Kriza je pokazala mogućnost raznih tehnologija - Tanja Pureta, Ramiro

Kao što fizički imunitet štiti tijelo od negativnih utjecaja, tako i organizacijski imunitet predstavlja sposobnost poduzeća da se suoči s krizama minimizirajući njihove posljedice na organizaciju. S obzirom na iznimnu važnost organizacijskog imuniteta za uspješno poslovanje, mnogi menadžeri i vodstva poduzeća sve više prepoznaju nužnost razumijevanja i jačanja ovog koncepta, posebice putem online platformi i primjenom novih tehnologija. U ovom razgovoru istražujemo kako iskoristiti krizno razdoblje za poslovni i osobni napredak te kako ojačati organizaciju i izgraditi njezin imunitet.

Darko Buković: Vi slušate emisiju “Vrijeme je za gospodarstvo” na prvom poslovnom radiju PoslovniFM. Moje ime je Darko Buković, a naša gošća je Tanja Pureta, vlasnica i direktorica Ramira, poduzeća za poslovno savjetovanje, a u razgovoru ćemo razotkriti još mnogo toga.

Tanja Pureta: Dobar dan svim slušateljima.

Darko Buković: Mnogi će reći da Vas poznaju iz drugih vremena, od Big brothera do brojnih edukacija koje ste odradili. Naš današnji povod za razgovor je spremnost svakog poduzetnika na mijenjanje sebe, na upravljanje promjenama u trenutku korona krize.

Tanja Pureta: Točno. Ljudi me doista mogu poznavati iz mnogo različitih konteksta, a upravo je to vizija koju želim ostvariti kao psihologinja. Psiholog je poput liječnika, prati ljude, probleme, izazove, odlazi tamo gdje čovjek treba pronaći način kako se suočavati sa svakodnevnim izazovima. Upravo u takvim situacijama psiholog treba podijeliti svoje znanje stečeno na psihoedukaciji, biti coach, pružiti savjet ili sugestiju. Bilo da je riječ o Big Brotheru ili poduzetništvu, znanje poslovne psihologije iznimno je vrijedno. Psihologija je, u tom kontekstu, moja misija.

Moje poduzeće se zove Ramiro, prema psihologu Ramiru Bujasu, koji je popularizirao psihologiju početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća i nastojao približiti psihološka znanja širokom krugu ljudi. Organizirao je brojna predavanja na popularne psihološke teme kako bi ljudi naučili i primijenili spoznaje iz psihologije za bolji svakodnevni život. U tom kontekstu, i ja se pronalazim u raznim okolnostima.

Poslodavce nitko nije pripremio na krizu ovakvih razmjera

Darko Buković: Vjerujem da ste tijekom edukacija koje ste sami održali, kao i tijekom cjeloživotnog učenja kroz razgovore s poduzetnicima[IP5] , stekli vrijedna iskustva. Ipak, nitko nas nije mogao pripremiti na situaciju koja je došla i koja je pokazala svima da smo krhki te kako se sve u jednoj sekundi može promijeniti. Osim individualnog, pod napadom je i organizacijski imunitet. S jedne strane slušamo zdravstvene upute, s druge strane se pitamo “Što je s uputama za poslovanje?” Koliko poduzetnici u ovom trenutku moraju ili trebaju poznavati upravljanje emocijama, biti staloženi da bi mogli sebe i svoju organizaciju pripremiti za budućnost?

Tanja Pureta: To je uistinu tako. Imamo dosta uputa što raditi sa zdravstvenog aspekta. To je hvalevrijedno jer su napori zdravstvenih djelatnika uistinu izuzetni. Ministar Beroš zaslužuje svaku pohvalu zbog svoje staloženosti. Međutim, poduzetnici i gospodarstvenici su se našli u situaciji u kojoj njihovi klijenti, a naročito zaposlenici očekuju da interna komunikacija funkcionira besprijekorno. Očekuju upute, smjernice, informacije i odluke, a nitko poslodavce za to nije pripremio. U ovom trenutku su u poziciji gdje moraju prevesti informacije koje dobiju u konkretne smjernice za vlastito poslovanje, što uistinu nije lako.

