Biti timski igrač i znati surađivati s drugima važne su kvalitete koje svi volimo navesti u životopisu. Team building aktivnosti nam pri tomu pomažu, ali mnogi ne znaju definiciju team buildinga, odakle potječe sam pojam te koja je bila prva team building metoda. Kako bi ovaj zanimljiv i koristan konstrukt bio jasniji, vratimo se u prošlost...
Prva istraživanja i prvi glas team buildinga
Team building i njegovo stvaranje započinje u dvadesetim i tridesetim godinama dvadesetog stoljeća u SAD-u. Industrijalizacijom i rastom broja tvornica te napretkom gospodarstva, na vidjelo su izašle nove ideje za rješavanje problema produktivnosti i radne učinkovitosti. Kroz uočavanje važnosti posvećivanja radnicima te njihovim mišljenjima, emocijama i zadovoljstvu krenuo se mijenjati pogled na organizacijsku kulturu i produktivnost. U tom razdoblju, psiholozi kao što su Edward Bernays i Elton Mayo provodili su istraživanja na ovu temu. Dok se Bernays bavio povezanošću ljudskih emocija i uspješnosti prodaje proizvoda, Mayo je proveo istraživanje koje je rezultiralo važnim nalazima pri kovanju pojma team building.
Mayo je proveo tzv. Hawthorne istraživanja u jednoj tvornici u mjestu Hawthorne u SAD-u. Cilj ovih istraživanja bilo je otkriti kako poboljšati uvjete rada i efikasnost radnika. Takav cilj je očekivan za kontekst tog doba, kada su zaposlenici radili u tvornicama, nerijetko u uvjetima kakve bismo danas smatrali lošima te bez radničkih prava kakve poznajemo. Otuđenost od procesa odlučivanja i vođenja te nefleksibilnost je nešto na što su tadašnji radnici bili naviknuti. Mayevo istraživanje pokazalo je da na efikasnost rada utječe različiti faktori. Kroz daljnja istraživanja došlo se do zaključka da je glavni faktor u povećanju učinkovitosti timova osjećaj pripadnosti i uključivanja u proces odlučivanja i vođenja.
Koja je tajna učinkovitosti i produktivnosti?
Brojni poslodavci, menadžeri i znanstvenici tijekom industrijalizacije htjeli su saznati kako promijeniti fizičke uvijete rada da bi proizvodnja i zarada bila veća. U Hawthorne eksperimentu to su činili promjenom intenziteta osvjetljenja u tvornici. Naime, jednog grupi su povećali intenzitet rasvjete, dok su drugoj ostavili jednak. Kasnije su uveli i treću grupu kojoj su smanjili intenzitet rasvjete. Što su pokazali rezultati? Produktivnost je porasla u obje grupe kojima se intenzitet rasvjete razlikova od uobičajenog! Nevjerojatno! Je li to značilo da vlasnici poduzeća napokon mogu štedjeti na struji? Ili su baš ti radnici imali super-dobar-vid? Je li to tajna visoke učinkovitosti i produktivnosti?
Odgovor leži u tome što je to bio prvi put da je netko od nadređenih pokazao očit i direktan interes za rad zaposlenika i njihove radne uvjete. Tako je nastao "Hawthorne efekt" - otkriće da ispitanici u studiji mijenjaju svoje ponašanje kao rezultat spoznaje da su promatrani. Radnici nisu radili više, brže i motiviranije zbog promjene fizičkih uvjeta, nego zbog interakcije i zanimanja menadžera za njihov rad i uspješnost. Menadžeri su izrazili zabrinutost za rad zaposlenika te pokazali spremnost da promijene sustav u korist dobrobiti radnika. Ovaj jednostavni koncept utjecao je na menadžerske stavove u narednim desetljećima te imao velik značaj u stvaranju pojma team building.
