Uspjeh je manji uz visoku ambicioznost

Sigurno ste se nekad susreli s izuzetno uspješnim menadžerom kojemu je svaki uspjeh premalen. I dok su nas učili da je za uspjeh potrebna ambicioznost na zavidnoj razini pa je potrebno raditi što više. Menadžer treba raditi minimalno 12 sati dnevno, svaki vikend, i uvijek željeti više. Svaki uspjeh je za njih premalen i treba stremiti sve većim i večim izazovima. Na prvi pogled, sve je divno. Oni imaju uspjeh, dobro zarađuju, ostvaruju ciljeve, a poduzeće napreduje. Međutim, takva nezasitna želja za uspjehom može imati i svoju mračnu stranu. Takvi menadžeri mogu postati zaslijepljeni i ne uočavati više znakove oko sebe. Njihova šira slika postaje sve uža i uža i koncentrirana je samo na jedan pojam. Na kraju njihovo rasuđivanje postanje potpuno zamagljeno i smeta njihovoj sposobnosti donošenja kvalitetnih odluka i tako umanjuje njihove šanse. Na žalost, takvi ljudi često vide svoje ispunjenje jedino kroz prodajne rezultate i samo ih posao pokreće, nauštrb vremena provedenog s prijateljima ili obitelji, ili vremena posvećenog široj zajednici. Tako isključivi fokus na ostvarivanje rezultata na poslu može u konačnici rezultirati slabijim rezultatima i manjim uspjehom. A svestranost te ispunjeniji život i izvan posla čine nas i boljim menadžerima.

Recept za uspjeh u budućim razdobljima

Božić i božićni domjenci su za nama i sad je pravo vrijeme za njihovu procjenu i planiranje recepata za uspjeh u budućim razdobljima.Iako je dosta poduzeća srezalo budžete, uvijek postoje načini da se ljudi okupe i druže u ugodnom raspoloženju. Za to čak nije potrebno organizirati neki poseban domjenak a, naravno, uz manjak budžeta kreativnost je još potrebnija. Stoga se mnoga poduzeća dovijaju načinima kako da spoje ugodno s korisnim. Neka, na primjer, umjesto domjenka organiziraju razna volontiranja gdje će djelatnici zajedničkim snagama razveseliti i druge. Ma taj način će možda morati izaći iz svoje zone ugode, ali će i pomoći drugima da se osjećaju bolje. Ili se može organizirati zajednička sportska aktivnost, bilo u zatvorenom ili u prirodi. Tom prilikom se moće potaknuti i natjecateljski duh između regija ili timova koji je inače bio rezerviran samo za prodajne aktivnosti. Sati plesa uz dobrog voditelja sigurno će razgaliti i najtvrdokornija srca. Ili ih barem dobro nasmijati! A radionica kuhanja na temu blagdana, osim što će potaknuti zajedništvo, pružit će i obilje ideja, te potaknuti blagdansko raspoloženje. Želite li stvoriti iskustva koja će ljudi pamtiti, najbitnije je na umu imati zajedništvo, dijeljenje i veselje koje nam blagdani donose. Neka vam uspjeh bude motivacija da pustite mašti na volju!

Uspjeh je lošiji ukoliko su bonusi veliki

Nesrazmjer plaća između radnika i najvišeg rukovodstva u nekm poduzećima je sve češće točka razdora koja prijeti ugroziti uspjeh tih organizacija. Kako se povećava nesrazmjer pokušavaju se pronaći načini da se nesrazmjer i ograniči. Švicarska, zemlja utočište kapitalizma, 2013. provela je referendum za ograničavanje omjera između primanja direktora poduzeća i najniže plaćenih zaposlenika na 1:12. Referendum nije prošao, ali pokrenuo je lavinu rasprava. Pokazalo se da je prosječan omjer između najvećih primanja u švicarskim poduzećima 1984. bio 1 naspram 6, da bi u proteklih 30 godina narastao na 1 naspram 43. Budući da se radi o prosječnom omjeru, prosječna primanja samih predsjednika Uprava su oko 148 puta veća od najnižih primanja u njihovim poduzećima. A 2012. UBS banka isplatila je ukupno 2,5 milijarde franaka bonusa dok je istovremeno prikazala 2,5 milijarde franaka gubitka, nakon što je 2008. spašena od strane države. Stručnjaci su navodili kako se ne radi samo o pravednijoj raspodjeli prihoda, već o iznalaženju dugoročno održivog sustava koji će pokretati gospodarstvo i održavati ga zdravim. A zanimljivo je da upravo poduzeća s velikim nesrazmjerom između primanja čelnika i ostalih zaposlenika ostvaruju lošije rezultate, lošiji uspjeh, pa čak i slabiji povrat od ulaganja u dionice.