Za lakše snalaženje u svijetu potrebno je odstraniti mnoge slojeve koji su se nakupili i potražiti sebe u nama samima. Kada sebi otkrijemo tko smo lakše ćemo to reći i drugima te se uputiti u ispunjenje svojih želja i ciljeva.
U jednoj sceni filma „Kralj lavova“ vidimo Simbu koji luta izgubljeno pustopoljinama, nakon bijega od svih i svega što voli. Osudio se na progonstvo, misleći da je nepopravljivo zgriješio te da za sebe ne smije željeti ništa dobro niti lijepo. Jedini mu je cilj bio postati neprepoznatljiv i tako na margini života okajavati grijehe i tugovati nad vlastitom teškom sudbinom. Srećom – na putu susretne mudrog šamana Rafikija koji mu je poslužio kao psihološka podrška. On ga navede da se pogleda u jezero i sjeti se sebe. „Ja znam tko si – prepoznao sam te! Sada je vrijeme da se ti sjetiš tko si!“ – reče Rafiki.
Simbin put nije bio lak, no susret s Rafikijem mu je dao snagu za suočavanje s vlastitim strahovima i prošlošću. U tom je trenutku shvatio da nije nepopravljivo pogriješio te da ga njegova zajednica treba. Shvatio je da njegovo postojanje, odnosno njegova suština neizmjerno doprinosi zajedničkom cilju i ju je bitno iskazati. Možemo se identificirati sa Simbom i shvatiti koliko je važno ponekad se zaustaviti, pronaći sebe i biti sami sebi psihološka podrška. Mudrost Rafikija nas uči da nikada nije kasno da se prisjetimo tko smo. Uči nas da se okrenemo prema onome što nam najviše znači.
Dovršite rečenicu: „Ja sam…“
Postoji jedno vrlo važno pitanje koje postavljamo našim kandidatima kada dođu na psihologijsku procjenu za posao. Točnije, kandidate pitamo da dovrše rečenice koje počinju s – ja sam. Takve rečenice imaju izrazitu snagu – bilo da ih sami sebi izgovaramo ili da o sebi govorimo pred drugima. One zahvaćaju našu samu suštinu, naš identitet, ono što najdublje mislimo o sebi i ono što nas temeljno određuje. Nevjerojatno je, a s druge strane potpuno logično da je ljudima vrlo teško reći nekoliko kratkih suvislih rečenica o sebi. Međutim, to što misle da jesu im određuje gotovo svaki korak u životu.
Naime, većina naših kandidata reagira prilično zatečeno ovim zahtjevom. To je zato što nam se čini tako normalno da znamo tko smo. Svaki dan se budimo u svojoj koži, obavljamo mnoštvo zadataka koji se pred nas postavljaju, prepoznatljivi smo svojoj okolini. Mislimo da se o tome nema što posebno za reći. Stoga u trenutku kad nas netko potakne da se opišemo – najčešće nailazimo na vlastiti unutarnji zid. U tom trenutku nam treba psihološka podrška. Rušenje tog unutarnjeg zida ponekad je iznimno teško, no kada ga srušimo imamo osjećaj kao da smo izašli iz zatvora. To može simbolizirati novi početak u kojem više ne živimo život na samodestruktivnim principima.
Što reći o sebi, a da nešto znači?
Najprije nam se čini da bismo mogli reći beskrajno puno o sebi i da je sve to jako teško. Teško je staviti sve u nekoliko jednostavnih rečenica, bez da se jako ograničimo. Zatim krenemo sužavati, pa se čini da ništa od toga nije toliko važno da bismo upravo to pripisali sebi. Nadalje, zaključimo da zapravo ništa ne možemo reći o sebi. Ponekad nam napamet dođu i neke stvari koje mislimo o sebi, a nisu „za javnost“, pa se trudimo zatomiti ih. Tada nam padne napamet da se često ponašamo u skladu s onime što mislimo da bi drugi željeli od nas. Shvatimo da smo pomalo i zaboravili tko smo zapravo.