U timu je sve lakše
Istraživanje po istraživanje, psiholozi su sve više isticali važnost grupne povezanosti za radnu uspješnost i zadovoljstvo poslom. Kurt Lewin bio je jedan od socijalnih i organizacijskih psihologa koji je definirao pojam grupne dinamike i naglasio njihovu važnost u poslovnim organizacijama. Grupna dinamika razvija se kada grupa mora ostvariti cilj, a njeni članovi ovise jedni o drugima za ostvarenje tog cilja. Upravo je to poveznica koja timu daje osjećaj zajedništva. Osviještenost o tome rezultiralo je u planiranju aktivnosti i zadataka koji će poticati dobru grupnu dinamiku unutar organizacije. Zvuči poznato bez obzira zvali to team building ili team bonding, zar ne?
U 40-im godinama 19. stoljeća Lewin se usmjerio na istraživanje razvoj radnika i grupa kroz procese treninga i obuke. Stoga, Lewin je utemeljio team building kao praksu za poboljšanje međusobnih odnosa i produktivnosti u poslovnim organizacijama. Team building se temelji na razumijevanju grupnih procesa, identificiranju problema u grupi i naporima za poboljšanje kvalitete interakcije između pojedinaca, a ta ideja upravo potječe iz Lewinovih teorijskih okvira.
Prva teambuilding metoda ikada!
Danas poznajemo razne načine kako ostvariti povezanost grupe, one u profesionalnom okruženju i formalnom kontekstu, kao i one van ureda u neformalnim oblicima. No, kako je izgledala jedna od prvih team building metoda i za što se točno koristila?
Lewin jest osnovao tzv. T-grupe, skupine ljudi od 8 do 14 članova koje su raspravljale o svojim problemima, emocijama, razlikama između pojedinaca i mogućim rješenjima tijekom dvotjednog treninga. Iako se ova metoda u Lewinovim eksperimentima prvo koristila u svrhu rješavanja socijalnih problema, a ne nužno u organizacijske svrhe, nije trebalo dugo da se ostvari i ta poveznica. Ovi grupni sastanci nastojali su ojačati grupne veze i olakšati sukob dopuštajući sudionicima da izraze i ispitaju emocionalne reakcije izazvane tuđim postupcima. T-grupe pomogle su smanjiti negativnu grupnu dinamiku i promicati pozitivne interakcije dajući zaposlenicima prostor za izražavanje zabrinutosti i dopuštajući grupi da zajedno rade na pronalaženju rješenja.
T-grupe su itekako zaživjele u 1960-ima i 70-ima kada su se koristile za razvoj grupnih veza i komunikacijskih vještina između radnika te kako bi se raspravljalo o problemima nastalima na radnom mjestu. Na taj način se povećavao broj pozitivnih interakcija među kolegama, radno mjesto je postalo ugodnije, vladala je suradnička klima, a zaposlenici su bolje obavljali svoj posao. T-grupe se i danas koriste u mnogim organizacijama no možda u malo drugačijim oblicima i varijacijama. Jeste li se ikada susreli s ovom metodom?
Organizacijska kultura - novi prioritet
Popularizacijom team buildinga, suradničkog učenja i ostvarivanjem pozitivne organizacijske kulture, vlasnicima poduzeća i menadžerima jest organizacijska kultura postala jedan od novih prioriteta. Ono što je najvažnije je sudjelovati u tom procesu, jer naglasak nije na rezultatu team building zadatka već na suradnji i komunikaciji. Pojedince se trenira da budu bolji, učinkovitiji i skladniji u zajedničkom radu, i to osvještavanjem činjenice da su zajedno mnogo jači nego pojedinačno. Znalo se da ako su ljudi složni, zadovoljni, dobro raspoloženi da će i posao biti obavljen bolje, brže i uspješnije. Nije li ovo san svakog menadžera!
80-e i 90-e godine doživjele su još veću varijaciju team building metoda koje se nisu ograničavale na aktivnosti u uredu. Od klasičnih neformalnih druženja, proslava i večera do izleta i ekskurzija na turistička mjesta, kampiranja, raftinga i drugih oblika boravka u prirodi. Čak su se pojavile i organizacije za organiziranje i provođenje team building aktivnosti. Pojavom interneta u 90-ima, organizacije su počele istraživati, promatrati i preuzimati slične kulture i stavove prema timskom radu, a ta mreža je team building još više popularizirala.
