Kupovina je mnogim ljudima više od nabave potrepština pa na nju troše mnogo novaca i vremena. Zašto je to tako pišemo za časopis Lisa!
Kupovanjem zadovoljavamo određene potrebe koje imamo - tako primjerice kupujemo hranu, odjeću, potrepštine za svoje domove, tehniku i sl. Sve su to stvari koje smatramo neophodnima da bismo poboljšali kvalitetu svoje svakodnevice i živjeli ugodnim životom. Pritom, najčešće o sebi volimo razmišljati kao o pažljivim kupcima, koji uspoređuju kvalitetu različitih proizvoda, paze na cijenu, a kreditnu karticu vade samo nakon temeljitog promišljanja. S druge strane, činjenica jest da zapravo mnoge naše kupnje imaju oznaku „impulzivne“ kupnje, odnosno one u kojoj smo kupili i nešto što prvotno nismo planirali. Istraživanja pokazuju da devet od deset kupaca impulzivno kupuje barem jednu stavku po ukupnoj kupnji, dok više od pola ispitanika priznaje da impulzivno kupuje i do šest stavki. I sve dok svoju impulzivnu kupnju ograničavamo na dodatne žvakaće gume, papirnate maramice i nekoliko čokolada, najvjerojatnije nećemo u njoj vidjeti nikakvu štetu. Problem s impulzivnom kupnjom javlja se najčešće ukoliko zbog nje zanemarimo naše financijske mogućnosti, te ukoliko se nakon kupnje ne osjećamo dobro i ne uspijevamo sami sebi racionalno dokazati da je to što smo kupili korisno za nas.
Zašto uopće kupujemo impulzivno i količinski previše?
Nerijetko smo putem medija bombardirani raznim slikama onoga što je trenutno hit i što svaka osoba „koja drži do sebe mora imati“. Ukoliko to nemamo - nismo u trendu. Naravno da svi želimo njegovati sliku sebe kao osobe koja je u toku i koja ide u korak s vremenom, te se nerijetko odlučujemo kupiti i ono što nam ne treba. Pritom je dostupnost željenih stvari u današnje vrijeme izuzetna – čak i preko web stranica možemo u samo nekoliko klikova naručiti ono što nas zanima. Istodobno, prilikom kupnje stimuliraju se naši moždani centri za ugodu koji u tijelo ispuštaju veće količine hormona endorfina i dopamina, a koji uzrokuju da se osjećamo odlično. To znači da se pri kupnji osjećamo dobro te imamo dojam da postajemo osoba koja želimo biti. Na ovaj način umanjujemo i osjećaj anksioznosti i depresije. Drugim riječima, u ovakvim trenucima počinjemo kupovinu povezivati s pozitivnim raspoloženjem, te često posežemo za ovim „magičnim lijekom“ kad se osjećamo loše.
Poteškoća je u tome da dobro raspoloženje uzrokovano kupovinom može trajati samo kratko. Primjerice, ukoliko uočimo da smo prekoračili limit na računu ili kupili nešto što nam zaista ne treba, možemo se vrlo brzo početi osjećati loše i nezadovoljno. U tim trenucima počinju nam se u glavi javljati tzv. izlazne strategije, odnosno načini kako da situaciju popravimo. Tada nerijetko razmišljamo o tome kako ćemo kupljene stvari vratiti, pokloniti ili pak prodati dalje, pa si na taj način vratiti utrošak ili barem dobro raspoloženje. Tako si na trenutak vratimo osjećaj kontrole nad situacijom. Iako se navedeno može činiti kao dobra strategija, ona je samo kratkoročnog karaktera. Naime, istraživanja pokazuju da, ukoliko nisu napravljene određene promjene u načinu razmišljanja i ponašanja tijekom kupnje, obrazac prekomjernog kupovanja se i dalje nastavlja, kao i loš osjećaj koji s time ide pod ruku.
Kako onda prekomjernom shoppingu stati na kraj?
Kroz odgovaranje na nekoliko pitanja korisno je detektirati kako se trenutno osjećamo i što nas potiče na (prekomjernu) kupovinu. Uzmite si vremena i dobro promislite, jer kad vidite svoje odgovore - možda sami sebe ugodno iznenadite.
- Je li kupovanje najbolji način da iskoristim svoje vrijeme ili mogu to vrijeme potrebno za kupovanje (i vraćanje) iskoristiti na produktivniji način?
- Kupujem li zato da se ne bih suočio/la s nekim neugodnim raspoloženjem, dosadom, nervozom, tugom i sl.?
- Osjećam li se dobro u vezi toga da narušavam kućni budžet nepotrebnom kupovinom?
- Ima li alternativnih načina da dobijem ono što želim i što mi pričinjava zadovoljstvo?
Nakon ovog koraka, napravite akcijski plan na temelju novih spoznaja, kako biste osmislili najbolji način zadovoljenja svojih potreba bez velikog narušavanja kućnog budžeta i lošeg osjećaja. Tako primjerice možete prije odlaska u shopping centar proći kro svoj dom i vidjeti što vam zaista treba, napraviti popis i držati ga se. Ne dajte da vas pokolebaju razne akcije i promocije – vi sami najbolje znate što vam je nužno, a upravo popis usmjerava vašu pažnju na to. Također, ukoliko kupujete neku veću stvar - npr. novi automobil - prije nego se odlučite, jednostavno razmislite o tome dan ili dva. Pitajte se: „Želim li stvarno kupiti baš taj model? Ima li sve karakteristike koje smatram korisnima? Kako ću se osjećati jednom kad ga kupim? Mislim li da ću biti zadovoljna i nakon mjesec dana korištenja? Kako će se to odraziti na moj budžet?“ i sl. Ukoliko ćete i dalje željeti finalizirati kupnju, bit ćete sigurniji u svoju odluku i posljedično zadovoljniji, jer ste kupovini pristupili promišljeno.
I konačno, pronađite aktivnosti u kojima zaista uživate – sport, čitanje, izleti, druženja i sl. jer upravo one mogu pomoći da vratite fokus na ono što vam je zaista važno. Na taj način slažete svoje prioritete te onda oni postaju zvijezda vodilja koja osvjetljava vaš put i zbog kojih se dugotrajno osjećate dobro i vrijedno.
