Menadžment i njegova uloga

Prema tome, možete zaključiti da postoji više definicija menadžmenta. Menadžment je umijeće stvaranja i održavanja okruženja u kojem pojedinci, radeći zajedno u grupama, učinkovito ostvaruju odabrane ciljeve. Riječ menadžment udomaćila se u hrvatskom jeziku. No, da bismo razumjeli njezino pravo značenje, moramo krenuti od njezina porijekla. Riječ menadžment, kao i mnoge druge koje nas okružuju u poslovnom svijetu, stigla nam je iz engleskog jezika. Potječe od glagola „to manage“, što znači upravljati, kontrolirati ili uspjeti. Zašto moramo nečime upravljati? Čak i kada upravljamo samo vozilom, namjera nam je stići do nekog cilja. Tako je i u menadžmentu. Cilj koji želimo ostvariti osnovna je svrha menadžmenta.

Menadžment je svuda oko nas, kako u našem poslovnom, tako i u privatnom životu. Primjerice, poznat nam je termin iz engleskog jezika time management – upravljanje vremenom ili self-management, termin koji može imati različito značenje. Najčešće se self-management odnosi na osobni razvoj. Možemo, dakle, zaključiti da je menadžment univerzalni fenomen kojega možemo naći posvuda oko nas, u različitim oblicima. Zaključili smo i da je osnovna premisa menadžmenta postojanje jednog ili više ciljeva. No, idemo se koncentrirati na menadžment i njegovu ulogu u poslovnom okruženju. Jeste li svjesni da je vrijeme da postanete lider i ispravno koristite alate menadžerskog zvanja?

Vrste menadžmenta

Do sada ste mogli zaključiti da postoji više definicija menadžmenta. Menadžment možemo podijeliti i u više grupa, ovisno o kriteriju kojeg ćemo izabrati. Prema tome menadžment i njegova uloga mogu biti raznoliki. Najčešće spominjani kriterij je pozicija menadžera u strukturi (hijerarhiji) organizacije. Prema tom kriteriju možemo razlikovati viši menadžment, menadžment srednje razine i menadžment niže razine. Viši menadžment uključuje menadžere koji zauzimaju najviše položaje u središnjoj upravi poduzeća ili u podružnicama. Odgovorni su za planiranje i strategije koje snove i viziju pretvaraju u stvarnost. Nadalje, menadžeri srednje razine su rukovoditelji odjela i službi u središnjici organizacije i podružnica. Oni donose operativne odluke, prenose ih na menadžment niže razine i kontroliraju provedbu tih odluka. Zatim, prelazimo na menadžment niže razine. Velik dio vremena posvećuju rješavanju tehničkih problema, kvantiteti i kvaliteti rada, pomaganju zaposlenicima u rješavanju problema, savjetovanjem i dr.

Osim navedene podijele prema poziciji menadžera, možemo razlikovati i stilove vođenja u menadžmentu. Stilovi vođenja su direktivni, suportivni, participativni i vođenje usmjereno na postignuće. Direktivni rukovoditelj jasno daje do znanja podređenima što se od njih očekuje, što trebaju raditi i na koji način će to obaviti. Suportivni rukovoditelj je prijateljski nastrojen i brine o dobrobiti i potrebama podređenih. Iskazuje poštovanje prema njihovom položaju i po potrebi mijenja način rada da bi učinio posao ugodnim za  podređene. Participativni rukovoditelj se konzultira s podređenima i koristi njihove prijedloge u procesu donošenja odluka.  Rukovođenje koje je usmjereno na postignuće - rukovoditelj potiče podređene da posao obavljaju na najvišoj mogućoj razini. Postavlja visoke standarde i zahtjeva kontinuiran rad.

Koja je uloga menadžmenta?

Menadžment i njegova uloga mijenjale su se tijekom vremena jer se mijenjao i kontekst u kojemu je menadžer trebao djelovati. Točnije, uloga menadžmenta mijenjala se zbog promjene vanjskih i unutarnjih uvjeta funkcioniranja organizacije. Prema H. Koontzu menadžment je umijeće dovršavanja poslova s pojedincima u formalno organiziranim grupama te umijeće stvaranja i održavanja okruženja u kojem pojedinci, radeći zajedno u grupama, učinkovito ostvaruju odabrane ciljeve. Prema F. W. Tayloru: Menadžment je umijeće što učiniti, kada to učiniti i pobrinuti se da se to učini na najbolji i najpovoljniji način. Kako bismo ostvarili zacrtani cilj ili ciljeve potrebni su nam poslovi ili aktivnosti, kao i osobe koje će obavljati te poslove ili aktivnosti kojima ćemo stići do našega cilja.

