Razlika u mišljenju je poželjna ako znate izraziti svoje mišljenje i prihvatiti tuđe. Isto tako, važno je da se možete usmjeriti na rješenje, umjesto pumpanja vlastitog ega.
Menadžer je često u prilici svjedočiti da se u današnjem svijetu svaka razlika u mišljenjima rješava na kompliciran način. Ljudi često nemaju tolerancije prema tuđim stavovima i razmišljanjima, pogotovo ako se drastično razlikuju od njihovih. Dapače, situacije u kojima postoji razlika u mišljenju se često ne rješavaju uopće! Lakše je „staviti pod tepih“ nego raspraviti i donijeti rješenje koje zadovoljava sve strane, zar ne? Svjedoci smo društva u kojemu je politička korektnost jedna od važnijih komponenti komunikacije. No činjenica je da kod ljudi u mnogočemu postoji razlika u mišljenju. Takvo ponašanje je vidljivo u svim dijelovima društva uključujući i organizacije u kojima radimo. U njima se bitni razgovori i konflikti ne rješavaju ili se "rješavaju" iza zatvorenih vrata. Menadžment je također na neki način uključen u većinu takvih i sličnih situacija.
Moglo bi se reći da je svatko od nas u pat poziciji u kojoj se konflikt izbjegava radi samog konflikta. No, još jedan od razloga zašto izbjegavamo konflikte je i strah od posljedica jasnog izražavanja mišljenja. Postavljamo si pitanja hoćemo li svojim mišljenjem nekoga povrijediti, ugroziti, uplašiti. S druge strane, bojimo se da ćemo ispasti nekompetentni, manje pametni, „crna ovca“ ako izrazimo svoje mišljenje. Posebice ako ga odlučimo podijeliti pred onima koji su nam nadređeni. To doduše, nije korisno ni za nas same kao pojedince, ni za svijet, ni zajednicu, ni za politiku, pa ni za organizaciju. Svakome od nas potrebno je i važno otvoreno razgovarati o problemima jer, u suprotnom, problemi ostaju. Ili se pak rješavaju na način da novonastala situacija rijetko kome odgovara.
Menadžment i konflikti
Ponekad se dogodi i otvoreni konflikt u kojemu voditelj ili menadžer nastupe s "teškom artiljerijom". Čini se grubo, no nekada je neophodno kako se konflikt ne bi dalje razvijao i prešao u veći problem. Takav veći problem je zasigurno teže riješiti, stoga je menadžment tu da tomu stane na kraj u samom početku. Sigurno ste i sami bili sudionik takve slične rasprave. Ne volite takvu vrstu rasprava jer se pretvore u svađu koja vam možda i smeta. S druge strane, ipak se želite izjasniti u vezi nekog problema ili novonastale situacije. Menadžer ili bilo koja osoba koja predstavlja menadžment u organizaciji, treba nastojati izbjegavati agresivnu komunikaciju. Razlozi za to mogu biti višestruki.
Kod ljudi koji imaju utjecaj na situaciju, agresivna komunikacija često odnosi pobjedu. To je zato što im se malo tko usudi suprotstaviti iznošenjem svog mišljenja. Posljedično, to može bitno utjecati na promjene i budućnost, kako bilo koje organizacije ili poduzeća tako i države u cijelosti. Možda je i baš vaša organizacija puna takvih primjera. Istovremeno vam se čini da poduzeće stoji u mjestu ili čak ide u pogrešnom smjeru? Vaše poduzeće je zarobljenik vlastitog sustava u kojem se ne događa ništa kako bi se pronašlo rješenje. Upravo suprotno, svi drže svoju stranu i ne popuštaju iako, na površini, sve izgleda vrlo mirno i idilično. To i jest najveći problem! Često se ne zna gdje je došlo do problema ili koje točno mišljenje koja strana u „konfliktu“ zastupa. To je pat pozicija koju je nužno promijeniti iz temelja kako bi poslovanje napredovalo, kako kod malih, tako i kod velikih odluka!
