Kolumnist Steve Tobak analizirao je pad japanskog tehnološkog carstva i pokušao ustanoviti gdje je nastao problem koji je unazadio taj sektor.
Kolumnist i konzultant Steve Tobak analizirao je pad japanskog tehnološkog carstva. Pokušao je ustanoviti gdje je nastao problem koji je unazadio taj sektor. Tijekom boravka u Japanu prije trideset godina bio je zadivljen njihovim tehnološkim dostignućima u kojima su znatno nadmašivali Ameriku. Poduzeća poput NEC-a, Canona, Panasonica, Sonyija, Toshibe, Casia, JVC-a, Nikona, Toyote i još brojna druga dominirala su svijetom komercijalne elektronike. Njihovi proizvodi su bili i cjenovno dostupni, a kvalitetom su nadmašivali konkurenciju pa su vrlo brzo osvojili potrošače. Međutim danas se svega par njih, poput Canona, Sonyija i Panasonica, još uvijek nalaze među 100 vodećih globalnih brendova. Tobak smatra kako je glavni uzrok i greška pada japanskog tehnološkog carstva njihova zapovjedna kultura korporativne birokracije. Japan je oduvijek tvrdoglavo održavao staru školu hijerarhije u kojoj su promjene izuzetno teške.
Japanska automobilska industrija je učila od konkurencije iz drugih dijelova svijeta. Za razliku od njih japanska elektronička poduzeća su novosti o trendovima u svijetu dočekala su s izuzetnim skepticizmom i nevjerom. Sasvim je svejedno radili se tu o osobnim računalima temeljenima na Windowsima i Intel procesorima, pametnim telefonima ili internetu. Čak i ako bi Tobak i uspio uvjeriti nekog menadžera, ideja bi bila uništena duž dugog zapovjednog lanca.
Čija je greška: PR-a, odvjetnika ili čelnika?
Thomas Cook, začetnik modernog turizma, bio je inovator posvećen društvenim promjenama koji je sanjao o boljem i zdravijem društvu. O boljem i zdravijem društvu bismo mogli još puno lamentirati ili samo reći da za prolivenim mlijekom ne treba plakati. No, nije sanjao problem i skandal s kojim će se turoperator, kojega je osnovao prije više od 150 godina, suočiti proteklih godina. Naime, prije deset godina dvoje engleske djece umrlo je uslijed trovanja ugljičnim monoksidom tijekom odmora u Grčkoj. Thomas Cook, kao organizator aranžmana, prošle je godine od hotelske grupacije dobio 1,5 milijun funti odštete. Roditelji su dobili svega 350.000. Donešena presuda je rješenje vidjela u tome da je hotelska grupacija zavarala turoperatora. Iako je rečeno kako niti turoperator nije dovoljno provjerio zdravstvene i sigurnosne rizike, u čemu je bila i greška. Turoperator je dobivena sredstva donirao Unicefu, no tek nakon što je vijest procurila u javnost.
A bivši i sadašnji izvršni direktor godinama su se odbijali ispričati obitelji. Turoperator tvrdi kako to nije utjecalo na rezervacije njihovih aranžmana. Komentari na društvenim medijima bili su puni ogorčenja i bijesa te poziva na bojkot. Kao zaključak svega, u rujnu prošle godine Thomas Cook je u potpunosti obnovio svoj tim za komunikacije i odnose s javnošću u Velikoj Britaniji. Rješenje je to koje bi svaka organizacija i organizacijska kultura trebali izbjegavati.
Ukazati na greške čin je povjerenja
Jeste li se našli kada u situaciji da ste djelatniku željeli ukazati na neke greške koje radi, ali ste zbog bojazni da ga ne povrijedite ipak odustali?
No, kako možemo očekivati da će djelatnici napredovati i unaprijediti svoje vještine ukoliko im iskreno ne kažemo što mislimo. Peter Bregman je strateški leadership savjetnik i autor. Tvrdi da to nije bezobrazno niti grubo, već je, dapače, suosjećajno. Što vam se čini poštenije: ukazati djelatniku otvoreno na neki nedostatak ili ga pustiti da radi grešku za greškom te mu tako onemogućiti napredovanje? Povratna informacija čin je povjerenja, ali i vjere u njihov potencijal da napreduju. Na taj im način pružamo priliku za rast. Naravno, bitan je način kako se to kaže. Ukoliko se povratna informacija pruži s osjećajem poštovanja za drugu osobu i ta će osoba reagirati drugačije, nego ukoliko to učinimo iz pozicije moći ili patronizirajući. U konačnici, svi smo mi odgovorni za uspjeh kompanije.
Problem je čekati da se problem riješi
Koliko god nastojali napraviti nešto ispravno ponekad nam tek greška otvori put, stoga je pogrešno čekati da se problem sam riješi! Sigurno ste bar ponekad bili u situaciji da ste mrzili pop-upove ili skočne prozore iako ni sami niste bili svjesni da vas zatrpavaju informacijama koje vam ne trebaju. Čak se i čovjek koji se smatra kreatorom prvog pop-up oglasa javno ispričao za svoj doprinos u njihovom stvaranju i probleme koje nam je time uzrokovao. Ethan Zuckerman , direktor MIT-ijevog Centra za društvene medije, koji je prvi napisao kod za pop-up oglas na internetu, u svom je postu objasnio kako je greška kriva što je taj kod kreiran. Naime, banner velike automobilske kompanije greškom je postavljen na jednu internet stranicu s neprimjerenim sadržajem.
Kada su postali svjesni greške, bilo je prekasno da se oglas ukloni te je, kao rješenje, Zuckerman napisao kod za pop-up oglas koji će prvobitni oglas prekriti. Svega nekoliko tjedana kasnije Geocities je upotrijebio njegov kod, tvrdi Zuckerman, i pop-up oglasi su rođeni da bi uskoro preplavili internet, ometajući nas sve otada u čitanju željenog sadržaja. Zuckerman je tada imao određene vrijednosti kojih se i danas pridržava, ali je pokušao riješiti problem. Tako je iz rješenja problema isplivao problem s onima koji su njegovo rješenje počeli koristiti kako bi ostvarili svoje, drugačije, vrijednosti. Nadam se da ste pronašli način na koji se branite od silnih reklama i obavijesti koje iskaču pred vas dok plutate internetom, a ako niste potražite ih na internetu :-)
