Utjecaj međuljudskih odnosa na produktivnost i profit

Interakcije koje gradimo s ljudima na radnom mjestu mogu učiniti naš dan boljim ili lošijim. Naši radni kolege često su prvi kojima se okrećemo u potrazi za opuštanjem ili motivacijom tijekom radnog dana.

Razvijanje bliskih odnosa s ljudima s kojima provodimo većinu vremena u tjednu ne temelji se na pukom prolasku vremena tijekom zajedničkih kava ili ručkova. Stvaranje i održavanje jakih međusobnih veza na poslu ima dubok i pozitivan utjecaj na našu produktivnost, zadovoljstvo poslom i opće blagostanje.

Kada su zaposlenici na stabilan i pouzdan način povezani s kolegama s kojima rade, to im pomaže u lakšem rješavanju izazova i ispunjavanju važnih obveza bez stresa. Osjećaj pripadnosti timu može biti ključan u načinu na koji se postavljamo u prevladavanju izazova.

Poštujte moć dobrih međuljudskih odnosa

Ulaganje truda u upoznavanje kolega na osobnoj razini značajno povećava naše sposobnosti nošenja sa različitim zadacima. Inzistiranje na strogo poslovnim temama u odnosu može se učiniti kao zaštita vlastite intime, ali to je dvosjekli mač. Otići na zajednički ručak, proslaviti rođendane ili kolege jednostavno pitati o vikendu su mali znaci pažnje koji imaju velik utjecaj na izgradnju pozitivne atmosfere u uredu i prihvaćanja kolega da vam pomognu ako to zatrebate.

Neformalne veze stvaraju prijateljsko, suradničko okruženje u kojem svi lakše dišu. Druženje i njegovanje međuljudskih odnosa na radnom mjestu otvara mnoga nova vrata. Nikad ne znate koje prilike mogu proizaći iz povezanosti s vašim timom!

Loši međuljudski odnosi štete poslovanju

Drama na radnom mjestu, uredski tračevi, sukobi pa i prekid komunikacije među kolegama predstavljaju bolnu stvarnost za zaposlenike mnogih organizacija.

Gotovo svatko od nas se našao u zamršenim situacijama koje značajno narušavaju moralni kompas i utječu na produktivnost. Takvo što svaka organizacija želi izbjeći jer od produktivnosti ovisi njen uspjeh. Čak i najmanji sukobi ili glasine mogu postati velika distrakcija od svakodnevnih radnih obaveza. Tada je potrebno iskoristiti vještine za upravljanje konfliktima.

Kada se zaposlenici više posvećuju svađama i nesuglasicama nego svojim stvarnim odgovornostima je prokušani recept za katastrofu. Negativni i napeti odnosi među kolegama mogu brzo eskalirati, čime nestaje učinkovita komunikacija i suradnja. Upravljanje konfliktima je u tom trenutku nužno jer u suprotnom takvi sukobi mogu ozbiljno naškoditi organizaciji, stvarajući komunikacijske i organizacijske prepreke koje je moguće razbiti tek uz puno truda i vremena. Čak i puno više nego što im je trebalo da nastanu!

Ako već sami zaposlenici ne mogu vratiti stanje u normalu, rukovoditelji su ti koji primjenjuju različite stilove upravljanja konfliktima. Moraju djelovati brzo i odlučno čim primijete da sukob postoji iako se ponekad i ne čuju svadljivi glasovi i tonovi u pojedinim sobama ili na sastancima. Tako sprečavaju da međuljudski sukobi eskaliraju i prodube se jer će to dodatno zakomplicirati situaciju. Ključno je poticati otvorenu komunikaciju i shvaćati različitosti u stajalištima o određenim pitanjima među zaposlenicima. Dramu i nerazumijevanje nije moguće izbjeći pa su poticanje otvorene komunikacije među članovima tima i intervencija za njeno poboljšanje nužni.

Čak i ako se na površini čini da je sve u redu, menadžer bi trebao imati sposobnost prepoznati sitne znakove koji će mu signalizirati da nešto nije u redu. I naoko benigni komentar ili povratna informacija su velik doprinos kojem se trebaju posvetiti s punom pažnjom prije nego se lagani vjetrić pretvori u višednevnu buru.

Strategije učinkovitog komuniciranja za poboljšanje interpersonalnih odnosa

Učinkovita komunikacija je ključna za izgradnju i održavanje snažnih međuljudskih odnosa, bez obzira jesu li u pitanju odnosi na poslu ili u privatnom životu. Iako asertivna komunikacija nije uvijek jednostavna i zahtijeva vježbu, trud koji uložimo u usvajanje ove vještine donosi vrijedne rezultate.

