Poslovni uspjeh Kineza u Africi

U subsaharskoj Africi Kina nezaustavljivo jača svoje pozicije i niže promjene u njenom poslovanju te poslovni uspjeh za uspjehom. Možda zato što je, sa svojim ogromnim gospodarskim ali i socijalnim napretkom posljednjih godina, uzor tim zemljama. Ipak bit će da su više na sceni resursi koje Kinezi ulažu u Crni kontinent. Danas je Kina sa 17% udjela najveći trgovački partner subsaharske Afrike. Nalazi se daleko ispred Indije koja drži 6% udjela ili Brazila s 3%. Uspjeh su i kineska direktna ulaganja u to područje iznose čak 16% ukupnih stranih ulaganja. Preko 2.000 kineskih poduzeća ulaže i razvija se u pedesetak afričkih zemalja. A, prema jednom afričkom analitičaru, među najvećim prednostima kineskih poduzeća su: mogućnost brze isporuke usluge, ali i bliska međusobna suradnja kako bi mogli osigurati paletu usluga, od financijske podrške do svega ostalog potrebnog za brzo izvršenje određenog ugovora.

Brzina je ono što afričke vlade trenutno trebaju, naročito u velikim infrastrukturnim projektima, na uštrb možda nekih drugih kriterija. I dok se Europa bavi samom sobom, Sjedinjene Države šire demokraciju, Kina vrlo pragmatično donosi puno opipljivije i vidljivije napore kojima sebi osigurava odličan izvor za snabdijevanje raznim sirovinama, ali i ogromno tržište koje za sada ima malo novaca, ali će ga ubrzo imati sve više i više.

Poslovni uspjeh je rizičniji u nekim zemljama

Nije u svim zemljama svijeta jednostavno poslovati. Mi se naravno ljutimo na sustav naše zemlje, a poslovni uspjeh je rizičniji u mnogim drugim zemljama. Naravno, kako to već i vrapci pjevaju, uz rizik se povećavaju i nagrade ako posao uopće završimo do kraja. Možda je to bolje nego biti manje razično podneblje, a uspjeh uvijek izostane. Agencija FM Global objavila je prije par dana indekse otpornosti opskrbnog lanca za pojedine države. Kod izračuna se u obzir uzimaju razni čimbenici poput političke i ekonomske situacije, ratova, korupcije ili izloženosti prirodnim katastrofama. Tako je Ukrajina zbog građanskog rata koji je potresa ove godine doživjela najveći pad, od čak 31 mjesta. Ostale zemlje pri dnu ljestvice, sačinjene od 130 zemalja i regija, uglavnom su azijske i latinoameričke.

Najrizičnija zemlja za poslovanje je prema procjeni FM Globala Venezuela, a odmah iznad nje su Kirgistan, Mauritanija i Nikaragva. Pri samom dnu su i karipske države poharane tajfunom: Dominikanska Republika i Jamajka. Nije iznenađenje da su najsigurnije zemlje uglavnom zemlje zapadne Europe predvođene Norveškom, Švicarskom, Nizozemskom i Irskom. Jedina zemlja među prvih deset najsigurnijih na svijetu koja ne spada u zemlje Zapada je Katar. On se našao na sedmom mjestu zahvaljujući svom stabilnom gospodarstvu i sigurnosnim uvjetima u zemlji.

Diverzifikacija je spas

Cijena mlijeka u zadnje vrijeme stalno pada, i ne samo u Hrvatskoj. Broj mliječnih farmi u Velikoj Britaniji prepolovio se od 2002. No, Laurence Harris iz zapadnog Walesa, proširio je svoju mliječnu farmu sa 150 na preko 3.000 hektara kako bi nastavio uspješan put koji je započeo. Brzi rast farme počeo je kasnih devedesetih kada je Harris odlučio priječi na organsku poljoprivredu. Međutim, ni tu nije bilo jamstava: cijene organskog mlijeka pale su čim su počeli s njegovom isporukom. Ali Harris nije očajavao, shvatio je da je diverzifikacija mogućnost spasa. Pokrenuo je tvrtku Trioni zajedno s grupom susjednih farmi. Zajedno proizvode trajno mlijeko i mlijeko različitih okusa pod markom Daioni.

Uspjeli su ući u velike distributerske lance, a zahvaljujući tome krenuo je i izvoz. 2012. dobili su upit za izvoz na tržišta Kine i Bliskog Istoka. Postupak dobivanja svih potrebnih dozvola i certifikata za organske proizvode u Kini izuzetno zahtjevan, opsežan, a i skup. Ipak, Trioni je danas prva britanska mliječna farma koja posjeduje organsku certifikaciju za izvoz na kinesko tržište. Sljedeće godine očekuju 2,5 milijuna funti prihoda, od čega 1 milijun samo od izvoza.