Svaki dobar projekt ima svoje ulagače. Kako složiti dobar projekt pronašli su znanstvenici, a vi barem pogledajte radite li kako oni kažu!
Svaki dobar projekt ima svoje ulagače koji žele podržati poslovni uspjeh. Kako složiti dobar projekt pronašli su znanstvenici, a vi biste barem trebali pogledati radite li kako oni kažu! Ne radi se baš o bilo kakvim projektima već o onima koje financira grupa ljudi preko neke crowfunding platforme. Znanstvenici računalstva sa sveučilišta Cambridge proveli su istraživanje na projektima objavljenima na platformi Kickstarter. Pronašli su način kako spojiti projekte koji se objavljuju na crowdfunding platformama s odgovarajućim investitorima. Tim znanstvenika na čelu s Jisun An kreirao je algoritam ne bi li otkrio koji projekt privlači kakve ulagače. Rezultati, temeljeni na opsežnom istraživanju tromjesečne baze projekata s Kickstartera, objavljeni su na Arxiv.org.
Istraživanje je također otkrilo nekoliko obilježja projekata koji privlače redovne ulagače na Kickstarteru: dobar menadžment, globalna privlačnost (projekti koji se prikažu kao preuski odbijaju ulagače koji gledaju ”širu sliku”), veliki ulozi (pokazalo se da će česti ulagači na Kickstarteru prije uložiti u neki projekt koji ima visoke ciljeve u prikupljanju investicija), te brzorastući projekti. Istraživači tako vjeruju da su pronašli način kako bi svaki projekt koji ima mogućnosti za daljnji razvoj i to zaslužuje stvarno i pronašao odgovarajuće ulagače. Pa, ako imate ideju za neki crowfunding svakako pogledajte o čemu se radi, može vam uštedjeti truda i frustracije.
Projekt farmi u pustinji za uzgoj hrane i goriva
U Abu Dhabiju je nedavno otvorena prva istraživačka farma čiji sustav dozvoljava uzgoj hrane i goriva. Koristi morsku vodu za uzgoj riba i rakova, dok istovremeno uzgaja biljke otporne na sol koje se zatim beru za proizvodnju biogoriva. Ovaj posao i postrojenje je rezultat rada neprofitnog konzorcijuma koji obuhvaća Masdar Institut, Boing i Etihad te naftnu industriju UOP Honeywell. Svrha konzorcija je pomoći avioindustriji u smanjivanju emisija ugljičnog dioksida te prelasku na održive alternative izvore goriva. Sustav istovremeno riješava nekoliko ekoloških izazova. Dok uzgoj riba i rakova stvara otpad koji često odlazi u mora uzrokujući cvjetanje algi, ovo postrojenje koristi nusproizvode akvakulture za uzgoj halofitske flore.
Biljke se zatim pretvaraju u održivo gorivo za zrakoplove. Nakon što su otpadne vode iskorištene za navodnjavanje biljki, ostatak se preusmjeruje u šumu mangrova kako bi se uklonili preostali tragovi hranjiva prije nego što se voda ispusti u more. Uklanjanje hranjiva iz vode provodi se radi sprječavanja invazivnog cvjetanja algi. Mangrovi će uzimati ugljični dioksid iz atmosfere i tako pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Zvuči zaista idilično i nadam se da će slični sustavi biti sve češće i brže stavljani u pogon, naravno i u našoj zemlji.
Lakši napredak kroz privremenu pomoć
U hrpi operativnih poslova koji nam se gomilaju iz dana u dan pomoć uvjiek dobro dođe. Najnoviju pomoć nudi nam tehnologija i napredak koji donosi! Poduzeća se sve više okreću strategiji koja im omogućuje da traže vanjske suradnike koje će po potrebi zaposliti na određenim zadacima. Pojam ”contingent workerforce” obuhvaća sve djelatnike koji nisu stalno zaposleni u poduzeću: razne nezavisne stručnjake i pružatelje usluga, djelatnike s ugovorom na određeno vrijeme te konzultante. Prema nekim istraživanjima, američka radna snaga sada obuhvaća između 20% i 33% ″vanjske″ radne snage. Do 2020. očekuje se da će to biti čak 40%. Međutim, razni vanjski suradnici nisu jedina pomoć koju će poduzeća sve više koristiti.
Uz rapidan razvoj tehnologije umjetna inteligencija sve više preuzima dosadne administrativne poslove. Tako na LinkedInu možete pronaći Amy, osobnu asistenticu koja će vedro i brzo koordinirati vaše sastanke. Ali Amy nećete nikada susresti uživo. Ona postoji isključivo u virtualnoj sferi. Naime, Amy je program koji se u potpunosti oslanja na umjetnu inteligenciju. Istovremeno, očekuje se da će se odnos između poslodavaca i posloprimaca sve više mijenjati pri čemu će posloprimci sve više postajati poput partnera ili čak klijenata. Na Ljudskim potencijalima je da iskoriste njihove talente na najbolji mogući način.