Na kraju, zbunjeni od ovog pitanja, naši kandidati najčešće počnu poistovjećivati se: s vlastitim trenutnim stanjem: „Ja sam pomalo umoran od traženja posla.“ „Ja sam trenutno gladna.“, s trenutnim životnim statusom: „Ja sam na burzi.“ „Ja sam podstanar.“ te s onime što su stekli: „Ja sam završila fakultet.“ „Ja sam stekao zvanje fizioterapeuta.“
Ovakvi i slični odgovori se možda čine kao spasonosno rješenje za ispitnu situaciju, jer smo odgovorili na pitanje prilično „bezbolno“. Nismo lagali i zbog toga se sigurno osjećamo dobro. Isto tako, čini nam se dobro što se nismo previše otkrili, jer tko zna kakve bi to posljedice imalo.
Je li skrivanje baš najbolje rješenje?
Stvar ipak nije tako dobra. Ma kako nam se čini da je ovakvo „mudro“ izbjegavanje odgovora bolje od istine, to je pogrešno. Ljudi jako cijene osobe koje znaju tko su i to jasno izražavaju i kroz riječi i kroz djela. Tako točno mogu znati što mogu očekivati od njih. To im daje mogućnost ulaska s njima u razne odnose – od profesionalnih do privatnih. Međutim, kako ući u odnos s nekim tko se ne želi jasno definirati? Kako ući u odnos s nekim tko sebe poistovjećuje s lošim vanjskim okolnostima, trenutnim emocijama i sl.? Što možemo očekivati od takvih osoba? Kakvo nam obećanje donose sa sobom? Hoće li predano raditi svoj posao? Hoće li biti tu kad ih trebamo? Hoće li dijeliti s nama iste interese i vrijednosti?
Isto tako, ako mi sami ne definiramo sebe, kako se možemo pouzdati u sebe? Ako ne znamo tko smo, kako ćemo znati jesmo li na pravom putu? Radimo li prave stvari? Imamo li oko sebe prave ljude? Zato je bijeg od suočavanja sa sobom bijeg od vlastite budućnosti i dobrobiti. Ako ne znamo tko smo, sve što nam dolazi u životu jednako nam je dobro ili loše. Stalno smo u potrazi koja ne može prestati, jer ne znamo što želimo.
Gdje se pronaći?
Odvojite malo vremena za sebe i zavirite u svoje srce te otkrijte tko ste zapravo. I nemojte se prestrašiti prvih misli i dojmova. Iz vašeg srca će, kao iz Pandorine kutije, najprije izaći svi strahovi, beznađa, krivnje, tuge i druga „nasljeđa“ prošlosti. To može biti vrlo stresno, te će vam psihološka podrška biti dobrodošla. Loših misli i dojmova o sebi se nismo na vrijeme oslobodili na pravi način – izvlačeći iz njih pouku i snagu za dalje. Dozvolili smo da naše pravo „ja“ zarobe negdje duboko u nama, kako bi i sami zaboravili na njega. Mislili smo, ako se sakrijemo, da smo tako najzaštićeniji, što je najlošija odluka koju smo mogli donijeti za sebe.
Tako smo zapravo ostali bez naše najveće zaštite – našeg identiteta. Naš identitet nam je najveći izvor snage za prevladavanje svih poteškoća koje nam stoje na životnom putu. Ako bježimo od sebe, život nam se pokazuje u najsurovijem obliku. Ako pak ustrajemo u gledanju u vlastito srce, vidjet ćemo sebe u svojoj suštini. Tada će nas preplaviti osjećaj ponosa, ganuća i sreće, jer je ta slika ljepša od najljepšeg sna. Od tog trenutka ćemo imati prilično velike šanse usmjeriti život u željenom smjeru. Ostvariti ciljeve do kojih nam je stalo. Imati oko sebe ljude koji nas cijene. Kada definiramo sebe i iza toga stanemo cijelom dušom i tijelom, sve oko nas postaje definirano. Tada više nikada ne pristajemo biti ništa manje od toga. Simba je spoznao da je kralj. A vi?
Budite sami sebi psihološka podrška
Ako oko sebe i nemate tim za psihološku podršku, postoji nekoliko pitanja koja si možemo postaviti kako bismo saznali tko smo zapravo i što predstavlja naš identitet. Ova pitanja vam mogu poslužiti kao brza psihološka podrška. Ako uzmete malo vremena za sebe i razmislite o odgovorima na slijedeća pitanja, bit će vam puno jasnije tko ste. Pritom, razjasnit će vam se put kojim trebate kročiti i osjetit ćete olakšanje koje nosite sami sebi kao primarna psihološka podrška. Prvo, upitajte se koje su vaše temeljne vrijednosti. Vrijednosti su uvjerenja koja nam pomažu u razumijevanju onoga što smatramo važnim u životu, a oblikuju naše stavove i ponašanje. One su temelj na kojem gradimo svoj moralni kodeks, a odražavaju se u našim odlukama i ponašanju u različitim situacijama.