Zaposlenici suočeni s nizom neodgovorenih pitanja

Darko Buković: Pretpostavljam da oni koji su prošli obuke o komunikaciji i načinima komuniciranja, interno i eksterno, malo bolje komuniciraju sa svojim zaposlenicima. No, komunikacija sa zaposlenicima je ključ uspjeha. Mnogi od njih imaju upitnike nad glavom, pogotovo s obzirom na činjenicu da jednostavno nema posla.

Tanja Pureta: Tako je. Budući da i sama vodim poduzeće koje trenutno broji 11 zaposlenika, te sam u komunikaciji s korisnicima i poduzećima koja imaju brojne zaposlenike, iz prve ruke mogu opisati iskustva. Zaposlenici su suočeni s nizom neodgovorenih pitanja, od konvencionalnih poput “Trebam li ostati kod kuće? Što napraviti kada mi dođe korisnik? Trebam li se rukovati s njim? Kako da mu kažem da se ne da se ne želim rukovati.” Sve do egzistencijalnih: "Kako se zaštititi? Što će biti s mojim poslom? Što raditi sada? Kako dalje surađivati? Kako mogu doprinijeti? Što će se dogoditi s cijelim poslovanjem?” Ovo su uistinu teška pitanja i do sada se nikada nismo suočili s njima na globalnoj razini.

Darko Buković: Pretpostavljam da dijelite moje mišljenje o važnosti čiste i otvorene komunikacije. Menadžeru koji nosi odgovornost za svoje zaposlenike sigurno je teško pristati na otkaze ili upućivanje radnika na burzu. Ipak, ako primijetimo da su mnogi poslovi i odnosi došli do zatvaranja, važno je imati na umu da je ponekad bolje i poštenije otvoreno objasniti situaciju u kojoj se nalazimo.

Otvorena komunikacija je ključ uspješnog poslovnog preživljavanja

Tanja Pureta: Točno. Otvorena komunikacija, česta i učinkovita komunikacija te davanje jasnih odluka trebali bi biti prioritet za sve menadžere, voditelje timova ili organizacije, čak i za obitelji. Svi koji vode timove, bilo u poslovnom ili obiteljskom kontekstu, znaju da njihovi podređeni očekuju odgovore i odluke. U takvom kontekstu važno je otvoreno adresirati pitanja. Ne treba davati lažnu nadu i obećanja, već jasno izraziti svoju nesigurnost i reći: “Ne znam. Zajedno ćemo vidjeti kako stvari stoje. Zajedno ćemo donijeti odluke. Ima nekoliko opcija i borit ćemo se za najbolju.” Međutim, situacije se mogu promijeniti, stoga je bitno uliti povjerenje da će zajednica ostati ujedinjena.

Važno je uključiti zaposlenike u informiranje i donošenje odluka, obrazložiti im argumente, redovito ih informirati te razgovarati s njima. Time se organizacijska klima održava na visokoj pozitivnoj razini. Ljudima to pruža osjećaj sigurnosti, motivira ih, te se osnažuje organizacijski imunitet. Komunikacija je ključni element s kojim jamčimo da ljudi neće padati u paniku, da će napraviti svoj maksimum te da će se pripremiti za buduće izazove. Bitno je umanjiti osjećaje bespomoćnosti, te u ljudima osvijestiti da će uvijek biti načina za nositi se sa situacijom sa što manje posljedica.

Darko Buković: Važno je da ti razgovori daju nadu, da zaposlenici znaju da njihovi poslodavci računaju na njih i da postoji svjetlo na kraju tunela.

Tanja Pureta: Tako je. Mislim da je to jedna jako važna poruka.

Zašto je sada bitna priprema za budućnost?

