Bitka za interese vodi se na različite načine pa je izgubljeno povjerenje donijelo Microsoftu problem kojim se smanjuje prisutnost na ruskom tržištu.
Bitka za vlastite interese vodi se na različite načine pa je izgubljeno povjerenje donijelo Microsoftu problem. Stoga se čini da će čitanje mailova u Rusiji uskoro biti drugačije nego do sada. Ruska vlada najavila je planove da zamijeni Microsoft Exchange i Outlook u državnoj službi domaćim softverom kako bi smanjila ovisnost o stranoj tehnologiji. Putin je pak izrazio je strah od nedovoljne sigurnosti i pouzdanosti stranih softvera za mailove. Plan će inicijalno obuhvatiti oko šest tisuća računala državne uprave u Moskvi koja će prijeći na državnog pružatelja usluga Rostelecom. Postoje najave da država razmatra i zamjenu cjelokupnog Microsoftovog softvera Windowsa i Officea. Rusija tvrdi da želi izbjeći događaje iz 2014. kada su američka poduzeća onemogućila neke internet usluge na Krimu nakon njegova pripajanja Rusiji.
Putinov savjetnik i mentor za internet, German Klimenko, navodno razmatra i povećanje poreza za američka tehnološka poduzeća koja posluju u Rusiji kako bi se na taj način potpomoglo njihovoj domaćoj konkurenciji. Već je bilo puno pokušaja da se skupi softver zamijeni softverom otvorenog koda, a čini se da baš nigdje to nije uspjelo u većoj mjeri. Iskustvo nam govori da se izolirani slučajevi pojave i nestanu jer se sami moraju boriti s nekompatibilnošću vlastitih i tuđih datoteka. Tako je gradska uprava Münchena prije nekoliko godina napravila nešto slično i ubrzo se vratila na softver čije su licence i prije imali. Možda Rusija uspije, a onda ćemo vidjeti hoće li se njihov primjer proširiti i svijetom.
Povjerenje kroz zadrugu
Povjerenje u poduzeća na prilično je niskim razinama u mnogim zemljama. Ispitivanje britanske mreže zadruga pokazalo je poražavajuće rezultate: svega 12% ljudi vjeruje poduzećima, a svega 7% doživljava ih kao poštene. Ne znam je li slično ispitivanje provedeno i u našoj zemlji, no sva je prilika da bismo dobili slične rezultate. A kada ljudi nemaju povjerenja u poduzeća, bit će manje skloni sami ih pokretati. Jedan od načina kkako ponovno izgraditi povjerenje je, smatra čelnik britanskih zadruga Ed Mayo, omogućiti ljudima udjele u poduzećima čije proizvode koriste, za koje rade ili koje opskrbljuju. U Velikoj Britaniji djeluje preko 7.000 zadruga. Pokrivaju sve segmente gospodarstva i ostvaruju ukupan prihod od 34 milijardi funti godišnje. Neke od njih izuzetno su produktivne i uspješne, poput maloprodajnog lanca John Lewis.
Upravo angažman i briga njihovih zaposlenika, koji su ujedno i suvlasnici u poduzeću, čini ih tako uspješnima. Drugi primjer je Arla Foods kao zadruga malih dobavljača. Arla je proizvođač mliječnih proizvoda u vlasništvu preko 13.000 proizvođača mlijeka iz različitih europskih država (Velike Britanije, Švedske, Danske, Njemačke…). Oni time smanjuju svoje troškove, ali i nesigurnost, te odlučuju o upravljanju poduzećem. Stariji članovi su mentori mlađima i savjetuju ih o proizvodnji i poslovanju. U nas pojam poduzetnik još uvijek ima negativne konotacije pa se, prema jednom izvoru, tek svaki trideset treći stanovnik Hrvatske usuđuje krenuti u poduzetničke vode. Možda bi sudjelovanje u vlasništvu poput ovog ovdje opisanog i nama pomoglo!
5 načina da izgradite povjerenje
Povjerenje između radnika i menadžera je česta tema upravljanja poslom. Postoji, naravno, mnogo savjeta kako se povjerenje može steći, ali nisu nam svi odgovarajući. Možda će vam savjeti koje ističe australsko konzultantsko poduzeće Forum u tome pomoći i omogućiti dugoročan rast. Ovo poduzeće istaknulo je nekoliko načina kako menadžer može izgraditi povjerenje:
- Djelujte s integritetom. Nemojte mijenjati mišljenje kako vjetar puše već imajte na umu vrijednosti i viziju poduzeća. Otvorenost i tranparentnost su među najznačajnijim obilježjima dobrih lidera, a jednostavni su za primjenu ukoliko imate na umu svoje vrijednosti.
- Slušajte i pokazujte brigu. Loša komunikacija i neslušanja onih koji su najbliži klijentima, oni se osjećaju podcijenjenima. Pričajte sa svojim ljudima, prenosite im informacije iz ostalih dijelova poduzeća, a dobar feedback je uvijek dobrodošao.
- Uskladite vaša djela s onime što govorite. Menadžeri trebaju primjerom pokazivati ponašanje i stavove koje žele dobiti od djelatnika. Istraživanje je pokazalo da svega 2,3% djelatnika smatra da menadžeri uvijek priznaju vlastite pogreške.
- Ohrabrite i priznajte uloženi napor. Odavanje priznanja vitalan je dio izgradnje povjerenja i poštivanja.
- Pružajte jasnu i konzistentnu poruku i viziju. Nekonzistentnost je pritužba koja su djelatnici najčešće navodili u istraživanju. Jedan od navedenih primjera je kada menadžeri pričaju o timskom sudjelovanju, ali vode tvrtku direktivnim i hijerarhijskim stilom.
Je li povjerenje jednako važno svim razinama poduzeća
Nedavno sam spomenuo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji o tome kako radnici povezuju povjerenje u svoje menadžere i sadašnju gospodarsku krizu. Australska konzultantska tvrtka Forum također je provela istraživanje o toj, ne tako tajnoj, vezi između povjerenja i odanosti, odnosno truda, koje zaposlenici ulažu u svoj posao. Njihov zaključak vrlo je interesantan jer tvrde da je Australija relativno glatko prošla kroz krizu koja zadnjih godina potresa svjetsko gospodarstvo upravo stoga što u toj zemlji postoji veće povjerenje u menadžere nego u ostatku svijeta. Naime, istraživanje je pokazalo da u usporedbi sa zemljama Sjeverne i Južne Amerike, Europe, Bliskog Istoka i Afrike u Australaziji oko 10% manje djelatnika ima malo ili uopće nema povjerenja u svoje menadžere.
No, čak i u Australiji, istraživanje je ukazalo na jaz u percepciji povjerenja između menadžera i njihovih djelatnika. Čak dvostruko manje menadžera nego njihovih djelatnika smatra povjerenje bitnim. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako stvari funkcioniraju u našoj zemlji obzirom na to kakve su se sve aktivnosti događale prilikom privatizacije. Kad tome dodamo i općeprihvaćeno mišljenje da se radnici izrabljuju i da su potplaćeni siguran sam da bismo prethodnim istraživanjima imali puno toga za dodati. Pitanje je samo koliko bi naš rezultat odskakao od ovih bjelosvjetskih.