Identificiranje vlastitih vrijednosti je važan korak u procesu spoznavanja samoga sebe te važan proces kao početna psihološka podrška. Kada razumijemo što je za nas važno, lakše se možemo usmjeriti prema ostvarenju svojih ciljeva i razvijanju svojih potencijala. Vrijednosti se mogu promijeniti tijekom života - to je prirodan proces rasta i razvoja. Važno je napomenuti da ne postoje "prave" ili "pogrešne" vrijednosti. Svaka osoba ima pravo odrediti svoje vrijednosti i živjeti u skladu s njima. Kada razmišljamo o svojim vrijednostima, možemo se pitati: Što smatramo važnim u životu? Što nas motivira? Što nas ispunjava? Što smatramo nepravednim? Što želimo postići u životu? Kako želimo da naš život utječe na druge ljude i svijet oko nas? Kada smo svjesni svojih vrijednosti, možemo usmjeriti svoje napore prema onome što nam je važno.
Iskreno razmislite o tome koje su vaše snage i slabosti
Upitajte se koje su vaše snage i slabosti. Prepoznavanje vlastitih snaga i slabosti ključno je za razumijevanje svog identiteta i unutarnjeg stanja. Prepoznavanje svojih snaga nam pomaže u odabiru aktivnosti koje će nam omogućiti da iskoristimo svoje talente i postignemo svoje ciljeve. Osvještavanje svojih snaga nam može pomoći kao psihološka podrška u ostvarivanju onoga što želimo. S druge strane, prepoznavanje svojih slabosti nam pomaže u identificiranju područja u kojima trebamo raditi na sebi i poboljšati se. Može nam pomoći da budemo otvoreniji u razmišljanju i da razvijemo strategije koje će nam pomoći da prevladamo prepreke.
Kada identificiramo svoje snage, možemo se bolje orijentirati prema onome što nas čini sretnima i ispunjava nas. To može pomoći u izgradnji pozitivnog samopoštovanja i samopouzdanja. To će vam biti psihološka podrška koja će vam omogućiti da skupite hrabrosti poduzeti nužne korake prema vašem idealnom životu. S druge strane, prepoznavanje slabosti može biti bolno, ali je važno za osobni razvoj. Kada prihvatimo svoje slabosti, možemo raditi na njima i razvijati se kao osoba. U cjelini, prepoznavanje svojih snaga i slabosti može nam pomoći u boljem razumijevanju sebe i oblikovanju našeg identiteta. Može nam pomoći u raspoznavanju koje osobine trebamo više koristiti, a koje trebamo razvijati.
Razmislite o svojim uzorima i interesima
Uzori i interesi često su međusobno povezani, jer su naši uzori često osobe koje dijele slične interese kao i mi. Uzori mogu biti javne osobe poput poznatih sportaša, glumaca ili glazbenika. Mogu biti osobe iz naše neposredne okoline, poput članova obitelji, prijatelja ili učitelja. Identificiranje uzora može nam pomoći u razumijevanju onoga što nas motivira i što nam je važno u životu. Također, može nam pomoći da vidimo kakvi mi želimo biti. Zamišljanje sebe kao osobe s atributima naših uzora može biti snažna psihološka podrška. Interesi mogu biti povezani s kreativnošću, sportom, znanjem ili bilo kojom drugom aktivnosti koja nas nadahnjuje i motivira. Razumijevanje naših interesa može nam pomoći u prepoznavanju onoga što nas čini sretnim.
Prepoznavanje uzora i interesa pomaže nam u usmjeravanju svog života u smjeru u kojem želimo ići. Uzori nam daju ideju o tome kako bismo mogli postati bolji i što možemo postići. S druge strane, interesi nam daju smjer u kojem možemo usmjeriti svoju kreativnost i energiju. Kombinacija tih elemenata može nam pomoći kao psihološka podrška, u oblikovanju našeg identiteta i razumijevanju onoga što čini nas jedinstvenima. Kada smo svjesni svojih uzora i interesa, možemo raditi na ostvarivanju svojih ciljeva i izgradnji života koji nam odgovara.