Suočena sam s raznim pristupima poslodavaca te sam primijetila da se organizacijski imunitet bitno razlikuje od organizacije do organizacije. Tu se na djelu vidi kakva je organizacijska kultura u toj organizaciji. Dio je odustao od borbe, ne vidi mogućnost za dalje, prihvaća najlošije scenarije, te iščekuje čudo ili brzi završetak krize. S druge strane ima niz poslodavaca koji zajedno sa svojim zaposlenicima daju sve od sebe da pronađu sve moguće prilike. Od novih oblika poslovanja, novih dobavljača, širenja poslovanja, ili pak pripreme za buduća vremena. Čak i ako u trenutku ne postoji konkretan posao za odraditi, važno je pripremiti se za nadolazeće razdoblje. Kao što ste i sami rekli, svjetlo na kraju tunela postoji. Sigurno ćemo izaći iz ove krize i trebamo biti spremni za taj trenutak i daljnje poslovanje.

Darko Buković: Kada spominjete procjenu da će život krenuti dalje, bez obzira na datum kada će se to dogoditi, što bi trebalo savjetovati poduzetnicima, poslodavcima i zaposlenicima? Kako postupati u situaciji kada se mijenjaju odnosi koje smo poznavali? Mnogi odlaze kućama, no što bi trebale napraviti osobe kojima takva opcija nije dostupna? Na koji način bi poslodavci trebali usmjeriti svoje zaposlenike?

Tanja Pureta: U ovom trenutku poslodavac treba provesti strateško planiranje te imati jasan plan aktivnosti. Postoje mnogi poslovi koji se mogu obavljati na daljinu te ako poslodavac odluči da njegovi zaposlenici rade od doma, treba im osigurati konkretan posao.

Važnost plana rada i jasne strukture aktivnosti za rad na daljinu

Nadalje, treba komunicirati s njima, nadgledati rad, tražiti rezultat te osigurati kontinuitet rada čak i na daljinu. Savjetujem da svako jutro poslodavac ili menadžer osobno pozdravi svoje zaposlenike putem Skypea, telefona ili drugih sredstava i oblika komunikacije kako bi ih motivirao, dao smjernice i pružio podršku. Jedino aktivnim i kontinuiranim kontaktom s ljudima može se ostvariti potrebna motivacija, jasnoća, informacija i osjećaj uključenosti. Proaktivnim djelovanjem gradi se organizacijski imunitet. Nadalje, ne treba bježati od donošenja odluka. Situacija se ne treba držati na stand byu i ne smiju se čekati vanjske informacije.

Poslodavac treba biti izvor organizacije čak i u kriznim vremenima, makar se plan rada mijenjao svakih sat vremena. Štoviše, mnogima u ovakvim trenucima odgovara imati plan “iz sata u sat”. Jasna struktura aktivnosti pruža osjećaj sigurnosti i smisla, čime će se očuvati organizacijski imunitet i produktivnosti zaposlenika. Poslodavac snosi veliku odgovornost da održava taj tempo. Za to je potrebna velika količina energije i samomotivacija, ali se takav trud dugoročno isplati.

Darko Buković: Također, trebamo obratiti pozornost i na poslove koje smo neplanirano zapostavili. Vjerujem da svatko od nas ima odgovornosti koje su ostale neispunjene. Ovo je pravo vrijeme da se, kroz upravljanje vremenom, uhvatimo u koštac sa zapostavljenim obavezama, poput postavljanja temelja projekata ili makar njihovo dokumentiranje na papiru.

Tanja Pureta: Sasvim sigurno. Mnogi naši klijenti imaju zadatke poput stvaranja procedura, dokumentiranja naučenih lekcija, postavljanja strategija za bolje poslovanje, koji su stajali u ladici na čekanju.

Darko Buković: Potrebno je održavanje ritma rada.

Tanja Pureta: Tako je. Čim imate puno vanjskih poslova, ne možete se usmjeriti na sebe te organizacijski imunitet opada. Sada je sjajna prilika za konsolidaciju unutar organizacije kako bi se spremno dočekalo ponovno otvaranje tržišta.

Borba protiv nevidljivog neprijatelja

Darko Buković: Kada razgovaramo o tome, teško je ne pobjeći od konstatacije da se borimo protiv nevidljivog neprijatelja. To brojne osobe najviše plaši. U prošlosti, dok je ovaj prostor prolazio kroz rat, su ljudi znali što se sve može dogoditi, no sada je situacija drugačija. Kako istodobno razmišljati i o poslu i o nevidljivim stvarima koje nas još više muče?