Teambuilding je uklesan u kamenu
U posljednjih dvadeset godina eksponencijalno je porastao broj članaka, blogova, istraživanja o organizacijskoj kulturi, klimi i suradničkom radu. Važno je da je team building postao nešto o čemu dobro zna svaki menadžer i i što treba koristiti svaka organizacija kroz faze u izgradnji tima. Drugim riječima, team building je stekao dobru reputaciju i postao jedna od najvažnijih značajki za ostvarenje pozitivnog, ugodnog i dobrog radnog mjesta. Primjerice, Google se dugo vremena zadržao na vrhu ljestvice najboljih radnih mjesta u svijetu. Takvu reputaciju dobio je zbog dobre organizacijske kulture te povezanosti među radnicima i menadžerima. Brojne druge organizacije su se ugledale i pokušale rekreirati ovaj primjer dobre prakse. I nije tako loše biti kompetitivan u ovom aspektu - tko će imati najsložniji tim i najbolje team building metode ove godine? Tri, dva, jedan - utrka kreće sad!
Virtualni svijet team building-a
Osjećaj zajedništva i dijeljenje zajedničkog cilja karakteristike su svake team building metode. Tu povezanost između ljudi lako je osjetiti kada smo fizički prisutni i izmjenjujemo mišljenja, energiju te svjedočimo emociji i uzbuđenju koje se javi pri obavljanju nekog zadatka. No, što kada fizičku prisutnost oduzmemo i prebacimo sve u virtualni svijet?
Pandemija iz 2020. je bila veliki izazov za ostvarivanje pozitivne klime u organizaciji. Ipak, mnoge organizacije su i prije toga omogućavale rad od doma, dovodile strane radnike te imale internacionalno online okruženje. Svakako, tijekom pandemije cijeli svijet bio je zatečen ovom promjenom stoga su nove team building metode izašle na površinu - i to u virtualnom obliku. Razne igre, online događanja, web stranice, platforme za komuniciranje dostupne su svim radnicima samo u nekoliko klikova, a menadžeri itekako trebaju organizirati i poticati njihovo korištenje.
Znati kako povezati radnike i naglašavati njihovu važnost online putem ostalo je jednako važno čak i nakon prestanka mjera za kontrolu pandemije. Opcija rada od doma nekima je bolje odgovarala od one uživo. Prema tome i virutalni team building trebamo uzeti u obzir.
A budućnost?
Kroz ovaj članak mogli ste saznati kako se teambuilding razvio kroz povijest i koja su temeljna načela vodila psihologe kod izgradnje uspješnih timova. A što je s budućnosti? Sada je na vama, liderima, menadžerima i HR-ovcima da uvedete vašu verziju team buildinga. Team building obuhvaća i rad kroz radionice, oluju ideja poznatu kao brainstorming, metode slučaja poznat kao case study i igranje uloga u različitim kontekstima. Ipak, svaka organizacija je drugačija, svaki pojedinac ima drugačije potrebe, stoga se nemojte slijepo voditi tradicionalnim oblicima team buildinga. Što biste vi i vaši zaposlenici voljeli i što bi na vas najviše utjecalo na pozitivan način?
Neki team building metode baš i ne shvaćaju ozbiljno. Doima se kao gubljenje vremena ili trošenje slobodnog vremena za poslovne potrebe. Moguće je da ćete dobiti pitanja poput - zašto bih vikend proveo s kolegama, a ne s obitelji ili kod kuće? Iako se o team buildingu priča već skoro stotinu godina, nekima je to velika nepoznanica te ne razumiju svrhu, važnost i potrebu za ovakvim aktivnostima. Način na koji ćemo team building predstaviti radnicima ako ga provodimo po prvi puta jest također važan. Promjena organizacijske kulture nije laka te je potreban kontinuiran rad i podrška zaposlenicima kako biste ostvarili ono što želite.
Team building uistinu ima veliku budućnost. Varijacije su brojne, a svaka od njih može otkriti nešto novo. Ne - to nisu samo igre i zabavni izleti. Timskim radom se može otkriti skriveni potencijal svakog pojedinca ili dobiti nova ideja koja može značiti značajnu promjenu za uspjeh organizacije!