Samo posvećenošću i radom na upoznavanju s asertivnom komunikacijom, prihvaćanju da je ona sastavni i najveći dio naše komunikacije možemo podići svoje komunikacijske vještine na višu razinu. Time unapređujemo i međuljudske odnose u svojoj neposrednoj okolini. Biti asertivan znači biti sposoban samouvjereno i čvrsto izraziti svoje potrebe i mišljenje, bez agresivnosti ili bahatosti.

Upravo su bahatost i agresivnost u našem društvu sinonim za samouvjerenost pa ih treba znati razlikovati. Biti asertivan znači pronaći balans između samopouzdanja u izražavanju svojih stavova i poštovanja prema stavovima i potrebama drugih.

Usvajanje asertivne komunikacije može donijeti značajne promjene u vaše upravljanje konfliktima. Osjećat ćete se sposobno zauzeti se za sebe, istovremeno imajući razumijevanja za perspektivu i osjećaje drugih, što omogućava suradnički i produktivan dijalog. Važno je pronaći pravi ton u komunikaciji kako biste učinkovito prenijeli svoje poruke, a istovremeno izbjegli nesporazume s drugima. Asertivna komunikacija potiče jasnoću, razumijevanje i poštovanje, stvarajući temelj za konstruktivne i skladne međuljudske odnose.

Druga ključna komunikacijska vještina je aktivno slušanje. To nije samo pasivno čekanje dok netko drugi govori prije nego ćemo mu uskočiti u riječ i izreći svoje mišljenje. To je stvarna usredotočenost na ono što osoba govori i razumijevanje informacija koje dolaze do nas. Aktivno slušanje podrazumijeva angažman i pažnju postavljanjem promišljenih pitanja i ponavljanjem ključnih misli vašeg sugovornika.

Iznimno je važno da sugovorniku pružite verbalne i neverbalne znakove, odnosno dokaze da ste potpuno prisutni u razgovoru. Aktivno slušanje omogućuje vam da dublje razumijete perspektive i potrebe drugih te također doprinosi stvaranju ozračja u kojem se ljudi osjećaju poštovani.

Asertivna komunikacija, bez obzira na svu težinu njenog usvajanja, pomaže u izgradnji dubljih odnosa s drugim osobama, potiče međusobno razumijevanje i osigurava jasnu i produktivnu komunikaciju. Ne postoji učinkovito upravljanje konfliktima bez asertivnosti i aktivnog slušanja.

Pored toga, važno je naučiti vještinu davanja i primanja povratnih informacija. Iako može biti izazovno, davanje konstruktivne i usmjerene povratne informacije ključno je za uspješno upravljanje konfliktima. Jednako tako je važno biti otvoren za primanje povratne informacije. Nitko od nas nije savršen i svakom od nas bi trebalo biti drago da ljudi s kojima radimo ili živimo ulažu trud i sve svoje vještine i znanja kako bi nam svratili pažnju da nešto radimo pogrešno. Ta vještina značajno potiče osobni i profesionalni rast. Važno je biti otvoren za slušanje tuđih perspektiva i biti spreman na kontinuirano učenje i poboljšanje.

Učenjem i kombiniranjem ovih alata bit ćete na dobrom putu da postanete izvrstan komunikator, što će značajno ojačati vaše odnose i doprinijeti vašem osobnom i profesionalnom uspjehu.

Upravljanje konfliktima među zaposlenicima

Suočavanje sa zahtjevnim kolegama i sukobima na radnom mjestu nikada nije ugodno iskustvo. No, to je dio dinamike poslovnog okruženja. Srećom, postoje učinkovite strategije za upravljanje konfliktima.

Prvo i najvažnije pravilo je ne dopustiti da pasivno-agresivna komunikacija ili kritika koju vam je netko uputio utječu na vaše upravljanje emocijama. Kada se nađete u takvoj situaciji, važno je zastati i duboko udahnuti. Pokušajte se distancirati od trenutka i razmotriti situaciju iz različitih perspektiva. Moguće je da osoba s kojom komunicirate ima loš dan ili se suočava s problemom koji nije povezan s problemom u koji ste i vi uključeni pa se njene emocije prenose i na komunikaciju s vama.

Umjesto da vas situacija izbaci iz takta ili da se stvara drama, fokusirajte se na specifična ponašanja ili situacije koje uzrokuju probleme. Važno je izbjegavati osobne napade ili optužbe te voditi razgovor jedan na jedan kad je u pitanju upravljanje konfliktima.