Dakle, možemo reći da je menadžment trodimenzionalan. Točnije, menadžeri moraju usmjeravati poslove i aktivnosti koji su osnovna svrha postojanja određene organizacije (pružanje određene usluge ili proizvoda). Zatim, menadžeri moraju usmjeravati i voditi ljude kako bi na što bolji način izvršavali te poslove, te isto tako usmjeravati i upravljati svim poslovima ili aktivnostima koji su potrebni kako bi se na što djelotvorniji i učinkovitiji način ostvarili zadani ciljevi.

U poslovnom okruženju to su primjerice nabava, razvoj i istraživanje ili računovodstvo. Menadžment je nadalje kontinuirani proces, proces koji traje. Razne aktivnosti odvijaju se neke paralelno, a neke uzastopno, jedna za drugom. Nikako ih ne možemo obaviti sve odjednom i završiti priču. S obzirom na razne aktivnosti koje se odvijaju u menadžmentu, može se reći da menadžment ima i više uloga.

Menadžment treba upravljati raznim aktivnostima

To ujedno znači da se ne radi samo o jednoj aktivnosti. Naprotiv, menadžer mora upravljati raznim aktivnostima koje obavljaju drugi ljudi, ali i sam mora obavljati razne aktivnosti. I sve te raznovrsne aktivnosti mora neprestano usklađivati. Stoga možemo reći da menadžment obuhvaća grupu aktivnosti, ali i da je ujedno zajednički napor grupe ljudi. Upravo stoga menadžment i njegova uloga su dinamični. Da bi vam aktivnosti u menadžmentu i sama uloga menadžmenta bile što jasnije važno je spomenuti četiri primarne funkcije u menadžmentu.

• Planiranje – uloga menadžmenta je planirati ciljeve prema potrebi organizacije i također planirati najbolji način na koji će ostvariti te ciljeve. Planiranje prije početka nekog projekta osigurava da menadžeri održe njihovu učinkovitost tijekom cijelog procesa. Postavljanje ciljeva služi kao temelj za buduće aktivnosti organizacije. Osnovna tri pitanja na koja planiranje daje odgovor: Gdje smo sada? Kamo želimo stići? Kako to ostvariti?
• Organiziranje – organiziranje na radnom mjestu je ključ za povećanje produktivnosti. Organiziranje omogućuje menadžerima jasno postavljanje svrhe zadataka svom timu i osigurava da su članovi tima zadovoljni svojom ulogom i okruženjem.
• Vođenje – bilo da se radi o nekom dnevnom zadatku ili općem cilju, menadžer mora voditi tim. Autentično vodstvo je jedna od najvažnijih funkcija za menadžera jer potiče zaposlenike da daju sve od sebe.
• Kontrola – menadžerova stalna obveza kako bi mogao što bolje pratiti napredak organizacije prema cilju. Kontrola može uključivati: kontrolu kvalitete rada, kontrolu budžeta i promjenu radnih zadataka po potrebi.

Ciljevi menadžmenta

Konačno, nakon pojašnjenja menadžmenta i njegove uloge možemo preći na ciljeve menadžmenta. Menadžment je pokretačka snaga, ali koju ne možemo opipati. To je nevidljiva snaga iza mnogih aktivnosti, stremljenja i postignuća, od proizvođačkih, znanstvenih, do sportskih, kulturnih i obrazovnih. Neophodna snaga kako bismo ostvarili ciljeve koje smo si zacrtali sami ili je te ciljeve zacrtao netko drugi, a mi smo ih prihvatili kao svoje i odlučili sudjelovati u njihovu ostvarenju. I upravo ostvarenje tih ciljeva slika je menadžmenta i njegove učinkovitosti i djelotvornosti.

A ciljevi su razni. Mogu biti samo financijski, ali i daleko širi, oni koji ostavljaju trajnog traga u zajednici, neposrednoj ili globalnoj. Primjerice, cilj menadžmenta može biti postaviti objektivne ciljeve u organizaciji, utvrditi koje su snage zaposlenika i raditi na maksimiziranju snaga. Isto tako, korisno je kao menadžer posvetiti se ažuriranju planova i sustava upravljanja vremenom. Zatim, bitno je dodijeliti osobu koja će na svakom projektu upravljati timom. Nužan cilj je i osigurati točno mjerenje vremena i provoditi realne rasporede projekta.