Otvoreno rješavanje razlika u mišljenju je nužno
Dok postoji razlika u mišljenju, postoji i mogućnost napretka. Zamislite što bi bilo da smo svi istomišljenici, da nismo raznoliki, već se sa svima u svemu slažemo. Ne preispitujemo tuđa mišljenja i odluke, nego im se samo slijepo pokoravamo. Zvuči kao neko idilično stanje u kojem nikada nema sukoba, no je li to zaista normalno? Ako mislite da je pravilan pristup održavanje stanja i puštanje da stvari idu svojim tokom, teško se varate. To je jedna od najvećih zabluda današnjice. Jedna od onih koje se treba plašiti i svim silama boriti protiv nje. Održavanje takve situacije je najgori ishod za svaku organizaciju. U poduzećima je normalno da kod voditelja postoji razlika u mišljenju o nekom problemu pa i načinu funkcioniranja poduzeća. Na površini se sve čini savršeno u redu, no iza kulisa se odvija rat dostojan tajnih službi velikih sila. Tu nastupa menadžment!
Sama riječ menadžment u sebi govori o nekakvom upravljanju. Upravljanju ljudima, situacijama, potencijalima, resursima. Ovisno o poduzeću i organizaciji, menadžment se može razlikovati, ali osnovna svrha je uvijek u suštini – upravljanje. Dakle, kada i dođe do neke krizne situacije gdje se naše mišljenje kosi s mišljenjem drugoga ili većine, menadžment ima svoju ulogu. I od te uloge ne bi trebao bježati niti jedan menadžer. On je taj voditelj koji je dužan prevagnuti i razriješiti konflikt. Cilj svakog voditelja ili menadžera treba biti maksimalna moguća dobrobit za organizaciju. Pri rješavanju konflikta, potrebno je da menadžment i njegovi stručnjaci imaju u fokusu upravo to.
Kako razlika u mišljenju može preporoditi poduzeća?
Prvi korak ka raspetljavanju ove situacije je razumijevanje da je otvorena razmjena mišljenja kritičan aspekt učinkovitog donošenja odluka. On za uzvrat vodi do optimalnih ishoda i izvedbi. Treba znati sačuvati „hladnu glavu“, a ako vam to nije jača strana, dajte si vremena da tenzije splasnu. Prespavajte, razmislite, preispitajte svoja mišljenja i moguće reakcije koje ste imali. Jesu li one bile potrebne i prikladne? Jeste li možda mogli na neki drugačiji način riješiti konflikt? Na kraju krajeva, je li taj konflikt (koji je možda doveo do sukoba) uopće opravdan? Kod najboljih timova razlika u mišljenju se rješava često, otvoreno i konstruktivno. S maksimalno razumijevanja. To ne znači vikanje, šaketanje, razbijanje nosova ili namještaja bilo kada i bilo gdje. Takvo ponašanje bi bilo neprimjereno i krajnje neprihvatljivo, s obzirom da svaka organizacija ima određeni ugled koji se time narušava.
Postoji mjesto i vrijeme predviđeno za raspravljanje o idejama i u takvim situacijama se traži otvorenost i konstruktivnost. Tako donesena odluka je puna ideja, energije i ispunjena vizijom u kojem poduzeće treba ići. Može se dogoditi da se u provođenju te vizije prepozna nova razlika u mišljenju. U tom slučaju, o toj razlici treba raspravljati na jednako otvoren i iskren način, sve dok se ne pronađe rješenje. Zbog svega dosad rečenog, može vam se ponovno učiniti da su razlike u mišljenju loše jer dovode do konflikta. A konflikt je „nešto loše“ što „trebamo izbjeći“. No to nije istina! Trebate ih izbjegavati samo ako su neutemeljeni i neopravdani, no i ako se dogode, postoje odgovarajući načini kako se rješavaju! Sve dok koristite primjerene i učinkovite strategije, ne morate imati strah od različitosti mišljenja!