Tanja Pureta: To je svakako teško pitanje. Ljudska smo bića te nas naša biologija i naš mozak usmjerava na opasnost. Iako oku nevidljiva, ona je stvarna te je lako ruminirati o zaštiti i prevenciji. S obzirom na to da je naš fokus na jednoj opasnosti i rješenju, dovodimo se u problem jer ne vidimo niz drugih ugrožavajućih stvari. Prije svega, trebamo upotrijebiti sva znanja o našem nevidljivom neprijatelju kako bi spriječili širenje i umanjili vjerojatnost da se sami zarazimo. Međutim, naše promišljanje ne smije stati tu. Trebamo koristiti puni kapacitet našeg mozga za razmišljanje o organizaciji vremena, posla, budućnosti i sadašnjosti. Time što se usmjeravamo na razmišljanje o konkretnim aktivnostima, smanjuje nam se osjećaj panike i mi upravljamo razinom stresa koja se pojavljuje. Tako razvijamo osjećaj sigurnosti i optimizma. Upravo ti čimbenici jačaju imunitet, te smanjuju vjerojatnost da ćemo se razboljeti. Isti principi mogu se primijeniti i na organizacijski imunitet. Razmišljanje o široj slici i fokus na djelovanje blagotvorni su na nas.

Savladavanje krize kroz zajednički napor države, poduzetnika i zaposlenika

Darko Buković: Kada promatramo obje strane - poduzetnike i zaposlenike, primjetno je kako se pomoć od države ipak očekuje. Međutim, javlja se i druga perspektiva i glas koja govori: “Nemojte nam pomagati, samo nam nemojte odmagati”. Ova nedoumica češće zahvaća poduzetnike. Kako gledate na tu dinamiku i potrebu poduzetnika za podrškom države u očuvanju gospodarstva?

Tanja Pureta: Rekla bih da je ovo vrijeme jedna od situacija iz koje možemo izvući temeljnu pouku. Jedino zajedničkim naporima možemo izaći iz krize. Poduzetnici posjeduju duh, inicijativu i kreativnost te će sve iskoristiti kako bi pronašli način da opstanu. To je u interesu i njih samih, države i zaposlenika. Važno je da država uistinu napravi sve da zdravu snagu podupre svim mogućim mjerama. Poduzetnicima je potrebna podrška i financijsko razumijevanje kako bi mogli ostvariti punu odgovornost svoje pozicije i održati organizacijski imunitet. Država ne smije poduzetnike učiniti bespomoćnima ili sputavati njihovu kreativnost, već omogućiti sredstva za djelovanje čak i u kriznim situacijama. Također, zaposlenici bi trebali pružiti podršku poslodavcima i unaprijediti organizacijski dizajn svojim idejama i dodatnim naporima kako bi zajedno prebrodili krizu. Država, poduzetnici i zaposlenici trebaju preuzeti odgovornost, jer ako ijedna karika popusti, mislim da ćemo svi biti u velikim problemima.

Darko Buković: Korona će jednog dana završiti, ali ono što bi mogla donijeti svijetu je ekonomska kriza i recesija. Psihološki se možemo pripremiti za krizu i recesiju, ali s pojačanim tenzijama uzrokovanim korona virusom, pitanje je kako ostati miran i kako razmišljati o stvaranju preduvjeta za nove iskorake.

Organizacijski imunitet je ključna komponenta upravljanja krizom

Tanja Pureta: Jedino što nam preostaje je ostati miran i pozitivno razmišljati o budućnosti koja će doći. Ako nas uhvati panika i osjećaj bespomoćnosti, izgubit ćemo dragocjeno vrijeme što će dodatno produbiti recesiju. Povijest nas je već naučila da se krize ovakvih razmjera događaju. Poduzetnici u svakom trenutku trebaju imati plan A, B, i C te razmišljati o dugoročnim strategijama suočavanja s poteškoćama. Svaki bi poduzetnik trebao razviti i tzv. „krizni menadžment“ razmišljanje, odnosno koncept upravljanja rizicima da procijene koliko dugo mogu netaknuti prolaziti kroz krizu. Upravljanje krizom zahtijeva visok organizacijski imunitet, sposobnost prilagodbe i otpornost na nepredviđene situacije, što je ključno za dugoročni opstanak i uspjeh. Nakon izlaska iz ove krize, potrebno je planirati kako se nositi i s onim budućima.