Danas se javljaju mnogi kritičari menadžmenta i predlažu nove modele organizacije. Poput demokracije na radnom mjestu ili samoorganizacije zaposlenika (za što imamo i riječ samoupravljanje koje se kod nas izbjegava).To i dalje ne ukida osnovne funkcije i obilježja menadžmenta u njegovom izvornom značenju. Kao što smo prije naveli upravljanje aktivnostima, i vlastitima i onima drugih ljudi. To upravljanje služi da bismo na najbolji mogući način iskoristili resurse koji su nam na raspolaganju te ostvarili zadani cilj.

Modeli vodstva u menadžmentu

Modeli vodstva pokušavaju odgovoriti na pitanje što je vodstvo i koje osobine netko treba posjedovati da bi se postalo vođa. Postoje tri glavna pristupa vodstvu, a to su osobinski, bihevioralni i situacijski pristup. Osobinski pristup je pristup koji se smatra jednim od najstarijih pristupa. U ovom pristupu najviše se usmjeravalo na identificiranje i mjerenje osobina koje izdvajaju rukovoditelje od onih koji to nisu. Prema tome, mogao bi se kreirati profil „idealnog“ rukovoditelja koji ima ključne osobine. Taj profil bi mogao služiti kao osnova za odabir budućih rukovoditelja. Međutim, ovaj pristup zanemaruje učinke različitih situacija te nije više aktualan. Smatra se da je teško izdvojiti univerzalan broj određenih osobina bez konteksta u kojem se rukovođenje odvija.

Bihevioralni pristup preusmjerava se s osobina rukovoditelja na ono što rukovoditelji rade na svome radnom mjestu. Točnije, usmjerava se na ponašanje zaposlenika. U ovom pristupu pokušava se naučiti pojedinca onom ponašanju koje će rezultirati uspješnim rukovođenjem. Prema tome, identificiraju se ona ponašanja koja su karakteristična za rukovoditelje. Stoga, omogućeno je učenje i usvajanja ponašanja rukovoditelja što daje jasnu perspektivu u obrazovanju i treningu budućih rukovoditelja.

Situacijski pristup uključuje stilove rukovođenja koji su identificirani nakon brojnih istraživanja osobinskog i bihevioralnog pristupa imali zajedničku karakteristiku. To je da nijedan od njih nije prepoznat kao univerzalan i učinkovit u svim situacijama. Smatra se da su u različitim kontekstima različite osobine i ponašanja potrebni za učinkovito rukovođenje. Dakle, uspješan rukovoditelj bi trebao znati faktore koji utječu na izbor stila rukovođenja te prilagoditi svoj stil rukovođenja kontekstu.

Kvalitete učinkovitog menadžmenta

Sada, kada smo objasnili što je to menadžment, njegove podjele i njegova uloga, ostaje nam pojasniti što je kvalitetan menadžment. U posljednjem desetljeću, mnoštvo dokaza temeljenih na istraživanjima ukazuje na to da je vješt menadžment ključna odrednica organizacijske uspješnosti. Na to se posebno odnosi kvalitetan menadžment s ljudima u organizaciji. Ova istraživanja provedena su širom brojnih industrijskih sektora, međunarodnih okruženja i različitih organizacija. Nalazi istraživanja sada ukazuju da je gotovo neupitno da ako organizacije žele uspjeti, moraju imati kompetentne, vješte menadžere. Neke od kvaliteta menadžera koji ukazuju na njegovu sposobnosti su to da on posjeduje i dijeli viziju. Zatim, da biste bili uspješan menadžer važno je inspirirati druge ljude te prepoznati i cijeniti njihov doprinos. Menadžer koji je vješt trebao bi znati zapošljavati prave ljude te im također dozvoliti da rade njihov posao. Osim toga, bitno je da pruža povratnu informaciju nakon obavljenih radnih zadataka i zasluži povjerenje od drugih kolega.

Isto tako, pokazalo se da je uspješna komunikacija s ostalim zaposlenima bitna odrednica kvalitetnog menadžmenta. Ako održavate tjedne sastanke sa svojim zaposlenicima, to će vam pomoći da shvatite kako svi stoje sa svojim poslom. Točnije, imat ćete priliku čuti kako napreduju, njihove stavove, mišljenje i dr. vezano uz njihovu ulogu. Ovo će također izgraditi povjerenje između vaših zaposlenika i vas te osnažiti ih da povećaju produktivnost u svom tijeku rada. Uspješnom komunikacijom, zaposlenicima se daje do znanja da imaju nekoga tko će im pomoći ako im zatreba. Sada kada ste razumjeli što je menadžment, njegovu ulogu te kvalitete učinkovitog menadžera, spremni ste na unaprjeđenje vlastitih menadžerskih vještina na Ramiro Menadžment Leadership Akademiji!