Mirno rješavanje konflikta
Važno je znati mirno, asertivno i bez zadrške razgovarati o svojim i tuđim temama. Što bi to značilo? Za početak, trebali biste razmisliti na koji ćete način komunicirati, posebice ako je tema osjetljiva. Način komunikacije ovisi i o tome s kim komunicirate: s nadređenim, podređenim, kolegom iz druge institucije, nekom važnom osobom u poslu… Nakon promišljanja o načinu na koji ćete iznijeti svoje ideje, trebali biste se pripremiti na otpor i neistomišljenike. Ako želite „obraniti“ svoja mišljenja i ideje, morate ih znati argumentirati. Vi i suradnici tražite nekakve razloge zbog čega je nešto dobro za organizaciju, zar ne? Stoga, u argumentima ponudite te razloge. Ipak, pazite da u toj „obrani“ ne izgubite kontrolu, već budite staloženi i razumni. Naravno, bitno je i kakvo je vaše prihvaćanje tuđih ideja. Saslušajte kolege, njihove kritike i pohvale, njihove ideje i dajte im povratnu informaciju. Budite otvoreni prema tuđem mišljenju, isto onako kako biste željeli da su oni prema vašem.
Menadžment tim, kao i drugi timovi, mora biti ujedinjen pred drugima. To je važno kako i za ugled organizacije, tako i za stabilnost unutar nje. No u međusobnim razgovorima trebaju otvoreno iskazivati ideje, mišljenja ili zamjerke. Drugim riječima, menadžment upravlja „na van“, tako što njegov tim djeluje iz unutrašnjosti. Budućnost poduzeća ovisi o tome koliko smo konstruktivni i otvoreni u razgovorima koje vodimo. Zatvaranjem i izmotavanjem u komunikaciji štetimo svima, a najviše sebi. Time sebi i drugima govorimo da je naše mišljenje nevažno! Kao što svaki dobar voditelj zna, da bi naš tim bio spreman na tako nešto, mi prvi trebamo na to biti spremni! Dakle, menadžment i njegovi predstavnici bi trebali biti primjer.
Rješenje je napasti problem, a ne osobu
Možete se pitati što znači biti konstruktivan u razgovaranju o mišljenjima. Konstruktivno u takvim situacijama znači napadanje problema, a ne osobe! Cilj je pronaći najbolje rješenje problema za projekt kojim se upravlja. Cilj nije izvrijeđati kolegu zbog razlike u mišljenjima ili tvrditi da su naši argumenti točni! Cilj je pronaći racionalne i primjerima potkrepljene tvrdnje za mane i prednosti određene ideje. Cilj je dopuštati drugima da imaju konstruktivne kritike na račun naše ideje. Cilj je prihvatiti te kritike i prihvatiti tuđe ideje kako bi se riješio problem. Zanemarite privatne nesuglasice, negativne dojmove ili vaše osobne stavove. Važno je da kroz svoj rad ne zaboravite da je i vaša uloga doprinijeti dobrobiti organizacije. Bez obzira na kojem radnom mjestu bili, možda ste tek mali kotač u velikom pogonu. Ali zapamtite da ste značajni i da svojim ponašanjima (i prikladnim i neprikladnim) ostavljate trag na cjelokupnom kolektivu.
Doći do takvih rješenja nije toliko naporno i komplicirano kao što ovaj tekst sugerira. Potrebno je pripremiti se na situacije u kojima je barem jedna osoba usmjerena na rješenje, a ne na vlastitu promociju. Iskoristite priliku i budite to upravo vi! I vi ste dio tima, stoga je i vaše mišljenje vrijedno. Ako uočite da vaše kolege nisu spremne za taj korak, preuzmite inicijativu i potaknite ih. Razgovor i suradnja su uvijek najbolji način prelaženja i malih i velikih prepreka. A i rješavanja konflikata koji nastaju iz različitih razloga. Iznesite konstruktivno svoje stavove i pronađite zajednički jezik s vašim kolegama. Samo na taj način možete postati vrhunski tim, a najbolji timovi, ne zaboravite, se mišljenja razmjenjuju često, otvoreno i konstruktivno.