Nadalje, o alternativnim planovima trebaju svi razmišljati i na individualnoj razini. Ako osobe sebe vide isključivo u jednom zanimanju ili organizaciji, svaka krizna situacija može djelovati katastrofično i podsjećati na mogućnost gubitka prihoda. S druge strane, osobe koje razmišljaju kako nije izgledno da mogu zadržati svoje radno mjesto, mogu planirati stjecanje vještina i znanja koja će im osigurati da će ostati zapošljivi i samozapošljivi te time bezbolno prevladati svaku krizu koja dođe.

Darko Buković: Može se dogoditi da poduzetnici budu konzervativni u svojim procjenama, dok će oni ambiciozni imati priliku iskoristiti mogućnosti koje nudi kriza.

Razvoj tehnologije i njeno korištenje u kriznim vremenima

Tanja Pureta: Tako je, svaka kriza je prilika. Potrebno je pronaći načine kako presložiti poslovanje novonastaloj situaciji. Kriza je otkrila stvarni potencijal tehnologije te nam pokazala da nismo bespomoćni. Zahvaljujući internetu, skype-u i ostalim softverima, i na daljinu imamo resurse za zajednički rad. U budućnosti očekujem da će se kvalitetne tekovine zadržati i dodatno razvijati, da će se digitalizacija još više koristiti, i da će do sad neistraženi segmenti probuditi kreativnost i usmjeriti nas k stvarima o kojima do sada nismo razmišljali. Kako god da smo se postavili, uvijek imamo niz potencijala koje možemo otkriti o sebi. Vrlo često znamo vidjeti da nam svaka kriza donese dugoročnu dobrobit u životu.

Darko Buković: Maloprije ste spomenuli da su mnogi osvijestili da je outsourcing i rad na daljinu poželjan u ovakvim situacijama te da jasnim odrednicama nadležnog, mnogi zaposlenici mogu raditi i od kuće. Ovaj zaključak proizašao je u potpunosti iz trenutne situacije uzrokovane pandemijom.

Tanja Pureta: Sasvim sigurno. Rad ne mora biti samo na jednom mjestu, već može biti od kuće te direktori moraju znati koristiti prikladnu metodologiju i tehnologiju kako bi svojim zaposlenicima osigurali jasnoću, motivaciju, energiju, poticaj i pozitivan stav. Stoga, ključno je da direktori prilagode svoje pristupe i tehnologiju, čime će osigurati kontinuitet poslovanja i jak organizacijski imunitet.

Oni koji ulažu u svoj razvoj sada, bit će spremniji za nove izazove nakon krize

Darko Buković: I za kraj, pozivamo ljude koji su ostali doma, od zaposlenika i poduzetnika, da iskoriste pruženu priliku za rastom i razvojem. Mnogo knjiga, edukacija i lekcija je dostupno online i putem interneta te se mogu na osobnoj razini iskoristiti za novi probitak.

Tanja Pureta: Sigurno. Pružila se idealna prilika za naučiti nešto novo ili pročitati što je ostavljeno sa strane. Online je dostupno mnogo edukacijskih resursa, tečajeva i treninga s kojima se može napredovati i nadograditi se. Važno je ostati fizički i socijalno aktivan, te iskoristiti sve mogućnosti koje nam pruža tehnologija. Ovo vrijeme potrebno je iskoristiti za razvoj. Oni koji su uložili u svoj razvoj će prolaskom krize biti zapošljivi, kompetentniji, jači, te spremniji na nove izazove.

Darko Buković: To je odlična poruka s kojom završavamo emisiju. Hvala još jednom što ste mi bili gošća. Vrijeme za gospodarstvo nikada ne završava, završila je samo ova emisija. Želimo vam puno osobnog i poslovnog zadovoljstva. Do novog susreta, lijep pozdrav.