Iako smo svi uprli nagraditi svakog pojedinca, zanemarujemo da posao radi kolektiv, tim i da timski rezultat ima veću važnost od individualnog.
Razna istraživanja otkrila su da bonus usmjeren na tim daje bolji rezultat od individualnih. Na primjeru jednog proizvođača odjeće prijelazom s individualnih na timske bonuse produktivnost je povećana za 14%. U slučaju studenata sa Sveučilišta Montevidea timski poticaji poboljšali su rezultate za 20%. Najbolji je primjer zrakoplovna kompanija Continental Airlines. Česta kašnjenja su skoro prouzročila bankrot kompanije u veljači 1995. Odlučili su svakom radniku ponuditi 60 dolara za svaki mjesec u kojem će poduzeće biti među prvih pet po točnosti. Continental Airlines već je istu godinu završio s profitom od 224 milijuna dolara!
Stručnjaci razloge za takvu uspješnost pronalaze u našoj brizi da ne razočaramo kolege i ne uskratimo druge za njihov bonus. Istraživanje 350 američkih poduzeća pokazalo je da 99% njih koristi neki oblik programa nagrađivanja. Svega ih 28% koristi timske poticaje. Pravo umijeće je zapravo pronaći pravu mjeru između individualnih i timskih poticaja. Potrebno je istovremeno poticati natjecateljski duh, ali i suradnja u svrhu zajedničkog uspjeha.
Obostrano dobitna suradnja je važna
Dobitna kombinacija je najčešća u lotu, ali i neka poduzeća uspiju pronaći dobitnu kombinaciju. Njome je suradnja dobitna za više strana. Zappos, poduzeće koja se bavi internetskom prodajom, svojim zaposlenicima nudi 4.000 dolara već u prvom tjednu zaposlenja bez ikakvih obaveza. Uvjet je da odustanu od radnog mjesta! Vjerujem da bismo se svi iznenadili kada bi nakon potpisivanja ugovora o poslu radnik ljudskih resursa izvadio dodatni obrazac i rekao što nas očekuje ukoliko odustanemo. Zašto im to uopće nude? Njihov stav je da ljudi koji rade samo za novac nisu zaposlenici koji odgovaraju kulturi njihove organizacije i neće se uklopiti u tim. Sličnu ponudu usvojio je zatim i Amazon, roditeljsko poduzeće Zapposa. On također svojim zaposlenicima nudi odgovarajuću isplatu u slučaju dragovoljnog odlaska. Jasno je da se ova ideja u mnogim poduzećima ne može primijeniti. Pogotovo u Hrvatskoj uz trenutačno okruženje. Ona ukazuje na jedan drugačiji, inovativan pristup problemu neangažiranosti djelatnika.
Ljudski resursi nastoje svima dati priliku te pomoći onim djelatnicima čije su performanse nezadovoljavajuće. No, kao i u svim sferama života, ponekad je upravo raskid odnosa najbolje rješenje za obje strane. Ova kombinacija može biti korisna i za poslodavca i za radnike, ukoliko im se omogući da pritom započnu nešto drugo.
Neprijateljstvo ili suradnja nije teška dilema
Neprijateljstvo ili suradnja nije teška dilema, a opet postoji. Suradnja donosi bolje rezultate i među ljutim konkurentima od zatvaranja u vlastito dvorište. Mi u Hrvatskoj volimo ekstreme pa nam se sve čini crno ili bijelo. I, obično, ne volimo one na drugom kraju spektra. Međutim svijet je, a i stvarnost općenito su prepuni sivih zona i složenih odnosa. Postoje nebrojeni primjeri suradnje najvećih konkurenata koji su omogućili napredovanje i profite kakve pojedine tvrtke nikada ne bi mogle ostvariti. Tako je Amazon 2000. godine pokrenuo Amazon Marketplace i svojim konkurentima omogućio da prodaju njihovih knjiga putem Amazonove platforme. Od početka 2002. ta vanjska poduzeća narasla su s 20% prodaje Amazona u Sjevernoj Americi na 35% do 2010.
Sony i Samsung udružili su svoje snage u razvoju zajedničke tehnologije i tvornica u Južnoj Koreji što im je omogućilo da postanu tržišni lideri u segmentu LCD televizora. Citroën, Peugeot i Toyota dijele zajedničku tehnologiju i resurse dok se istovremeno brandingom bore za klijente. U Švedskoj, pivovare su se udružile u povratu praznih boca kako bi si smanjile troškove prijevoza. Suradnja nudi beskonačne mogućnosti raznih oblika čak i s konkurentima, a kroz njih poduzeća mogu napredovati, rasti, razvijati nove tehnologije ili ostvarivati uštede u resursima.