Zadržavanje staloženosti ključno je za učinkovito rješavanje problema. Glavni cilj treba biti pronalaženje rješenja koje je korisno za sve uključene strane, umjesto da se inzistira na tome tko je u pravu. Umjesto tvrdoglavog držanja vlastitog stava, važno je pristupiti situaciji otvorenog uma te pokušati postići međusobno razumijevanje. S tim na umu, s više razumijevanja i prisebnosti, možete izbjeći eskalaciju sukoba. Ostanite staloženi i usredotočeni, čak i u takvim situacijama. Ovo vam omogućuje da da pronađete konstruktivne načine za upravljanje konfliktima koristeći alate asertivne komunikacije, aktivnog slušanja i povratne informacije.

Sposobnost suočavanja sa zahtjevnim situacijama na ovaj način jača vaše vještine komunikacije, a time i vaše sposobnosti vođenja tima bez obzira jeste li njegov formalni vođa ili ne. Jako je važno održavati pozitivan odnos s kolegama, poticati među njima otvorenu i konstruktivnu interakciju.

Ako sami ne možete smiriti situaciju i postići dogovor, razmislite o uključivanju neutralne treće strane koja može pomoći u upravljanju sukobom . Cilj je surađivati na pronalaženju rješenja kojim će se riješiti problem, a ne pobijediti u nekom imaginarnom natjecanju tko je u pravu ili tko je pametniji. Prilagodba razmišljanja i stavova ključna je za produktivno rješavanje sukoba na radnom mjestu.

Stvaranje pozitivnog, suradničkog radnog okruženja

I da se vratimo na početak, velik dio našeg života provodimo na radnom mjestu, pa je razumno uložiti napor kako bismo to vrijeme sebi učinili ugodnijim. Jedan od ključnih načina za postizanje toga jest usredotočiti se na izgradnju pozitivnih odnosa sa svojim kolegama.

Kada su ljudi koji rade zajedno skloni suradnji i pomaganju jedni drugima vaše radno okruženje je takvo da u njemu želite boraviti. Imati dobre odnose s kolegama olakšava obavljanje radnih zadataka.

Izgradnja pozitivne i suradljive atmosfere u timu zahtijeva poticanje ljudi da komuniciraju i povežu se. To ne mora biti samo zajedničkim radom na nekim projektima već i na nešto zabavniji način. Team-building aktivnosti su izvrstan alat za upravljanje stresom i upoznavanje tko su zapravo ljudi s kojima radite. Kada kolege sudjeluju u team-building aktivnostima koji u njima izazivaju sretne emocije, šale se i rade zajedno prema zajedničkom cilju, to značajno doprinosi promicanju empatije, razumijevanja i prijateljstva unutar tima.

Ova zajednička iskustva pomažu u razbijanju barijera, potiču jače međuljudske veze te njeguju sveukupno kohezivniji i dinamičniji tim. Čak i jednostavne aktivnosti koje potiču neformalne razgovore i prepoznavanje načina kako tko komunicira mogu biti izuzetno učinkovite u stvaranju poboljšane, suradničke atmosfere koju želite postići. A kada do sukoba dođe, mogu iznimno olakšati upravljanje konfliktima i bez intervencije menadžera.

Važnost međuljudskih odnosa na radnom mjestu

Kada je riječ o stvaranju zdravijeg i produktivnijeg radnog mjesta, ključni faktor je važnost koju dajemo međuljudskim odnosima. To su interakcije koje dugoročno čine veliku razliku. Izgradnja čvrstih odnosa među kolegama i poticanje osjećaja zajedništva može učiniti čuda za moral, suradnju i opće zadovoljstvo poslom.

Pritom naglašavamo važnost osobnih razgovora umjesto toliko potenciranih poruka preko različitih digitalnih kanala. Davanjem važnosti međuljudskim odnosima  stvaramo temelj za dinamično, poticajno radno okruženje u kojem svi možemo napredovati. Tajna uspjeha je u nematerijalnim vrijednostima poput empatije, suradnje i međusobnog poštovanja koje unosimo u svoj svakodnevni rad.

Kada stavimo fokus na ove međuljudske elemente, radno okruženje će biti sjajna i pozitivna točka u životu svakog pojedinca, a posljedica toga je povećana produktivnost u obavljanju čak i onih najjednostavnijih zadataka. I jedno i drugo treba biti naš cilj i stoga je vrijedno truda!

Ovo je proširena i osvježena verzija članka izvorno objavljenog na savjeti.hr