškoću, a optimisti u svakoj poteškoći – priliku.“
Donošenje odluka događa se kada nam nije sve onako kako bismo željeli. Da jest, ne bismo htjeli promjenu. Iako je proces za donošenje odluka obojen nesigurnostima i strahovima jer mijenjamo nešto što je poznato, optimizam nam može olakšati taj proces. Ostajanjem na istom mjestu nećemo moći napredovati, a ako mislimo samo o poteškoćama sami sebi ne dajemo prostora za rast i razvoj. Dakle, ne trebaju nam drugi da nas sputavaju u većini situacija smo sami sebi dovoljni. Realnom analizom konkretnog problema s kojim se suočavamo i usmjeravanjem na pozitivne aspekte možemo si olakšati donošenje odluka. Optimizam nam može „sačuvati“ psihičko zdravlje u trenucima neprilika i otvoriti nam prostor za potencijalna rješenja. Zato, budite hrabri, okušajte se u pozitivnom mišljenju i gledajte kako uz pozitivno mišljenje možete brzo napredovati. Isto tako, budite strpljivi jer se promjena ne događa svakome, pogotovo ne preko noći i ako ste pesimist. Potrebno je puno truda i vremena da bismo naučili pozitivno misliti, a kasnije ćemo ubirati bolje plodove od pesimista.
Želimo vam život pun prepoznatih prilika te hrabrost da odlučno zaplovite na njihovom valu i ostvarite svoje snove!
