Menadžment se čini poput zatvorenog kruga znanja do kojih je teško doći, a najlakše ako smo se s njima rodili. No, nije sve tako crno kako izgleda!
Menadžment se čini poput nekog zatvorenog kruga znanja do kojih je teško doći, a najlakše ako smo se s njima rodili. No, nije sve tako crno kako izgleda! Nedavno je u Londonu izašla knjiga Lead to Succeed: The Only Leadership Book You Need. Njome autor Chris Roebuck, pokušava malo demistificirati sve što se u tom području dešava. On bi to trebao znati jer je bivši časnik britanske vojske, školovan na Sandhurstu, već preko 30 godina sudjeluje u oblikovanju budućih lidera, a njegova prethodna knjiga prevedena je na 11 svjetskih jezika. Roebuck tvrdi da u većini organizacija čak do 70% zaposlenih može uložiti 30% više napora ukoliko to žele! Također tvrdi da je većina organizacija kompliciranija nego što trebaju biti te ih njihov način rada ometa u onome što pokušavaju postići jer gube 10-20% učinkovitosti.
Sve to može se poboljšati u dva ključna menadžment koraka. Prvo, potrebno maksimizirati angažman i uložene napore svih zaposlenika kompanije kako biste dobili onih dodatnih 30%, a zatim u leadership koraku sve te dodatne napore usmjerite točno na ona područja koja će vaše poduzeće učiniti uspješnom. Kako? U knjizi su opisani praktični koraci iz dana u dan i jedino vam ih ostaje primijeniti.
Menadžment kao tronožac
Stručnjaci tvrde da se vodstvo može naučiti, a čak i znaju kako. Navodno se sve može naučiti, pa zašto ne i vodstvo, samo se treba potruditi. Naravno da postoje različite teorije o tome što vodstvo jest i kako ga se da naučiti. Znanstvenici sa sveučilišta Illinois u svojim nastojanjima da shvate vodstvo došli su do - tronošca koji će omogućiti poslovni uspjeh. Budući da su prijašnja istraživanja ovog područja vodstvo uglavnom raščlanile na 30% genetike i 70% naučenoga, profesori s ovog sveučilišta željeli su dokučiti što sve ulazi u tih 70% na koje možemo utjecati u stvaranju dobrih lidera. Na kraju su razvoj vodstva sveli na tri osnovna obilježja: spremnost, volja i sposobnost. Jedan od profesora, David Rosch, rekao je da studenti prvo postaju spremni učiti o tome što čini lidere, zatim trebaju imati volje svladavati potrebne vještine te su u konačnici sposobni voditi jer imaju vještine i motivaciju da to čine.
I ne može se prijeći na sljedeći stupanj dok nije svladan onaj prethodni. A istraživanje koje je provelo sveučilište Ohio State otkrilo je da samopouzdanje potaknuto vanjskim društvenim potvrdama može oblikovati karijeru studenata. Drugim riječima, čak i kod studenata sa sličnim kvalifikacijama, oni studenti koje su njihovi savjetnici aktivno ohrabrivali na putu ka određenim ciljevima, uspješno su ih ostvarili.
Vojska i vodstvo često su povezani
Vodstvo obično povezujemo s borbom na tržištu među poduzetnicima, ali vodstvo je praktično svuda oko nas. Pa i u vojskama svih država. Matthew Hamilton, bivši vojni časnik i suorganizator TEDx-a Birmigham, objasnio je kako se iskustva vođenja iz vojske mogu primijeniti u poslovnom svijetu. Kao prvo, ljudima treba dati svrhu, a ne zadatak. Dati im zadatak je lako, no radnici moraju shvatiti zašto se nešto radi. U vojsci se naredbe sastoje od izlaganja zadatka i svrhe, čime se vojnicima omogućava da budu fleksibilni i prilagođavaju se uvjetima na bojnom polju. Nadalje, kada komunicirate, trebate biti precizni. Iako ponekad suptilne, razlike mogu biti značajne. Stoga je bitno dobro se koristiti riječima i paziti koje riječi upotrebljavamo da prenesemo pravo značenje.
Također je bitno dobro strukturirati rješavanje problema, od određivanja problema do potrebnih djelatnika, alata i vremena. Temeljito strukturiranje vašeg pristupa prije pristupanja rješavanju problema osigurat će da nešto ne zaboravite, ali i da izbjegnete nepotrebna preklapanja. I konačno, motivirajte na pravilan način. Baš kao što pripadnicima vojske prvenstvena motivacija najčešće nije plaća, tako i direktori u poduzećima trebaju otkriti što uistinu pokreće njihove djelatnike, pokušati vidjeti svijet iz njihove perspektive i saznati do čega im je stalo.
Promjena dolazi od mladih
Libanon – sama riječ priziva asocijacije na dugogodišnji rat i konstantnu nestabilnost. No, iako Libanon i dalje nije sasvim siguran, centar Bejruta je obnovljen, valuta je stabilna, a turizam se ponovo razvija. Novac se također slijeva u libanonske banke. Uz to je facscinantna i poduzetnost Libanonaca, koji su po tome poznati i u svijetu. Usprkos lošoj infrastrukturi te sektaškim podjelama, privatni sektor je izuzetno dinamičan i ima konstantan rast, a libanonske banke dobivaju porezne olakšice za ulaganja u start-up poduzeća. Promjena dolazi i od mladih poduzetnika koji se vraćaju iz Londona ili s prestižnih francuskih škola.
To je prepoznala i britanska ambasada u Libanonu te se odlučila uključiti. Iako Libanon ne predstavlja veliko izvozno tržište, vrlo im je zanimljiv kao centar daljnjeg umrežavanja te središte poslovanja za poduzeća koja žele poslovati u bližoj ili široj regiji. Britanci su pokrenuli i britansko-libanonski Tech Hub, svojevrsno digitalno okupljalište za mlade poduzetnike. Mladi poduzetnici tako mijenjaju zemlju koja je još donedavno prolazila vrlo teška vremena.
